Mittwoch, 11. Mai 2022

Iz Starih knjiga – Grafike Mostara iz 1901. godine




U enciklopediji Austro-Ugarske monarhije "Die Österreichisch-Ungarische Monarchie in Wort und Bild", (Austro-Ugarska monarhija u riječi i slici), u tomu 22 pod naslovom "Bosnien und Hercegovina", izdatom u Beču 1901. godine, objavljene su dvije grafike Mostara, koje je uradio Rudolf Berndt, Panorama sa Starim mostom, i Stari most.

Izdavanje Enciklopedije je inicirao princ Rudolf Habsburški, koji je bio nasljednika krune, vodio buran život i na kraju počinio samoubistvo.

Princ Rudolf je bio prijestolonasljednik Austro-Ugarske, nadvojvoda i sin austrijskog cara Franje Josipa I i carice Elizabete.

Kao mladić je putovao Evropom i cijelim svijetom i prikupljao raznu građu, posebno iz područja ornitologije. 1883. uređuje enciklopedijsko izdanje "Austro-Ugarska monarhija u riječi i slici", koje je od 1885. izašlo u 24 toma.

Kasnije je pisao pod pseudonimom Julius Felix, a najviše novinske tekstove uperene protiv politike vlastitog oca. Sa 20 godina boravi u Pragu gdje se zaljubljuje u mladu Židovku koja je bila njegova prva velika ljubav, iako joj nikada nije otkrio svoj pravi identitet.

Na nagovor Franje Josipa I. oženio se 1881. belgijskom princezom Stephanie, kćerkom kralja Leopolda II., kada je upriličena bještava i pompozna ceremonija državnog vjenčanja u crkvi sv. Augustina u Beču. Iako na početku sretno zaljubljeni dobivaju i jedino dijete, nadvojvodtkinju Elisabeth, koja je rođena 2. septembra1883., par se uskoro sve više udaljuje. Svrha braka bilo je i osiguranje muškog nasljednika krune, a po svemu sudeći Rudolf je 1886. svoju suprugu zarazio spolnom bolešću zbog koje Stephanie više nije mogla rađati. Rudolf sve češće ulazi u konflikte s vlastitim ocem, te postaje sve veći ovisnik o alkoholu i morfiju, a povelik je i niz njegovih ljubavnica od kojih je jedino s Mizzi Kaspar ostvario dužu vezu.

Godine 1887. kupuje dvorac Mayerling i uređuje ga kao lovački dvorac. U jesen 1888. godine tada 30-ogodišnji princ upoznaje 17-ogodišnju barunicu Mariju Večeru. Od samog početka mlada ga barunica obožava i spremna je za njega sve učiniti. Iako mu to nije bila najveća romansa u životu, Rudolf je ipak gajio osjećaje prema Mariji, posebino zbog njezine nesebične, gotovo fanatične ljubavi.

Prema službenim izvorima, njihova smrt dana 30. siječnja 1889. bila je rezultat težnji Franje Josipa I. da okonča njihovu sramotnu vezu: prijestolonasljednik Rudolf i Marija Večera skovali su suicidalni plan, Rudolf je svoju ljubavnicu ubio hicem u glavu, a potom je sebi oduzeo život. Službeno je saopšteno da je Rudolf bio u stanju "duševne rastrojenosti" kako bi se omogućila njegova sahrana u carskoj grobnici (Kapuzinergruft) u Kapucinskoj crkvi u Beču. Marijini posmrtni ostaci su iznijeti noću iz Mayerlinga i tajno pokopani na groblju opatije sv. Križa u Heiligenkreuzu, dok je dvorac Mayerling pretvoren u samostan karmelićanki.

Smrću jedinog sina carskog para konačno se raspao brak Franje Josipa I. I Elizabete, koja će sve više vremena progonjena nemirom provoditi u inostranstvu, posebno u Engleskoj i Irskoj, u kojima je voljela sudjelovati u lovu. Na kraju je i sama, priželjkujući smrt, stradala u besmislenom atentatu na Ženevskom jezeru. Prijestolonasljednikom postaje najstariji živi carev brat, nadvojvoda Karl Ludwig, kojeg je nakon smrti trebao naslijediti sin Franz Ferdinand. Njegova smrti u atentatu u Sarajevu 1914. godine, buila je povod početka Prvog svjetskog rata.

Da je Rudolf poživio vjerojavno bi car Franjo Josip I. Abdicirao.

Na kraju, Franju Josipa I. nasljeđuje nećak Karl, koji je 1916. godine postao posljednji austrijski car i iako je pokušavao, nije uspio zaustaviti rat i sačuvati Habsburšku monarhiju od konačne propasti.


U prilogu, Grafiti iz Enciklopedije, Mostar 1901. godine

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)




Put dug 1,5 kilometar od Velike gimnazije (Gimanzija Aleksa Šantić) do Balinovca pretvoren je u šetalište 1889. godine. Šetalište je otvorila i drvored zasadila mostarska Opština u spomen dolaska u Mostar pokojnog prijestolonasljednika princa Rudolfa (Beč 1858 - 1889) sina jedinca Cara i Kralja Franje Josipa l, i nazvala ga u počast njegove supruge princeze Stephanie (1864 – 1945) "Stefanijino šetalište" (Stephanie Allee) a trg na Mejdanu (Trg 1. maja) na lijevoj obali Neretve dobio je naziv "Rudolfov trg" (Rudolf platz). Princ Rudolf učinio je dvije posjete Mostaru - prvu 9.04.1886. a drugu, dvodnevnu 20. i 21. juna 1888. godine. Bilo je to nešto više od sedam mjeseci prije prinčevog samoubistva (30.01.1889.), kada će u lovačkom dvorcu Mayerling ustrijeliti svoju ljubavnicu, baronessu Mariju Vetseru i sebe. Inače princ Rudolf je inicirao izdavanje djela "Die österreichisch ungarische Monarchie in Wort und Bild" (Austro Ugarska monarhija u riječi i slici, Beč 1886 - 1902) u kojem su u 24 sveska bile opisane pojedine zemlje (Länder) u posebno, naručenim člancima i slikama. Knjiga o BiH u ovoj ediciji izašla je iz tiska u Beču 1901. godine. Kada je princ Rudolf  posjetio drugi put Mostar (1888), u Beču je iz tiska izašlo njemačko izdanje knjige mađarskog političkog pisca Johanna van Asbotha (1845 – 1911) "Bosnien und. die Herzegovina - Reisebilder und Studien".

(cidom)

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen