Kada je prošao prvi Ćiro kroz Mostar?

Kada je prošao prvi Ćiro kroz Mostar?

Kada je prošao prvi Ćiro kroz Mostar?

 

Prošlo je stotinu četrdeset i jedna godina od kako je napravljena prva trasa željezničke pruge u Bosni i Hercegovini i kako je njome prošla prva parna lokomotiva, od milja desetljećima zvana Ćiro. Bilo je to pred sam kraj Osmanske uprave u našoj zemlji.

Između septembra 1878. i jula 1789. godine, Austrijo-Ugarska je izgradila uskotračnu željezničku prugu od Bosanskog Broda do Zenice u dužini od 185,8 km. Godine 1882. izgrađeno je novih 78,3 km uskotračne željezničke pruge od Zenice do Sarajeva, a dvije godine kasnije uskotračna željeznička pruga Mostar-Metković. 1891. godine uskotračna pruga je bila izgrađena na cijeloj trasi od Sarajeva do Metkovića u dužini od 134,7 km.

 

Prvi voz u Mostar ušao je 1885. godine, sa juga, prugom iz Metkovića. Prema sjeveru Ćiro je iz Mostara zatutnjao 1888. godine, prvo do Ostrošca, a onda 1889. godine do Konjica. Mostar i Sarajevo povezani su vozom 1891. godine.

Austro-Ugarska monarhija je želila što brže povezati unutrašnjost BiH željezničkom infrastrukturom sa morem i počinje izgradnju pruge Metković-Mostar. Ova dionica puštena je u saobraćaj 14.06.1885. godine. Godinu dana poslije, u saobraćaj je puštena priključna dionica od Doboja do Simina Hana u dužini od 66,7 km. Ova pruga bila je priključak na glavnu magistralnu Doboj-Sarajevo. Iste godine dolazi do premještanja željezničke direkcije iz Prijedora u Sarajevo. Mala propusna moć izgrađenih pruga diktirala je potrebu za nastavkom gradnje južne pruge. Tako je 22.08.1888. godine u promet puštena dionica od Mostara do Ostrožca, a 10.11.1889. godine prvi voz ulazi u Konjic.

Veliki problem timu inžinjera predstavljao je prevoj Ivan Sedlo, koji je ujedno bio i vododjelnica. Vode sa Ivana teku sa jedne strane u pravcu Mediterana, a sa gornje strane u pravcu Crnog mora. Bilo je potrebno prevazići visinsku razliku Ivan Sedlo na 864 metra nadmorske visine i Konjica na 279 metra n.n.  putem što kraće trase pruge.
Za potrebu prevazilaženja pomenutog problema izgrađena je zupčanica čiji je idejni autor bio švicarski inžinjer Roman Abta. Kroz planinu Ivan prokopan je tunel dužine 648 metara. Nagibi na trasi, su varirali od 35 do 60 promila.

 

Pruga od Konjica do Sarajeva u saobraćaj je puštena 01.08.1891. godine. I dalje je ostao problem prevazilaženja velike visinske razlike, što će djelimično biti otklonjeno prokopavanjem novog tunela dužine 3223 metara, 09.04.1931. godine

 

1898. godine izgrađeno je novih 179,6 km puge na relacijama Gabela-Zelenika, Uskoplje-Dubrovnik i Hum–Trebinje. Kasnije su izgrađene pruge uzanog kolosjeka   Trebinje-Bileća i Metkovići-Ploče.

 

Prvi uzani motorni voz pušten je u saobraćaj 20.07.1938. godine na relaciji Beograd–Sarajevo–Dubrovnik.

 

Zadnji Ćiro kroz Mostar je protutnjao 6.11.1966.

(Fotosi: Ćiro kroz Mostar, pruga na mjestu današnjeg Bulevara, Stara stanica 1888, uz Bradinu, most kod Aleksinog hana.)

(podaci preuzeti sa zeljeznice.net)

priredio: Smail Špago