Na granici sjećanja
Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...
30.06.2018.
Predstavljena knjiga "Mujaga Komadina", autora Ibrahima Kajana
U okviru “Mostarskog ljeta 2018”, u petak naveče je u Centru za kulturu u Mostaru predstavljena knjiga “Mujaga Komadina”, autora Ibrahima Kajana.
Tom prilikom, Kajan je istakao kako je za pisanje knjige koristio podatke Državnog arhiva BiH u Sarajevu, Muzeja Hercegovine, Osnovne škole “Mujaga Komadina”.
“Sam posao bio je vrlo kompleksan. Ja nisam ni želio da ova knjiga bude sto posto naučno djelo, nego da kombinuje jednu stilsku publicističku osobitost koja se otvara prema publici. Zato knjiga nema svaki element koji naučno djelo nužno mora imati, ali osnovni princip naučnog djela ovdje su sačuvani. Ovo je, prije svega, pisana građa, zatim imamo izjave važnih osoba, nasljeđe Mujage, a onda i sjećanja koja se odnose na članove porodice,odakle sam dobio niz novih podataka”, rekao je Kajan.
Ocijenio je kako je napravio mali pomak u odnosu na prvu studiju i ono što je u ovoj knjizi, a to je, kako je naveo, profilacija Mujage kao političke osobe.
O značaju i važnosti lika Mujage Komadine govorio je jedan od promotora Faruk Taslidža.
“Knjiga je vrijedan prilog kulturnoj i političkoj istoriji grada Mostara, ali naravno autor na izvjestan način sugeriše i skreće pažnju na zaboravljenog Mostarca,, koji je dao značajan doprinos evropeizaciji i modernizaciji Mostara u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Činjenica je da je Mujaga Komadina zaslužan za izgradnju novih objekata u većoj ili manjoj mjeri u gradu Mostaru, te da je bio vrlo aktivan po pitanju velikih projekata”, kazao je Taslidža.
Ustvrdio je kako autor Kajan prati njegove aktivnosti kao prvog člana Gradskog vijeća, a onda kasnije i kao gradonačelnika Mostara od 1910. do 1918. godine.
“Na kraju, Kajan nudi neka vlastita promišljanja u vezi s tzv. strategijom zaborava, kojom je Komadina bio na neki način prešućivan, marginalizovan u doba monarhističke i socijalističke Jugoslavije”, zaključio je Taslidža, saopšteno je iz Press službe Mostarskog ljeta 2018.
(Fena)
(Novasloboda.ba)
30.06.2018.
Sitan znamen: Vila Spahić
Nakon dolaska Austrougarske 1878.godine, počela je izgradnja brojnih vila na potezu Šetališta i oko Rondoa.
Jedno od njih je i vila s kulom Mehmeda. ef. Spahića, izgrađena 1905. godine u ulici Petra Drapšina (danas Kraljice Katarine), poznata među Mostarcima i kao „Vatrogasna kula“, premda s vatrogastvom nema nikakve veze, prozvana tako zbog izgrađenog tornja koji strši iznad kuće.
U vrijeme gradnje ove vile, u cijeloj ulici nije bilo ni jedne kuće.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
29.06.2018.
Sitan znamen: Vila Zahumka
U Liska ulici je 1905.g. izgrađena vila Zahumka. Izvorno vlasnik vile je bio trgovac Čedo Milić. Godine 1911. adaptaciju je izvršio Đorđe Knežić. Odmah uz nju, kraj Dispanzera, je i vila Neretvanka, građena 1905.-1906. Čiji vlasnik je prvobitno bio trgovac Milan Milušić. Adaptaciju izvršio Đorđe Knežić 1911.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/ Smail Špago
(NovaSoboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen