Na granici sjećanja
Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...
30.04.2018.
Na Partizanskom ponovo svijetli...
Fotografije je napravljena u subotu 28. aprila 2018. godine. Nakon dugo godina mraka, konačno je prosvijetlilo.
Istovremeno sa obnovom, koja je još i toku, bilježe se i prvi turisti u obilasku spomenika.
(spagos)
28.04.2018.
Obnavlja se Partizansko groblje u Mostaru - Sve se sprema za 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom
(tekst koji slijedi, sa fotografijama u prilogu, objavljen je na portalu klix.ba dana 27. aprila 2018.)
Mostarsko Partizansko spomen-groblje, zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, uskoro će ponovo zablistati u svojoj monumentalnoj ljepoti. Radnici mostarskih preduzeća naporno rade na procesu obnove i dovođenja ovog vrijednog objekata u stanje kakvo je primjereno današnjem vremenu.
Radnici JP Parkovi rade na uređenju zelenih površina i okruženja spomenika. "Građevinar Fajić" radi na rekonstrukciji samog spomenika, kamene ornamentike. Ispod mlazeva vode i kiseline nestaju uvredljivi grafiti, a dosta je kamenih dijelova koje je potrebno rekostruisati.
Radnici preduzeća "Dema&S", specijaliziranog za elektro instalacije, rade na instaliranju rasvjete i video nadzora te potrebnih elektro instalacija. Ranije je postavljena i kućica za zaštitara e pripadajući video nadzor na ulaznom dijelu objekta.
Alija Behram, predsjednik udruženja Mostarski krug, kaže nam kako su se s Centrom za mir, na poziv Radmila Brace Andrića, prije njegove smrti, uključili u proces obnove Partizanskog spomenika.
"Andrić je bio predsjednik odbora za podršku obnove i nama je predao kompletnu dokumentaciju koju je posjedovao, sve što je imao o Partizanskom groblju te cijelu korespodenciju za dvanaest godina koliko je odbor postojao. Obzirom da je to nacionalni spomenik BiH, mi smo pozvali državne institucije da urade nešto, a shodno zakonu Vlada Federacije je jedina nadležna za kompletnu prezentaciju, čuvanje, fizičku zaštitu i obnovu", kaže Behram.
Behram dodaje da je Grad Mostar odgovoran za čišćenje, da ga nudi u sklopu svoje turističke ponude te da brine o njemu, a ne kako je bilo do sada. Nakon dvanaest godina Partizanski spomenik je ponovo ušao u budžet Grada Mostara, koji je za ovu godinu obezbijedio je trideset hiljada KM za održavanje spomenika, čišćenje i uređenje zelenih površina.
"Na naš poziv u novembru su u Mostar došli premijeri Novalić i Zvizdić te obećali da će uraditi sve kako bi se spomenik obnovio. Nakon toga formirana je jedna grupa koja je svakodnevno na vezi i pozvani su prijatelji projekta da pomognu. Na objektu su već zaštitari, instalirana je kućica i već je jednim dijelom objekat osvijetljen", pojasnio je Alija Behram.
Behram nam kaže i kako su devastacije bile ogromne, kako je potrebno zamijeniti 350 kamenih cvjetova.
"Po mojoj procijeni do 9. maja uz Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom Partizansko groblje će biti vraćeno građanima i otvoreno za turističku ponudu. Mi zagovaramo da baš 9. maja na Partizanskom groblju obilježimo Dan pobjede nad fašizmom", najavio nam je Behram.
Partizansko groblje remek djelo je Bogdana Bogdanovića i s pravom spada u navrednije spomenike tog vremena u cijeloj bivšoj državi. Otvorio ga je sam Josip Broz 25. septembra 1965. godine u povodu dvadesete godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma i na dan formiranja Mostarskog bataljona.
Projektom izgradnje spomenika je bilo predviđeno 810 grobnih mjesta, ali je prikupljeno je samo 560 ostataka poginulih boraca, od čega je 8 narodnih heroja. Njihovi ostaci su položeni u betonske komore, ispod grobnih obilježja, dok su kosti iz zajedničkih grobnica položene u spomen-kosturnicu u polukružnoj niši u kojoj se polažu vijenci. Za gradnju spomenika upotrijebljene su kamene ploče koje su skinute sa starih i devastiranih kamenih kuća starog grada.
Poslije posljednjeg rata spomenik prolazi konstantne devastacije i biva poligonom političkih prepucavanja te višestrukih najava obnove i sanacije. Donacijom norveške Vlade spomenik je dijelom saniran 2008. godine.
Radnici preduzeća "Dema&S", specijaliziranog za elektro instalacije, rade na instaliranju rasvjete i video nadzora te potrebnih elektro instalacija. Ranije je postavljena i kućica za zaštitara e pripadajući video nadzor na ulaznom dijelu objekta.
Alija Behram, predsjednik udruženja Mostarski krug, kaže nam kako su se s Centrom za mir, na poziv Radmila Brace Andrića, prije njegove smrti, uključili u proces obnove Partizanskog spomenika.
"Andrić je bio predsjednik odbora za podršku obnove i nama je predao kompletnu dokumentaciju koju je posjedovao, sve što je imao o Partizanskom groblju te cijelu korespodenciju za dvanaest godina koliko je odbor postojao. Obzirom da je to nacionalni spomenik BiH, mi smo pozvali državne institucije da urade nešto, a shodno zakonu Vlada Federacije je jedina nadležna za kompletnu prezentaciju, čuvanje, fizičku zaštitu i obnovu", kaže Behram.
Behram dodaje da je Grad Mostar odgovoran za čišćenje, da ga nudi u sklopu svoje turističke ponude te da brine o njemu, a ne kako je bilo do sada. Nakon dvanaest godina Partizanski spomenik je ponovo ušao u budžet Grada Mostara, koji je za ovu godinu obezbijedio je trideset hiljada KM za održavanje spomenika, čišćenje i uređenje zelenih površina.
"Na naš poziv u novembru su u Mostar došli premijeri Novalić i Zvizdić te obećali da će uraditi sve kako bi se spomenik obnovio. Nakon toga formirana je jedna grupa koja je svakodnevno na vezi i pozvani su prijatelji projekta da pomognu. Na objektu su već zaštitari, instalirana je kućica i već je jednim dijelom objekat osvijetljen", pojasnio je Alija Behram.
Behram nam kaže i kako su devastacije bile ogromne, kako je potrebno zamijeniti 350 kamenih cvjetova.
"Po mojoj procijeni do 9. maja uz Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom Partizansko groblje će biti vraćeno građanima i otvoreno za turističku ponudu. Mi zagovaramo da baš 9. maja na Partizanskom groblju obilježimo Dan pobjede nad fašizmom", najavio nam je Behram.
Partizansko groblje remek djelo je Bogdana Bogdanovića i s pravom spada u navrednije spomenike tog vremena u cijeloj bivšoj državi. Otvorio ga je sam Josip Broz 25. septembra 1965. godine u povodu dvadesete godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma i na dan formiranja Mostarskog bataljona.
Projektom izgradnje spomenika je bilo predviđeno 810 grobnih mjesta, ali je prikupljeno je samo 560 ostataka poginulih boraca, od čega je 8 narodnih heroja. Njihovi ostaci su položeni u betonske komore, ispod grobnih obilježja, dok su kosti iz zajedničkih grobnica položene u spomen-kosturnicu u polukružnoj niši u kojoj se polažu vijenci. Za gradnju spomenika upotrijebljene su kamene ploče koje su skinute sa starih i devastiranih kamenih kuća starog grada.
Poslije posljednjeg rata spomenik prolazi konstantne devastacije i biva poligonom političkih prepucavanja te višestrukih najava obnove i sanacije. Donacijom norveške Vlade spomenik je dijelom saniran 2008. godine.
(klix.ba)
27.04.2018.
Vraća se stari sjaj Partizanskom
fotografije: bljesak.info, 26. april 2018.
U toku su radovi na obnovi Partizanskog spomen groblja u Mostaru.
Radnici mostarskih preduzeća vrijedno rade na obnovi Partizanskog spomen groblja.
Najveći problem prilikom izvođenja radova vide u mostarskim vrućinama i zmijama s kojima se svakodnevno susreću. Unatoč tome, četkom i solnom kiselinom, vrijedno skidaju grafite i posljedice dugogodišnjeg nemara. Već sad se nazire stari sjaj koji je moguće uočiti s ulaza na Partizansko spomen groblje.
Tokom naše posjete, zatekli smo i nekoliko turista. Radnici kažu da su turisti tu svaki dan i da često dolaze u većim grupama.
Izdvojen novac iz Proračuna
Podsjećamo, Grad Mostar je za održavanje Partizanskog spomen groblja čišćenje i održavanje zelenila u ovogodišnjem Proračunu izdvojio 30.000 KM. Ranije je u krugu Partizanskog spomen groblja postavljena kućica za zaštitare i na koju su postavljene kamere. Pokretači projekta obnove ovog spomenika ranije su rekli kako će za obnovu biti potrebno manje od milion KM.
Partizansko groblje u Mostaru je izgrađeno 1965. godine u čast svim Mostarcima poginulim u NOB-u. Izgradio ga je, u vremenu obnove i rekonstrukcije koja je nastupila nakon završetka Drugog svjetskog rata, arhitekt Bogdan Bogdanović. Sam spomenik se rasprostire na 5.000 m2 i na šest nepravilnih terasa. Groblje je imalo 810 nadgrobnih ploča koji podsjećaju na posječeno stablo, simbol prekinute mladosti. Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine je proglašen 2006. godine.
(izvor:bljesak.info)
26.04.2018.
Izložba fotografija iz monografije „Kamenim tragovima“
Bosna i Hercegovina 1908 - 2008, Fotografije iz monografije "Auf steinernen Spuren/Kamenim tragovima"
Berlin 4. maja 2018. godine
Od fotografija iz monografije „Kamenim tragovima“ prvi put će biti napravljena jedna izložba.
Dvojezična monografija, projekt Udruženja Kulturfocus e.V iz Frankfurta na Majni, nastala u povodu stote godišnjice putovanja austrijskog oficira Emila Balcareka kroz Bosnu i Hercegovinu 1907/1908. godine.
Balcarekovim tragovima kroz gradove Tuzla, Zvornik, Kalinovik, Travnik, Vranduk, Sarajevo, Mostar – tačno sto godina kasnije, u ljeto 2008, tada fotografisana mjesta pronađena od strane umjetnika Sladjane Paškalj i Radenka Kosića i sa istog mjesta ponovo fotografisana. Oni su pokušali osjetiti vremensku i prostornu povezanost i to povezati kroz fotografiju. Rezultat je jedinstveno slikovito svjedočanstvo ne tako davne, ali i burne istorije ove zemlje na Balkanu, koje predstavlja njen kontinuitet i promjene. Izložba predstavlja sedam odabranih parova sfotografija po sistemu „nekad i sad“. Pojedine fotografije iz monografije će biti dodatno prikazane kroz projekciju slajdova.
Izložba će se održati u petak 4. maja 2018. godine, od 18:00 do 21.00 sati u prostorijama „südost Europa Kultur e.V.“ , Großbeerenstrasse 88 u 10963 Berlin, Njemačka.
25.04.2018.
Sitan znamen: Pozorište i dobrovoljni rad
Početkom 1949. godine, donesena je odluka o gradnji zgrade Pozorišta i to na temeljima zgrade Srpsko-pravoslavne crkvene opštine, koji su na tom prostoru stajali sve od 1938. godine.
Generalni projekat interijera izradio je profesor arhitekture Moma Belobrk iz Beograda. Iako postojeći temelji nisu bili predviđeni za ovakvu zgradu, već u septembru iste godine pristupilo se gradnji. U prvim danima, na gradilištu se pojavilo 7 radnika i to dva visokokvalifikovana i pet polukvalifikovanih.
Međutim, u nastavku gradnje, vidjela se drukčija slika – narod je došao i svojim radom uveliko pomogao realizaciji projekta. Osim u radu doprinos građana se sastojao i od brojnih darovanih predmeta – namještaja, slika, nakita i raznih rekvizita, a u spisak darovatelja je upisano 2.500 imena.
Naravno da 17. novembra 1951. godine, prilikom svečanog otvorenja Pozorišta, nije sve bilo završeno, ali osnovna funkcija objekta je zadovoljila. Ni danas plato ispred Pozorišta nije dovršen u skladu s postojećim projektom.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
21.04.2018.
Zalik kroz vrijeme
Interesantna ideja
UG Progres Zalik u saradnji sa O.Š. Zalik, džematom Zalik i SD Zalik, a u sklopu manifestacije "Proljeće u Zaliku 2018", raspisuje Javni poziv za prikupljanje starih fotografija i informacija o naselju Zalik.
Doprinesite očuvanju historijskih činjenica svoga naselja, sa nama podijelite materijale kojima raspolažete, mlađim generacijama pokažimo kako se naselje Zalik razvijalo i iza sebe ostavimo zbirku sjećanja.
Bilo da su to slike vašeg djetinjstva, ulica, događaja, ili slike ratnog perioda u naselju Zalik, budite slobodni podijeliti ih sa nama.
Detalji o adresama na koje se materijali šalju su naznačeni na plakatu.
Doprinesite očuvanju historijskih činjenica svoga naselja, sa nama podijelite materijale kojima raspolažete, mlađim generacijama pokažimo kako se naselje Zalik razvijalo i iza sebe ostavimo zbirku sjećanja.
Bilo da su to slike vašeg djetinjstva, ulica, događaja, ili slike ratnog perioda u naselju Zalik, budite slobodni podijeliti ih sa nama.
Detalji o adresama na koje se materijali šalju su naznačeni na plakatu.
19.04.2018.
Sitan znamen: Opštinski sud u Cernici
U Cernici, u ulici Adema Buća, nalazi se palata Opštinskog suda.
Podigao ju je poznati mostarski gradonačelnik Mujaga Komadina na svom zemljištu 1906. godine po projektu Đorđa Knežića, a od 1909. godine Mujaga je i radio u njoj.
Nakon 1920. godine, zgradu su kupili sinovi Riste Šaina. Nakon 1945. godine, zgrada je nacionalizovana i od tada je u njoj smješten Opštinski sud.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
13.04.2018.
Sitan znamen: Nova Srpska škola
Među ostalim objektima u vrijeme procvata gradnje u Mostaru, 1909. godine je. po projektu Đorđa Knežića. na Luci izgrađena Nova Srpska škola.
Nekoliko puta je u svojoj istoriji adaptirana (između ostalih i po nacrtima Miroslava Loosea), a u novije vrijeme je obnovljena i sada se u toj zgradi nalazi Centar Pavarotti.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
07.04.2018.
Uklanjaju se grafiti i sanira pješačka staza na Partizanskom groblju
(tekst koji slijedi objavljen je na portalu bljesak.info dana 7. aprila 2018.)
U tijeku je uklanjanje grafita s kamenih ploha, a usporedno s ovim sanira se kamena pješačka staza.
Rekonstrukcija Partizanskog spomen groblja u Mostaru započela je 5. travnja, a Odbor za podršku obnovi Partizanskog spomen groblja u Mostaru priopćio je u petak navečer da su radovi nastavljeni po planu te da bi sve trebalo biti gotovo do 1. svibnja 2018. godine. U tijeku je uklanjanje grafita s kamenih ploha, a usporedno s ovim sanira se kamena pješačka staza što podrazumijeva uklanjanje trave i polomljenih poloča kao i popunu kamenih oblutaka koji nedostaju na stazi, navodi se. Podsjećamo, u četvrtak ujutro na ulazu u Partizansko groblje postavljena je zaštitarska kućica na kojoj se nalaze kamere za videonadzor ovog područja. Odbor je potvrdio da će ulaz biti i pod fizičkom zaštitom točnije sa dva radnika/zaštitara koji će raditi u smjenama.
(bljesak.info)
04.04.2018.
Sitan znamen: Jubilarna škola
Te 1899. godine obilježavala se pedeseta godišnjica vladavine cara Franje Josipa I., pa je Zemaljska vlada tražila od mostarske Opštine da se taj jubilej i prigodno obilježi.
Predloženo je da se izgradi još jedna osnovna škola, pa je tako odlučeno da ta škola nosi naziv „Jubilarna“. Već u avgustu 1900. godine škola je svečano otvorena. Objekat je, takođe, građen u pseudomaurskom stilu – tada veoma obljubljenom kod arhitekata.
Nakon Prvog svjetskog rata, škola je preimenovana u školu „Kraljice Marije“. Nakon Drugog svjetskog rata jedno vrijeme je tu bio smješten i Đački dom. Jedno vrijeme je u njoj bila smještena i Gimnazija, a nakon toga nosi naziv III. osnovna škola, a kasnije osnovna škola „Hamza Humo“.
U najnovije vrijeme smo svjedoci prenamjene zgrade u Gradsku vijećnicu.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
03.04.2018.
Fotografija je važna u procesu sjećanja
Modul memorije
Ron Haviv: Fotografija je važna u procesu sjećanja
(tekst koji slijedi objavljen je na portalu klix.ba, dana 3. aprila 2018. godine)
Poznati fotoreporter, svjedok brojnih ratnih žarišta, Ron Haviv danas je sa saradnicom Lauren Walsh na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu održao predavanje o temi "Biography of a photo".
"Biografy of Photo" je dokumentarac koji daje objašnjenje o dvije Havivove fotografije, jedne iz Panama Cityja 1989. godine i jedne iz Bijeljine iz 1992. godine.
Kroz ovaj film Haviv i Walsh pokušavaju između ostalog istražiti utjecaj ovih fotografija na društvena zbivanja te pronaći odgovor na pitanje koja je uopšte moć fotografije.
Govoreći o ulozi koje su njegove fotografije imale na Haškom sudu, on je naglasio da su njegove fotografije doprinijele osuđivanju ratnih zločinaca zato što su predstavljale vizuelni dodatak svjedočanstvima žrtava, te da su jako važne zbog prizora koje sadržavaju.
Kroz ovaj film Haviv i Walsh pokušavaju između ostalog istražiti utjecaj ovih fotografija na društvena zbivanja te pronaći odgovor na pitanje koja je uopšte moć fotografije.
Govoreći o ulozi koje su njegove fotografije imale na Haškom sudu, on je naglasio da su njegove fotografije doprinijele osuđivanju ratnih zločinaca zato što su predstavljale vizuelni dodatak svjedočanstvima žrtava, te da su jako važne zbog prizora koje sadržavaju.
"Lično mi teško pada s obzirom da nisam u mogućnosti, u ulozi koju zauzimam, pomoći tim ljudima u tom trenutku", kaže Haviv govoreći o emotivnoj strani posla.
Predavanje je održano u okviru programa Modul memorije Festivala MESS.
Ron Haviv je Amerikanac, rođen 1965. godine. Svjetski je poznat i nagrađivani fotoreporter koji svojim radom promoviše humanost i ljudska prava i jedan je od najznačajnijih fotografa današnjice.
Njegove fotografije su prvorazredni historijski dokumenti.
Dokumentirale su svirepost kojoj su bili izloženi građani Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja zahvaćenih ratom, te nastajale u nadi da će izazvati reakciju koja bi dovela do okončanja stradanja.
Predavanje je održano u okviru programa Modul memorije Festivala MESS.
Ron Haviv je Amerikanac, rođen 1965. godine. Svjetski je poznat i nagrađivani fotoreporter koji svojim radom promoviše humanost i ljudska prava i jedan je od najznačajnijih fotografa današnjice.
Njegove fotografije su prvorazredni historijski dokumenti.
Dokumentirale su svirepost kojoj su bili izloženi građani Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja zahvaćenih ratom, te nastajale u nadi da će izazvati reakciju koja bi dovela do okončanja stradanja.
(FENA)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen