Iz stare štampe: Na staroj stanici, 1923. godine

 

U časopisu „Ilustrovani list“, od 30. augusta do 6. septembra 1923. godine, objavljena je fotografija sa tekstom:

„Svečani doček sokolske župske zastave u Mostaru na staroj željezničkoj stanici, koju je poklonio kralj Aleksandar Karađorđević, snimak ateljea Antuna Zimola“,

„Konstituirajuća skupština Sokolske Župe Mostar održana je u Mostaru 28. marta 1920. godine.Na skupštini je bilo 12 društava: Bileća, Čapljina, Dubrovnik, Gacko, Herceg Novi, Konjic, Mostar, Nevesinje, Opuzen, Risan, Stolac i Trebinje. Bili su prijavljeni delegati iz Zelenike, Bijele i Đenovića, ali nisu došli. Poslije skupštine pristupilo se oživljavanju društava koja su postojala prije rata. Na sjednici upravnog odbora župe Mostar, župa se nazvala „Aleksa Šantić“. Za 10 godina od osnivanja župa je održala 5 prednjačkih tečajeva i jedan tečaj za vođe sokolskih četa na selu.

Župa je bila podjeljena na okruge. Prvi slet župe Mostar održan je 4 i 5. 6. 1921. u Mostaru. Učestvovalo je 934 člana i članice, 456 učenika mostarskih škola, 87 vojnika mostarskog garnizona i 24 seoska pobratima iz Klepaca i Prebilovaca. Drugi slet održan je u Dubrovniku na Vidovdan 1923. sa 878 članova i članica, 153 mornara i 357 vojnika. Kralj Aleksandar je župi preko svog ađutanta generala Stevana Hadžića u Dubrovniku poklonio zastavu. Župa Mostar je bila prva župa koja je dobila od kralja na poklon zastavu. Treći župski slet održan je u Mostaru 7 i 8. juna 1925. sa 1.086 članova i članica, 265 učenika osnovnih i srednjih škola“. (Sokolski glasnik)

Inače, „Sokol je organizacija koja je bila ustrojena radi promovisnja tjelesne vježbe i širenja nacionalne svijesti među slavenskim narodima. Sokol su u Pragu 1862. godine osnovali Miroslav Tyrš i Jindrich Fügner. Društveni sloj koji je nosio sokolski pokret bio je onaj dio liberalnog građanskog sloja koji se suprotstavljao odnarođivanju. Sokol se vodio poslovicom „U zdravom tijelu zdrav duh“. Sokol je kroz predavanja, rasprave i tjelesno vježbanje promovisao tjelesni, moralni i intelektualni razvoj naroda.

Pokret je inspiraciju pronašao u obrazovanju i tjelenoj vježbi sportista i ratnika u antičkoj Grčkoj i u njemačkom nacionalističkom gimnastičkom društvu „Turnverein“ koji je 1811 godine osnovao Friedrich Ludwig Jahn. Sokol se iz Češke proširio svim slavenskim zemljama“. (wikipedia)

Fotografija: Na staroj stanici 1923.

priredili: Armin Džabirov/ Smail Špago/ Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)