15 Karađozbegova džamija je najmonumentalnija mostarska džamija, sagrađena je 1557./58. godine po projektu turskog arhitekta Kodže Mimara Sinana, a u unutrašnjosti je raskošno ukrašena arabeskama i floralnim crtežima. Kao što je tada bio običaj, u dvorištu džamije izgrađen je šadrvan, medresa, biblioteka i javna kuhinja za siromašne. Bila je to glavna džamija Mostara u tursko doba. Osnivač ove bogomolje je Hadži Mehmed-beg, poznat po nadimku Karađoz (Crnooki), jedan od najznačajnijih mostarskih vakifa, inače rodom iz obližnjih Potoka u Bijelom Polju. Karađozbegova džamija i njen minaret oštećeni su u ratnim događajima 1992./94. te su nakon duge i pažljive restauracije tijekom 1996. i 2004.g., danas opet otvoreni za vjernike i posjetitelje. Iza džamije se nalazi najstariji harem u gradu s bašlucima klesanim prije gotovo 450 godina.
Karađozbegova medresa je bila prva poznata medresa u Mostaru, a izgrađena neposredno uz Karađozbegovu džamiju. Imala je pet soba presvođenih kupolama, od kojih su četiri služile kao učionice, a peta, najveća, kao sala za predavanje, učionica. Sagrađena je prije 1570. g. U njima su učenici prepisivali vjerske spise od kojih je sačuvano nekoliko rukopisa u Arhivu Hercegovine. Medresa je zatvorena 1918. g. i od tada djelomično služi kao stambena zgrada. Godine 1968. završeni su konzervatorsko-restauratorski radovi i od tada je registrirana kao spomenik kulture. U zadnjem ratu djelomično je oštećena, a 1996. g. je djelomično sanirana, međutim, danas u njoj nema nikakva određenog sadržaja.
“Centar za informaciju u dokumentaciju Mostar - Cidom” i facebook grupa “Bosna i Hercegovina- fotoenciklopedija” došli su u posjed vrlo vrijednih fotografija grada Mostara iz 1890. – 1891. godine.
U narednom periodu ćemo krenuti u poglede na grad Mostar iz tog perioda, uz kratke osvrte na objekte koji se vide na slici, a služeći se našom dosadašnje prikupljenom dokumentacijom i literaturom.
Na osnovu stanja, postojanja ili nepostojanja nekih objekata, sa sigurnošću se može utvrditi da se radi o zimskom periodu između 1890. i 1891. godine.
Radi se o četiri fotografije – panorame koje prikazuju Mostar, pretežno na lijevoj obali rijeke Neretve, počevši sa sjevera, od Sjevernog logora, pa do juga i naselja Luka, s tim da se donja tačka ove mahale, Šarića džamija, ne vidi na ovim fotografijama.
Na ove četiri fotografije pogled smo zaustavili na 33 objekta ili područja, i uz zaokruženi pogled na slici, dali kratki opis onoga što se vidi na fotografiji.
(Cidom Mostar/BiH fotoenciklopedija)
(Džabirov, Vrančić, Špago)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen