16 Džinovina, Čardagija i Hafiz hodžina džamija
Džinovina je dobila ime po Džinovića hanu, svratištu i odmorištu koji se nalazio sve do 1896. godine na mjestu omeđenom Glavnom i Srednjom ulicom, te ulicama Telčevom i Hanskom (danas Šerifa Burića). Bio je to najveći mostarski han za vrijeme Osmanskog carstva, a koji se sastojao od hanske zgrade, pomoćnih štala i velike prostrane avlije. Na našoj panorami jasno se razaznaju dimnjaci iz soba kao i centralna hanska zgrada koju omeđuje kompleks hana. Ovo je zasad prva fotografija ovoga hana. Cijeli taj blok sa zgradama i zemljištem kupio je Mujaga Komadina 1898. godine i na temeljima hana 1900. godine podigao impozantnu trospratnu zgradu. Zgrada je služila je kao “K. und K. militer comand“, odnosno Carska i Kraljevska vojna komanda, tako da je u narodu odmah dobila ime zgrada Divizije. Pred početak II. Svjetskog rata u prizemlju te zgrade je bilo otvoreno kino Korzo, a nakon rata je u cijelom prizemlju zgrade otvorena ZE-MA (zemaljski magazin) koji je kasnije promijenio naziv u NA-MA (narodni magazin). U pedesetim godinama prošlog stoljeća u njoj je jedno vrijeme bila smještena učiteljska škola, pa zatim osnovna, a sve do pred ovaj rat i Skupština opštine. U podrumskim prostorijama sa sjeverne strane građevine je funkcionirala tzv. fronta dugi niz godina. Zgrada je uvelike oštećena u zadnjem ratu, i još stoji neobnovljena.
Čardagija je bila jedan od najvećih hanova u Mostaru, a zauzimao je cijeli kvart oivičen današnjim ulicama Glavnom, Šerifa Burića, Srednjom (Fejićevom) i Soldinom. Sagradio ga je mostarski legator Koski Mehmed-paša 1608./1609. godine pa se po njemu zvao i Koski Mehmed-pašin karavansaraj. Han je u potpunosti izgorio u požaru početkom decembra 1898. godine, njegovi ostaci su uklonjeni, a njegovom mjestu je 1907. godine izgrađena zgrada Zemaljske banke. Na našoj panoramskoj fotografiji jasno se razaznaju hanske zgrade ovoga hana tačno preko puta Džinovića hana u pravcu juga.
Hafiz Hodžina džamija se nalazila tačno preko puta Džinovine u smjeru istoka, a zauzimala je prostor na raskršću Temimove (Riste Milićevića) i Glavne ulice. Imala je visoku, ukrašenu munaru, a u dvorištu je bio veoma lijep šadrvan od kamena s ogradom od kovanoga željeza. Bio je to jedan od najljepših šadrvana Mostara, po kome se i ovaj dio Gornje čaršije prozvao Čaršija kod šadrvana. Šadrvan se opskrbljivao vodom iz Roznamedžijina vodovoda, koji ju je dovodio čak s Djevojačkog vrela. Zadužbina je to bila Hafiz Hodže za kojega ne nalazimo baš mnogo podataka. Izgrađena je prije 1631. godine. Munara kao i šadrvan ispred ove džamije su srušeni 1932. godine, a kamen prenesen u Čapljinu od čega je napravljena munara postavljena uz tamošnju džamiju. Na temeljima srušene Hafiz Hodžine džamije sagradila se rezidencija Vakufskog povjerenstva, jednokatnica, u sklopu koje se sve do 1960-ih nalazila gostionica Šadrvan. Danas je tu objekt u čijem prizemlju je mesnica.Vakuf je na njenom mjestu podigao novu zgradu.
“Centar za informaciju u dokumentaciju Mostar - Cidom” i facebook grupa “Bosna i Hercegovina- fotoenciklopedija” došli su u posjed vrlo vrijednih fotografija grada Mostara iz 1890. – 1891. godine.
U narednom periodu ćemo krenuti u poglede na grad Mostar iz tog perioda, uz kratke osvrte na objekte koji se vide na slici, a služeći se našom dosadašnje prikupljenom dokumentacijom i literaturom.
Na osnovu stanja, postojanja ili nepostojanja nekih objekata, sa sigurnošću se može utvrditi da se radi o zimskom periodu između 1890. i 1891. godine.
Radi se o četiri fotografije – panorame koje prikazuju Mostar, pretežno na lijevoj obali rijeke Neretve, počevši sa sjevera, od Sjevernog logora, pa do juga i naselja Luka, s tim da se donja tačka ove mahale, Šarića džamija, ne vidi na ovim fotografijama.
Na ove četiri fotografije pogled smo zaustavili na 33 objekta ili područja, i uz zaokruženi pogled na slici, dali kratki opis onoga što se vidi na fotografiji.
(Cidom Mostar/BiH fotoenciklopedija)
(Džabirov, Vrančić, Špago)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen