Velociped u Mostaru

 

Osnivač kompanije Adam Opel nije zamišljao da će Opel jednog dana postati jedan od najvećih proizvođača automobila u Europi. Naime, ta kompanija koja je počela s proizvodnjom šivaćih strojeva, 1885. g. otpoče i s proizvodnjom bicikala marke „Velociped“. Ovaj zadnji krik mode i tehnike, pojavio se u Mostaru već naredne godine. Nema vjerodostojnih podataka tko u naš Mostar doveze prvi bicikl, ali sve upućuje da je to bio ing. Miloš Komadina, koji je sudjelovao u prvim biciklističkim utrkama po Mostaru i okolici.

Već 1887. godine osnovan je velocipedski (biciklistički) klub pod imenom „Mostarer Radfahren – Verain“. Na osnovu tih podataka možemo zaključiti da je naš grad među prvima, a možda i prvi u Bosni i Hercegovini imao biciklistički klub. Tek 1901. godine u Sarajevu se zvanično oglasio Koturaški klub „Sokol“. Članovi mostarskog velocipedskog društva bili su isključivo austrijski oficiri i činovnici, porijeklom Nijemci, kao i rijetki domaći entuzijasti. Klub je imao jedanaest članova, a raspolagao je s gotovo dvostruko više bicikala – čak dvadeset!

Godine 1896. se ime kluba mijenja u „Prvo hercegovačko velocipedsko društvo“, čije prostorije su bile u Kolodvorskoj ulici (prije Moše Pijade) u hotelu Wregg, preko puta željezničke stanice. Na početku pojave biciklističkog sporta u Mostaru, svi vlasnici su morali polagati neku vrstu vozačkog ispita.

Te iste 1887. g. lokalne novine donose članak o biciklima: „I u našem gradu prilično su se umnožili bicikli te je, kako se doznaje, prispio ovamo i jedan instruktor, koji podučava na pogibljiva dva kola voziti se; a i vozioci po gradu zahtijevali su od općinstva nesnošljiva uklanjanja, te je i starija vlast pobrinula se to odstraniti, doznačivši mjesto kudan se bez opće pogibelji mogu vozati“.

Samo mjesec dana nakon ovoga članka, list objavljuje kako je ostvaren povijesni biciklistički pothvat: „Prošle subote u 3 sata po podne šest Byciklista na Byciklima učinili su prvi izlet, i odjezdili u Sarajevo. Pri svojem putu prenoćili su u Konjicu a sutra dan na 29. maja u 3 sata i po poslije podne stigli su u Sarajevo…Pri odlazku i povratku, njihovo cijelo putovanje bilo je zanimljivo i sretno, nit jim se kakva nesreća slučila. Mi se radujemo tom njihovom izletu, a tim više što su s tim dokazali da se na Byciklu može od Mostara u Sarajevo doći za 13 sati, prevalivši 174 kilometra“.

Nije loše, reklo bi se. Ako vam se čini da je takvo putovanje predugo trajalo, napominjem da je to samo upola sporije nego što je Ćiro prelazio istu relaciju.

Dana 20. augusta 1899. g. Gradsko vijeće na svojoj sjednici donosi jednu vrstu pravilnika – „Red za koturaše“. Tim pravilnikom zabraniše koturašima vožnju ulicama Kujundžiluk, preko Starog mosta, Vakufskom (Priječka čaršija) do Šemovačkog mosta i na Maloj Tepi. Nadalje, u Srednjoj ulici zabrana vrijedi za sve sokake osim Karadžozbegovim, Hanskim (danas Šerifa Burića), Telčevim, Soldinim i Ćiberovim prema Mejdanu. Dalje, svim poprečnim sokacima u Glavnoj ulici izuzev Pašinovim (danas Osmana Đikića) i Dudinim (danas Drage Palavestre). Zabrana je vrijedila i u svim sokacima Predhuma na obje strane, Cernice izuzev Krpića i Zahumske.

Ujedno im zabraniše promet ispred crkava u vrijeme svetkovine i nedjeljom, vašarima i u vrijeme sprovoda i procesija, svatova, te u blizini škola prije i poslije predavanja.

Eh da, da ne bismo zaboravili – koturaši su biciklisti.

Samo dva mjeseca kasnije, 4. novembra 1899. g., putem oglasa u novinama Gradski-kotarski ured poziva sve vlasnike bicikala da u roku od 14 dana uplate zakonsku pristojbu i da preuzmu svoje registarske pločice s brojevima.

Korišteni tekstovi iz knjige:

• U sjeni zaborava – Ismail Braco Čampara, Smail Špago, Tibor Vrančić, 2017.;

• Bio jednom jedan... - Tibor Vrančić, Smail Špago, Ismail Braco Čampara. (Neobjavljena knjiga), 2018.

Fotografije:

Br. 1. - Amblem Velocipedskog (biciklističkog) društva Mostar;

Br. 2. - Studijska fotografija biciklista (fotograf: Anton Zimolo) 1890.;

Br. 3. - Biciklist u Mostaru (fotograf: dr. Grzlo Czech) 1899.;

Br. 4. - Musala - Prvomajska parada biciklistički klub Velež, 1949.

Priredili: Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov (Cidom team: 20240815)