26 Bjelušine. Južni nastavak Brankovca su Bjelušine, a protežu se prema obroncima Podveležja istočno od Luke i Glavne ulice. Naselje je ime najvjerovatnije dobilo po stijenama, hridima, koje za vrijeme mostarske ljetne žege poprimaju bijelu boju.
O značaju,nastanku i istoriji ove mostarske mahale govore stari tekstovi, od koji ovdje donosimo dva izvatka:
“Kujundžije (zlatari) su bili sa svoga rada nadaleko poznati, a sigurno i brojni, jer su u Mostaru, kao i oni u Sarajevu, imali svoju čaršiju, koja se zvala Kujundžiluk. Ova se čaršija sterala tik do lijeve obale Neretve od Male Tepe do nadomak Sdtarog Mosta. To ime ima i danas, iako u njoj nema ni jednog kujundžije još od prije 1851. Što je nekad značila ta čaršija u Mostaru, najbolje nam kaže izreka, koja se još čuje u ovom gradu: “Nije bogat, ko nema kuće u Bjelušinama i dućana u Kujundžiluku.” Tako je bilo nekad. Možda je ova izreka nastala onda, kad su ovu čaršiju naselili trgovci. Već nekoliko decenija oba su ova dijela Mostar toliko pala, da se može reći, da postoje samo po imenu. Za Kujundžiluk, jedan od izvora nekadašnjeg blagostanja Mostaraca, i Bjelušine, jednu od prvih mahala u Mostaru, vrijedi u potpunom svom značenju ona:
Vr'jeme kule niz kotare gradi,
Vr'jeme gradi, vr'jeme razgrađuje.
Njihov periferijski smještaj učinio ih je onim, što su danas.”
Ova mahala nekada je nosila ime Čurkči hadži Ahmedova mahala:
“Čurči hadži Ahmedova mahala češće se zove Bjelušine, a pojavljuje se i naziv Čurkči Ahmed - pašina. U popisu mahala iz 1585. godine ne spominje se kao mostarska mahala, a u sidžilu iz 1632/34. godine spominje se često, i to pod oba naziva. Mesdžid te mahale smjestio se na njezinu kraju i ne zna se kadaje tačno sagrađen, a srušen je 1950. godine. Neki istraživači, uz konstataciju da se ne zna vrijeme njegova nastanka, smještaju ga u drugu polovinu 16. stoljeća. Uz Mesdžid je bila i čatrnja. Nije poznato je li u toj mahali bilo muslimansko groblje, ali su u njoj smještena tri kršćanska, od koji su dva sigurno iz 17. stoljeća. Taj podatak, te često spominjanje u izvorima kršćana koji žive u toj mahali, govore o njihovoj velikoj prisutnosti. Sigurno se zna da su u toj mahali 1632/34. godine živjeli doseljeni Grci i Jermeni. Neki smatraju da su je upravo oni osnovali. Od polovine 19. stoljeća ta se mahala naglo povećava o širi južno uz brdo te niže prema Kamber-aginoj mahali, ali i prema sjeveru i Suhodolini.”
“Centar za informaciju u dokumentaciju Mostar - Cidom” i facebook grupa “Bosna i Hercegovina- fotoenciklopedija” došli su u posjed vrlo vrijednih fotografija grada Mostara iz 1891. – 1892. godine.
U naredniom periodu ćemo krenuti u poglede na grad Mostar iz tog perioda, uz kratke osvrte na objekte koji se vide na slici, a služeći se našom dosadašnje prikupljenom dokumentacijom i literaturom.
Na osnovu stanja, postojanja ili nepostojanja nekih objekata, sa sigurnoošću se može utvrditi da se radi o zimskom periodu između 1891. i 1892. godine.
Radi se o četiri fotografije – panorame koje prikazuju Mostar, pretežno na lijevoj obali rijeke Neretve, počevši sa sjevera, od Sjevernog logora, pa do juga i naselja Luka, s tim da se donja tačka ove mahale, Šarića džamija, ne vidi na ovim fotografijama.
Na ove četiri fotografije pogled smo zaustavili na 33 objekta ili područja, i uz zaokruženi pogled na slici, dali krartki opis onoga što se vidi na fotografiji.
(Cidom Mostar/BiH fotoenciklopedija)
(Džabirov, Vrančić, Špago)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen