Glad, ratovi, epidemije: komete su oduvijek smatrane vjesnicima loše sreće, pa čak i pokretačima katastrofa. Ovo je posebno važilo za Halleyevu kometu, nazvanu po britanskom astronomu Edmondu Halleyu. Savremenici su okrivili zvezdu repaticu za izbijanje pobune u Kini 218. godine. Ranosrednjovekovno praznoverje? Ne sasvim.
Kometa, koja se približava Zemlji svakih 76 godina, izazvala je neviđenu paniku na početku prosvijećenog 20. vijeka. Kada se saznalo da će naša planeta preći kroz njen rep 19. maja 1910. godine, svijetom su se proširile najmračnije špekulacije: Zemljina osa će se pomjeriti! Okeani će preplaviti kontinente! Nakon što su astronomi otkrili otrovni plin dicijanin u kometnoj prašini, tokom spektroskopskih istraživanja, u mnogim umovima nije bilo sumnje da će čovječanstvo biti otrovano.
Ali nisu svi bili poneseni strahom od velikog kraja. Neke šaljivdžije su pozivali ljude na "žurku kraja svijeta", a ljudi su pili "Comet Punch". Karikaturisti su ismijavali strahove od apokalipse. Slika prikazuje jedan od brojnih satiričnih motiva razglednica nastalih u to vrijeme. Sasvim je moguće da će 1P/Halley, njeno naučno ime, ponovo izazvati strahove kada se sljedeći put pojavi 2061. godine. Jedno će biti sigurno: prirediti će magični nebeski spektakl.
(welt)
-:-
Halejeva kometa, zvanično nazvana 1P/Halley, jedna je od najpoznatijih kometa u ljudskoj istoriji, stalni je član Sunčevog sistema. Ime je dobila po astronomu Edmundu Haleyu, koji je u 18. vijeku proučavao zapise o pojavi komete od 1456. do 1682. godine i ustanovio njenu periodičnost. Sama kometa spada u grupu svijetlih kratkoperiodičnih kometa i može se vidjeti golim okom sa Zemlje, ali najviše dva puta u ljudskom životu, pošto se javlja svakih 74-79 godina. Prosječan period obilaska je 76 godina. Pobuđuje neskrivenu radoznalost i predstavnik je te vrste nebeskih tijela, iako po svojstvima nije ništa posebno, jedino po sjaju nadmašuju druge komete. Provjereni niz njenih pojavljivanja počinje u 11. vijeku. n. e., a završava 1986. godine, sa ukupno 27 pojava. To je svakako bilo zapaženo i ranije (npr. 476. i 240. pne.). Kreće se retrogradno (nagib prema ravni ekliptike 162,262°) po veoma izduženom stazom (ekscentricitet 0,967), pa se Suncu približava za 0,586 astronomskih jedinica, odnosno udaljava se za 35,082 astronomskih jedinica. Posljednji put je prošla kroz perihel 9. februara 1986. godine. Izbliza su je proučavali svemirski brodovi Gyoto, Sakigake, Suisei i Vega. Snimak sa Giotta prikazuje izduženo jezgro dimenzija 7,2 km × 7,2 km × 15,3 km. Mlazevi isparene materije (led i prašina) izbijali su u obliku gejzira iz veoma tamnog tla na osunčanoj površini jezgre. Sljedeći prolaz se očekuje 2061. godine.
Kada kometa obavlja svoj nebeski obilazak, ona plovi protiv Sunčeva vjetra, a plin i prašinu sakuplja u dugi rep protegnut iza kometa. Bez obzira da li kometa dolazi ili odlazi, rep joj je uvijek usmjeren od Sunca. Rep je obično podijeljen u ravne pramenove blijedoplavog plina i zakrivljene pramenove prašine, obojene u nijansu žutog, a svi oni s vremenom mijenjaju oblik. U martu 1986. dio repa Halleyjeva komete se odlomio i raspao. U februaru 1991. astronomi su s iznenađenjem otkrili da se Halley nalazi negdje između putanja Saturna i Urana, i da se neobjašnjivo posvjetlio. Možda je tome uzrok zakašnjela erupcija plina ili nepredviđeni udarac međuplanetarnog pirata, iako je ovo posljednje manje vjerovatno, zato što se to dogodilo u slabo zaposjednutom dijelu Sunčeva sistema.
Halleyev komet stvara meteorski roj Orionida, koji nastaju od ostataka njegovog repa. Ime Orionidi nose jer dolaze iz područja sjeverno od Betelgeusea, druge najsjajnije zvijezde zviježđa Orion. Iako se komet vidi svakih 75 godina, njegovi ostaci svakog oktobra uzrokuju kišu meteora, koja svoj vrhunac dostiže u noći između 21. i 22. oktobra.
(wiki)
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen