Dienstag, 2. August 2022

Aliđun, Ilindan, 2. augusta

 





Pijesak Mejdan, Trokut i Bunski kanali

Huk Neretve

Stara legenda kaže da jednom godišnje, u noći između 1. i 2. augusta, rijeka Neretva svojim čudnim šumom, neki se zaklinju da je to rika, doziva svoje žrtve. Iz dubokih virova i brzaca tada dopire rika čudesnih podvodnih bića koja se okupljaju i odabiru svoju žrtvu. Stanovnici njezinih obala znali su da se svakog 2. augusta, posebno u vrijeme podneva, ne smiju kupati i tražiti osvježenja u njezinim dubinama.

Roditelji su brižno pazili da im toga dana djeca ne idu na Neretvu na kupanje...

(spagos)

...

Aliđun ili Ilindan je svetkovina u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci su oduvijek poštovali Ilindan ili Aliđun, koji je redovno drugog augusta. Sveti Ilija je kršćanska zamjena za staroslavenskog (paganskog) Boga - gromovnika Peruna. "U bošnjačkom svetkovanju Aliđuna su došle do izražaja staroslavenske paganske tradicije povezane s kultom Sunca, gromova i kiše."

Vlastito ime Ali(ja) je muslimanska inačica za kršćanskog Iliju, a riječ gün na turskom znači dan. Jednostavnim prevođenjem Ilindana u Aligun ili Aliđun muslimani nisu htjeli da prikriju njegovo porijeklo. To su potvrđivali izrekom: "Do podne Ilija, od podne Alija", što je uticalo da u narodu živi sjećanje na proces širenja islama u Bosni i Hercegovini koje je obuhvatalo predislamsko stanovništvo Bosne i Hercegovine, uključujući i mnoge njegove blagdane. Najčuveniji aliđunski derneci održavali su se u Gerzovu, općina Šipovo, pored turbeta čuvenog bošnjačkog epskog junaka, Đerzelez Alije, što također upućuje na spomenutu povezanost Ilija-Alija.

Aliđun se tradicionalno obilježava širom Bosne i Hercegovine, kada se održavaju vašari i teferiči. "Muslimani Sarajeva imali su običaj da na Ilindan rano ujutro odlaze na Trebević, gdje su do mrklog mraka jeli, pili, pjevali i igrali kola veseleći se na različite načine.“

Antropolog Safet HadžiMuhamedović, u svojoj knjizi “Waiting for Elijah: Time and Encounter in a Bosnian Landscape”, razmatra sinkretističku tradiciju Ilindana-Aliđuna u Bosni, sa posebnim naglaskom na Gatačko polje. U njegovom istraživanju, iščekivanje Ilije i Alije, kojim je bila označena cijela godina tradicionalnog kalendara, poprima novi sadržaj nakon rata 1990-ih: čekanje postaje mikro-politički odgovor na razaranje krajolika i njegove više-vjerske zajednice, a Ilijin-Alijin povratak se javlja kao mogućnost obnove poželjnije prošlosti.

Aliđunski (Ilindanski) derneci - vašeri održavali su se u Večićima (Kotor-Varoš), sve do 1992., kada su nasilno ukinuti, iz „sigurnosnih razloga“ i u Gerzovu kod Šipova. Najatraktivniji dio aliđunskih derneka predstavljale su momačke igre i junačenja. Često su se međusobno takmičili pripadnici različitih konfesija. Glasovite su bile Gerzovske aliđunske igre, na koje dolazili i takmičari iz udaljenih krajeva, da afirmiraju nâm svog zavičaja.

U Gornjevrbaskoj regiji na Aliđun održavani su vašari na Treskavici iznad Gornjeg Vakufa i u Kopčiću (između Bugojna i Donjeg Vakufa).

(wikipedia.bs)

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen