09 Veliki Carinski harem. Pred dolazak Austrougarske, na blagim padinama Podveležja, gdje je vjekovima bilo groblje s bašlucima, muslimanskim nadgrobnim spomenicima, nalazio se Veliki carinski harem koji se tada pružao od Zalika pa skoro sve do Brankovca. 6. novembra 1966. godine kroz njega je zazviždao prvi voz normalnog kolosijeka na svom putu sa novoizgrađene željezničke stanice ka Pločama.
Na mjestu nekadašnjega Velikog carinskog harema, izgrađena je Nova željeznička stanica, te je za tu namjenu prekopan cijeli harem. Nekoliko velikih bašluka i nišana tada je porazmještano po ostalim haremima i u blizine mostarskih džamija, kako bi se spasio barem dio baštine. Međutim, vremenom im se izgubio svaki trag.
Svi ti nadgrobni spomenici su odreda bili izrađivani od kamena tenelije tzv. miljevine, čiji je izvor kamenolom u Mukoši, nekih 5 kilometara južno od Mostara. Prilikom pregleda harema, stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture uočili su i posebne grobove s koso postavljenim pločama koje su po arhitekturi odgovarale sličnim srednjevjekovnim grobovima pronađenim u okolnim mjestima Mostara (Gnojnice, Buna i Blagaj). Pored arhitekture ovi grobovi su odgovarali i po načinu sahranjivanja pokojnika i pronađenim artefaktima tog perioda. Zaključeno je da se radilo o dijelu mnogo većeg groblja s početka 15. stoljeća. Da se još dublje kopalo ko zna na kakve nalaze bi se još naišlo. Groblje o kome je riječ prostiralo se dužinom cijele Glavne ulice, a uništeno je gradnjom cesta i proširenjem naselja prema istoku, dok su zadnji ostaci groblja i harema uništeni izgradnjom današnje željezničke stanice.
“Centar za informaciju u dokumentaciju Mostar - Cidom” i facebook grupa “Bosna i Hercegovina- fotoenciklopedija” došli su u posjed vrlo vrijednih fotografija grada Mostara iz 1890. – 1891. godine.
U narednom periodu ćemo krenuti u poglede na grad Mostar iz tog perioda, uz kratke osvrte na objekte koji se vide na slici, a služeći se našom dosadašnje prikupljenom dokumentacijom i literaturom.
Na osnovu stanja, postojanja ili nepostojanja nekih objekata, sa sigurnošću se može utvrditi da se radi o zimskom periodu između 1890. i 1891. godine.
Radi se o četiri fotografije – panorame koje prikazuju Mostar, pretežno na lijevoj obali rijeke Neretve, počevši sa sjevera, od Sjevernog logora, pa do juga i naselja Luka, s tim da se donja tačka ove mahale, Šarića džamija, ne vidi na ovim fotografijama.
Na ove četiri fotografije pogled smo zaustavili na 33 objekta ili područja, i uz zaokruženi pogled na slici, dali kratki opis onoga što se vidi na fotografiji.
(Cidom Mostar/BiH fotoenciklopedija)
(Džabirov, Vrančić, Špago)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen