Prije 67 godina – Otvoren Plivački bazen u Mostaru

 

Uprava gradskih

kupališta

U Mostaru

Obavještavamo građanstvo da će se 13 VII 1958 g. izvršiti

Otvaranje novoizgrađenog Plivačkog bazena

u ulici Alekse Šantića

Ujedno se obavještava građanstvo da će redovna upotreba početi nakon svečanog puštanja u pogon i to: svakim danom osim ponedeljka od 10 do 18 sati.

Cijene ulaznica

1 za odrasle 30 dinara

2 za djecu do 10 god 10 dinara

Osim ovih mogu se kupiti i pretplatne ulaznice za 7, 15 i mjesec dana sa znatnim popustom

Na bazenu će u radno vrijeme biti obezbjeđen slatki i slani bife i osvježavajuća pića.

Napominjemo da je Gradsko saobraćajno preduzeće otvorilo autobusku liniju u pravci Plivačkog Bazena kroz ulicu X Hervegovačke Brigade, sa polaznom stanicom Most M.Komadine – Linija prema Rudniku uglja.

-:-

Gradski bazen i skakaonica.

“Sve do 1958. g. jedini bazen za kupanje i treninge plivača, bio je mali, dvanaestmetaski, otvoreni bazen u Sjevernom logoru. Te godine u upotrebu se pušta novoizgrađeni plivački bazen olimpijskih dimenzija (50 x 25 m, dubine do 4,5 m) sa skakaonicom na tri etaže visokom 10 m. Zagrebački arhitekt-projektant Slavko Delfin skladno je ukomponirao bazen sa svim sadržajima na samu liticu rijeke Neretve. Njegova gradnja uveliko je ubrzala i unaprijedila razvoj plivačkog sporta u gradu na Neretvi. Inače, bazen je izgrađen tik do tzv. Novog groblja (mjesto gdje je danas zgrada elektro poduzeća u gornjoj Šantićevoj ulici) iz kojega su ekshumirani posmrtni ostaci mnogih znamenitih Mostaraca. Popularni Bazen služio je kao sportski objekt (olimpijski bazen) i kao gradsko kupalište. Na njemu su bili česti i međunarodni susreti. Mogao je primiti i do 1 500 gledalaca. Bio je to drugi bazen olimpijskih dimenzija izgrađen u Jugoslaviji (odmah nakon Šalate u Zagrebu), a na njemu se održalo prvo međunarodno natjecanje u plivanju 1960., kada je, nakon Olimpijade u Rimu, reprezentacija Japana gostovala na plivačkom meču s Jugoslavijom. Bazen je 1999. g. adaptiran, porušena je olimpijska skakaonica i dograđeni su neki novi pomoćni objekti.”

Tekst je objavljen u knjizi Mostaski leksikon, autor Tibor Vrančić

fotografija: Otvaranje novoizgrađenog Plivačkog bazena, poziv, Jožica Škorja, Žermen Filipović

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Prije 38 godina – Bez stresa u gužvi

 

Stres gustine je termin iz biologije, ali se već neko vrijeme koristi i u politici kada neko želi izraziti: Ovdje ima previše ljudi. To je gotovo uvijek slučaj u bazenima tokom vrućeg vremena. Svi žele doći do vode, ali prostor je ograničen. Pariško kupatilo Deligny postavilo je rekord u tom pogledu. 3.500 ljudi je prebrojano na površini od 3.000 kvadratnih metara u ljeto 1987. Ali nije bilo stresno, kako je napisao njemački časopis "Der Spiegel": "Upravo je ta blizina, a ne plivanje, ono što je traženo."

Drveno kupatilo, koje pluta u Seni, postojalo je od 1785. godine. U početku je bilo punjeno riječnom vodom, koja je kasnije filtrirana i na kraju zamijenjena slatkom vodom. Deligny je bio popularno mjesto za besposlene, modele, pozere i poznate ličnosti. Princ Rainier se tamo sunčao, kao i Audrey Hepburn i ljubavnici Jean Cocteau i Jean Marais. Godine 1990., barža je udarila u bazen, a 1993. je potonuo.

Plivanje u Seni je bilo historija. Sve dok gradonačelnica Anne Hidalgo nije došla na ideju da se gradu ponovo dodijeli riječno kupalište. U čistoću je uloženo 1,4 milijarde eura. Na prošlogodišnjim Olimpijskim igrama kvalitet vode nije bio sasvim dobar. Međutim, proteklog vikenda su se otvorila tri riječna bazena u centru grada. Bili su prepuni. Ali to nije bio stres za sve.

(nzz)

(spagos)

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale - Ograda

 

Nastavljamo sa serijalom – Ograda

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Ograda. Toponim, dio grada. Dio Predhuma gdje se križaju ulice Gojka Vukovića i izlaz s Komadinovog (Lučkog) mosta zove se Ograda, a dobila je ime tek nakon 1912. g. Sve do tada mahala Predhum bila je na začelju svih gradskih zbivanja i dosta je zanemarena od strane gradskih vlasti. Glavna mjesta svih trgovačkih zbivanja bili su Velika Tepa na Glavnoj ulici, Kujundžiluk, Mejdan i donekle Priječka čaršija. Velika Tepa je bila zakrčena prometom, a posebice je to bilo izraženo pazarnim danima, jer se na tom mjestu obavljala i trgovina živom stokom. Kako bi rasteretili grad od stoke, općina je donijela odluku da se stočni Pazar s Velike Tep (Glavne ulice) preseli u mahalu Predhum na ulazu u Donju mahalu. Tako i bi učinjeno. Pazar je ograđen i započelo se s prodajom stoke za pazarne dane, i to srijedom. Time je donekle omogućen brži razvoj toga dijela grada, a istovremeno je smanjena gužva na Glavnoj ulici. Po toj ogradi za stoku narod taj dio grada prozva Ogradom. Međutim, kako u to vrijeme nije postojao Lučki most, veze s novostvorenim pazarom bile su veoma loše. Prijelaz stoke i ljudi obavljao se Starim mostom, pa dalje Jusovinom ili preko Šemovačkog mosta, tako da ovaj pokušaj izmještanja stočnog pazara nije uspio. Ipak, ostade ime da podsjeća na te dane i želju da se Predhum razvije. Dijelom se to omogućilo ubrzo, jer je 1913. g. pušten u promet Komadinov (Lučki) most. Danas je još uvijek sačuvana mala metalna ploča iz austrougarskoga perioda na kojoj je lijevanjem utisnuto ime mahale Predhum i kućna numera, a nalazi se na Dugalića pekari.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Prilog: fotografije, ulica Predhum, kasnije Gojka Vukovića 2007.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Mostar skokom bez aplauza obilježio 30 godina od genocida u Srebrenici

 

11.07.1995. - 11.07.2025.

Mostarci su i ove godine odali počast žrtvama genocida u Srebrenici, u kojem je 11. jula 1995. godine ugašeno 8.372 života.

Skok je, kao i svake godine, održan simbolično u 11 sati i 7 minuta, uz oglašavanje sirene, a organizirao ga je Klub skakača u vodu ''Mostari''. Skok je izveo Eldar Džeko.

Danas se u Potočarima obilježava 30. obljetnica genocida nad Bošnjacima u ''Sigurnoj zoni UN-a'' Srebrenica, a biće ukopani posmrtni ostaci sedam žrtava.

Zastave su širom Federacije BiH spuštene na pola koplja povodom proglašenog Dana žalosti.

Nakon izvedenog skoka, sa Starog mosta, u Neretvu su bačeni ljiljani.

(fotografije: bljesak)

https://www.facebook.com/share/v/19cD9Q1YLC/

Prije 111. godina - Otvorena Banja u Mostaru

 

Prije 111. godina - Otvorena Banja u Mostaru

Banja. Javno kupatilo. Kako bi se dopunio sadržaja hotela Neretve, ali i centra Mostara, gradsko javno kupatilo, među Mostarcima poznatije kao Banja, podignuta je 1914. g., znači pune 22 godine nakon izgradnje hotel Neretve. Pokretač ideje o gradnji javnog kupatila bio tadašnji mostarski gradonačelnik Mujaga Komadina. Naime, početkom 1910. g. zasjedalo je Gradsko vijeće u novom sazivu te je tom prigodom iznesen prijedlog od strane novog gradonačelnika Mujage Komadine i njegova dva podnačelnika Nikole Smoljana i Vojislava Šole, da se posjet cara Franje Josipa I., koji je uskoro trebao uslijediti, svečano obilježi gradnjom jednog veličanstvenog kupatila. Usprkos otporu pojedinih članova gradske uprave, Mujaga je uspio realizirati ideju, koja mu je na um pala za vrijeme njegova posjeta Budimpešti. Gradsko poglavarstvo odmah odluči poslati svoga stručnjaka, tada upravitelja gradskog vodovoda – Miroslava Loosea, na jednu stručnu ekspediciju sa zadatkom da „pregleda nekoje svjetske banje i na temelju toga i prama mostarskim klimatskim prilikama sastavi glavne nacrte, a arhitektonske (nacrte da predloži) Građevinsko dioničko društvo u Sarajevu.“ Tako je idejni nacrt Banje osmislio Miroslav Loose, a arhitektonski dio je preuzeo na sebe znameniti Rudolf Tönnies ispred Bosanskohercegovačkog građevinskog dioničkog društva. Zgrada je projektirana kao mješavina nekoliko stilova, s mnogo više nestandardnih elemenata, nešto između egipatsko-maurskog i secesije. Na svečanosti, u to vrijeme najvećeg i najljepšeg objekta ove vrste na Balkanu, kojemu dadoše ime Franz Ferdinand, 3. lipnja 1914. g., Mujaga se Mostarcima obratio i prigodnim govorom i zvanično otvorio Banju. Banja je oštećena u ratnom razdoblju 1992. – 1995. g. Ponovno je otvorena nakon obnove, 31 ožujka. 2000. g.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Fotografije: Banja 1914. godine, otvaranje 3. Juna 1914, Banja 1914, Anton Zimolo, Banja 1970, Ćiro Raič, Banja 2024. Samra, cidom

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, oktobar 1929. godine

 

Jugoslavenski list od 5. oktobra 1929. godine objavio je rubriku pod naslovom “Razno iz Mostara”, sa više kraćih tekstova:

“Razno iz Mostara

Mostar 5. oktobra.

Kupnja naše vrijedne starine

Dr. Adolf Kelner, publicista iz Berlina koji posjeduje poznatu etnografsku izložbu posjetio je pred dvije godine Bunu i Blagaj pa su ga poveli tom prigodom u konak g. Mustafe Ćemalovića gdje se nalazi poznata šiša, rađena od domaćih majstora, pred više od 200 godina, koja predstavlja smisao za umjetnost i stanovitu kulturu.

Pred nekoliko dana pisao je jednom svom prijatelju u Mostaru, da se raspita da li bi mogao dobiti tu šišu, a onda će poslati majstora koji bi rastavio komad po komad i njemu poslao u Berlin.

U našoj državi postoje svega dvije ovakve šiše, od koji se jedna nalazi u Sarajevskom muzeju i ova.

Oficiri engleska mornarice u lovu kod nas

Jučer su članovi Lovačkog uduženja Dubrovačkog sa Udruženjem Mostarskim uz sudjelovanje viših oficira engleske mornarice bili u lovu u okolici Mostara. Gosti su lijepo dočekani kako ispred lovaca, tako i ispred vlasti. Od vidjenijih dubrovčana bio je kapetan g. Hadžija i dr. Malkom. Ubijeno je 75 jarebica i 7 zečeva.

Lijepo vrijeme

Nakon hladnih dana, koji su bili u zadnje vrijeme zavladali u cijeloj Hercegovini opet je vrijeme otoplilo. Iako je pred 2-3 dana u okolici Mostara (oko Veleža) zabacivao snijeg i oštar vjetar, sada je opet u cijeloj Hercegovini zavladala toplina kao u sred ljeta.

Zajednički dom muslimanskih društava

Svojedobno smo javili o nastojanju muslimanskih ustanova u gradu Mostaru za ulazak u jednu vakufsku zgradu zvanu “Evropa”, gdje bi se sve ustanove skoncentrisale. Ovom prelazu u vakufsku zgradu, imala je donijeti konačnu odluku vakufska centrala u Sarajevu. Pred nekoliko dana centrala u Sarajevu donijela je rješenje da se odbija jedini reflektant ove zgrade g. M. Kurtović, i sa nešto nanjom kirijom, zgrada se je uručila muslimanskim ustanovama. Sada je priprema svečano otvorenje ovog lokala.

O.H.S.”

prilog: Mostar, Kujundžiluk 1929.foto Charles Heidsieck, Kulluk i nekadašnja kafana Evropa, 1930.ih

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Svjedoci vremena - Najstarije kolor fotografije

 

1913. godina: Ljudi na Starom mostu u Mostaru, Bosna i Hercegovina

Tako je svijet tada stvarno izgledao (msn)

Tokom 1830-ih, izum fotografije je oduševio ljude. Ali slikama je i dalje nedostajalo nešto ključno: boja. Fotografi su stoga počeli ručno bojiti crno-bijele otiske. Rezultati, međutim, bili su sve samo ne realistični; u najgorim slučajevima, fotografije su čak izgledale kao loše slike. To se promijenilo s Augusteom i Louisom Lumièreom, koji su razvili tehniku Autochrome, najpraktičnije i komercijalno najisplativije rješenje svog vremena. Patentiran 1903. godine, proces je pokrenut 1907. godine i dominirao je svijetom fotografije sljedećih 30 godina.

1913. godina: Ljudi na Starom mostu u Mostaru, Bosna i Hercegovina

©Albert Kahn / Wikimedia Commons [Javno vlasništvo]

Ova slika prikazuje poznati Stari most u Mostaru 1913. godine, a snimio ju je lično Albert Kahn, koji je bio i strastveni fotograf. Most je izgrađen 1557. godine po naređenju osmanskog sultana Sulejmana I, ali je srušen u novembru 1993. godine kada su ga pogodile granate tokom hrvatsko-bošnjačkog rata. Nakon završetka rata obnovljen je što vjernije u prvobitnom izgledu i zvanično ponovo otvoren u julu 2004. godine. Danas je nacionalni spomenik i UNESCO-va svjetska baština.

(msn)

(spagos)

(cidom.org)