Džamija Kušlat, izgrađena na stijeni, vijekovima prkosi svakom izazovu
Nesvakidašnji prizor džamije na vrhu stijene izdignute kraj puta prema Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine, privlači pažnju prolaznika i nameće pitanje o njenoj gradnji na tako nepristupačnom mjestu, posebno kada se u mislima čovjek pokuša vratiti stoljećima unazad i uporedi uslove i mogućnosti gradnje iz tog doba sa onim današnjim.
Čuvena džamija na špicastoj stijeni Kušlat u zvorničkom naselju Pahljevići kod Drinjače vijekovima svjedoči duhovnosti toga kraja.
Džamija se smatra jednom od najstarijih u Bosni i Hercegovini, a radi se o jedinstvenom objektu izgrađenom u ranom osmanskom periodu u 15. stoljeću, između 1460. i 1480. godine. Smještena je na stijeni pored puta između Zvornika i Konjević-Polja.
Džamija, do koje se može doći samo pješačke, kroz šumu i to uskim putem, porušena je tokom agresije na BiH 1993. godine, kao i brojne druge džamije i mektebi u Podrinju.
U prošlosti je džamija Kušlat bila popularno mjesto i to ne samo za vjernike. Putnike, namjernike, privlačile su i legende vezane za njen nastanak.
Svježi jutarnji zrak, umirujuća tišina i dominantni prizor građevine svojevrsna su nagrada svakom posjetitelju koji odluči posjetiti to zdanje.
Još jedna podrinjska ljepotica, koja je porušena tokom etničkog čišćenja i genocida u Podrinju, ponovo je zasjala punim sjajem.
Mjesni imam u Drinjači Nermin ef. Ahmetović kazao je za Anadolu Agency (AA) da je obnova džamije počela u oktobru 2011. zahvaljujući vakifima advokatu Aliji Efendiću iz Zvornika i njegovoj majci rahmetli Hasibi, te porodici Hujdurović, dr. Džemilu i dr. Senadi, vlasnicima Plave poliklinike u Tuzli, koji su inače rodom iz podrinjskog gradića Bratunac.
“Tokom dvije godine je bilo veoma teško izvesti radove na džamiji zbog nepristupačnog terena. Obnova je trajala duže nego što se očekivalo”, pojasnio je Ahmetović.
Kako kaže, materijal za obnovu džamije se dopremao kombinovano, traktorima i kamionima koji su uspijevali doći samo do podnožja Kušlata, nakon čega je lokalno stanovništvo na konjima dopremalo materijal do džamije.
“Naziv Kušlat je ostalo još od Turaka, a lokalno stanovništvo je preuzelo ovaj naziv koji je ostao i dan danas”, pojasnio je Ahmetović.
Govoreći o vjernicima koji dolaze u Kušlat džamiju, mjesni imam kaže da je džamija sagrađena za potrebe turskih vojnika ali da je kasnije, kao jedina džamija na ovom području, bila glavno mjesto okupljanja lokalnih vjernika.
“Posljednjih desetak godina džamija je izgubila svoju svrhu, većina okolnih mjesta su se osamostalila, izgradila svoju džamiju, ali vjernika ima i danas”, pojasnio je Ahmetović.
Pojašnjava da su ranije u Kušlat džamiju dolazili derviši, sufije, međutim, i danas mnogi vjernici i znatiželjnici dolaze kako bi vidjeli i posjetili čuvenu džamiju.
Ahmetović dodaje da su mnoge legende i pripovjetke vezane za ovu džamiju.
“Jedna od tih priča je ta kako su ljudi prije rata pokušavali rastaviti džamiju i spustiti je u dolinu rijeke Jadar. Međutim, nakon što bi to uradili, ujutro bi džamija ponovo bila na istom mjestu, na vrhu Kušlata”, ispričao je Ahmetović jednu od legendi.
Tvrđava Kušlat je prije dolaska Osmanlija predstavljala srednjovjekovni utvrđeni grad. Iz ove utvrde štićeni su karavani, ali i obični putnici.
Nakon dolaska Osmanlija, a iz duhovne i vjerske potrebe njihovih vojnika, nastala je Kušlat džamija.
Za nju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda Drugog el-Fatiha (Osvajača).
O historiji i posebnosti ove džamije svjedoče i zapisi u brojnim knjigama historije, ali i sjećanja ljudi koji su je pohodili.
Džamija Kušlat, izgrađena na stijeni, vijekovima prkosi svakom izazovu (klix.ba)
(20140309)
Kušlat, stara džamija na stijeni - Bosna i Hercegovina
Čuvena džamija na stijeni Kušlat u zvorničkom naselju Pahljevići kod Drinjače stoljećima svjedoči o duhovnosti ovog kraja. Jedinstvena građevina izgrađena u ranom osmanskom periodu između 1460. i 1480. godine i smatra se jednom od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Džamija, do koje se dolazi novoizgrađenim stepeništem kroz šumu, uništena je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine, kao i brojne druge džamije i škole u Podrinju. Obnova džamije počela je u oktobru 2011. godine zahvaljujući vakifima, advokatu Aliji Efendiću iz Zvornika i njegovoj majci rahmetli Hasibi i porodici Hujdurović dr. Džemil i dr. Senada, vlasnici Poliklinike Plava u Tuzli, koji su porijeklom iz podrinjskog grada Bratunca. Kušlat džamija je popularno i posjećeno mjesto, ne samo među vjernicima. Putnike i posjetioce privukle su i legende o njegovom nastanku. Svjež jutarnji zrak, umirujuća tišina i dominantan pogled na zgradu svojevrsna su nagrada za svakog posjetitelja koji se odluči posjetiti zgradu. Ime Kušlat ostalo je od Turaka, a lokalno stanovništvo je preuzelo ovo ime koje je ostalo do danas. Džamija je izgrađena za potrebe turskih vojnika, ali je kasnije, kao jedina džamija na ovom području, postala glavno sastajalište lokalnih vjernika. U posljednjoj deceniji džamija je izgubila namjenu, većina okolnih mjesta se osamostalila, podigla svoju džamiju, ali vjernika ima i danas. U Kušlat džamiju su dolazili derviši i sufije, ali i danas mnogi vjernici i znatiželjnici dolaze da vide i posjete čuvenu džamiju. Za ovu džamiju vežu se mnoge legende i priče. Jedna od ovih priča kaže da su prije rata ljudi pokušali da demontiraju džamiju i da je ponesu u dolinu rijeke Jadar. Međutim, nakon toga, džamija bi se ujutro vratila na isto mjesto na Kušlatu. Prije dolaska Osmanlija, tvrđava Kušlat je bila srednjovjekovni utvrđeni grad. Od ove tvrđave bili su zaštićeni karavani kao i obični putnici. Nakon dolaska Osmanlija i iz duhovnih i vjerskih potreba njihovih vojnika, osnovana je Kušlat džamija. Kučlat ili srednjovjekovni grad Kušlat (tvrđava), trg (u predgrađu) i carinarnica. Tvrđava se nalazi južno od Zvornika na okomitoj stijeni stotinak metara iznad ušća Jadra u Drinjač. Tvrđava je pripadala kraljevskom posjedu u župi Trebotić. Pominje se od 1346. godine. Zahvaljujući rudarskoj djelatnosti na širem području Podrinja, razvio se Podkučlat (1346. godine). U ekonomskom smislu, to je još uvijek period rasta koji se završava krajem 14. stoljeća. a zatim je važna raskrsnica puteva, tranzitna stanica za trgovce iz Dubrovnika koji idu na sjever do Zvornika, na jug do Srebrenice i preko Drine u Srbiju. Kučlat je bio u rukama Hrvoja Vukčića Hrvatinića od 1404. godine, a sporazumno u rukama ugarskog vladara Sigismunda Luksemburškog od 1410. godine. Od 1411. godine nalazi se u rukama despota Stefana Lazarevića. Nakon rušenja Despotovine 1459. godine, dolazi pod osmansku vlast. Legendu o prelasku pod osmansku vlast prenosi Evlija Čelebija. U osmanskom periodu Kučlat je bio nahija u sastavu Zvorničkog sandžaka. Grad je pod osmanskom vlašću imao vojnu funkciju i napušten je zbog reformi prije 1833. U staroj tvrđavi sagrađena je Kušlat džamija. Predviđen je za potrebe garnizona osmanske vojske. Poznati putopisac Evlija Čelebija kaže da je to Ebul Fethova, što znači da je sagrađena u 15. vijeku za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha, kada su Osmanlije osvojile Bosnu. Kušlat džamija se smatra najstarijom vojnom džamijom u Bosni i Hercegovini.
(youtube)
blog:
spagosmail: Upoznajmo domovinu: Džamija Kušlat, ni na nebu ni na zemlji
(20160508)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen