Dienstag, 5. Januar 2021

Prije 70 godina: Spasioci Helgolanda

 Prije 70 godina, dva studenta iz Heidelberga željela su pokrenuti čišćenje pustog ostrva Helgoland, koje su Britanci koristili kao svoj poligon za bombardovanje. Uspjeli su doći do crvene stijene, noseći u svom prtljagu zastave sa velikom simboličnom snagom.

Slika: Prije 70 godina: započeli su René Leudesdorff (r.) I Georg von Hatzfeld.


20. decembra 1950. godine, jedrenjak „Paula“ je po olujnom vremenu zaplovio za Helgoland. Na bnjemu su bila dva studenta iz Heidelberga, Georg von Hatzfeld i René Leudesdorff. Oni su željeli dati primjer jednim spektakularnim, mirnim protestom. Na jednu staru visoku cijev podižu zastavu Europe, Njemačke i Helgolanda. Devastirano ostrvo je bilo nenaseljeno od 1945. godine, a Britanci su ga koristili kao poligon za bombardovanje.

Fotografije akcije studenata privukle su veliku pažnju i pokrenuli kontroverzno pitanje Helgolanda. Na kraju, Britanci su predali ostrvo za obnovu.





Kampanja prije 70 godina bila je od velike važnosti za ljude Helgolanda, koji su živjeli daleko od kuće. Mnogi su o tome čuli iz novina. "Bili su naravno sretni što je Helgoland ponovo privukao pažnju", sjeća se sada 80-godišnji Olaf Goemann, čija je porodica morala napustiti ostrvo, pronašla smještaj na Syltu, a kući su se mogli vratiti tek 1958. godine.

Dvojica "osvajača" Leudesdorff (1928-2012) i Hatzfeld (1929-2000) upoznali su se tokom jedne diskusije u studentskom vijeću Heidelberga, na temu o ponovnom naoružavanju Njemačke.

To je rekao bivši pastor Leudesdorff nekoliko mjeseci prije svoje smrti. "U pauzi mi je Hatzfeld mahnuo rukom, da li možemo razgovarati vani". Brzo se javila ideja o odlasku na Helgoland. "Otišli smo u jedan lokal, kupili kolu za 15 feninga i napravili plan."

Njihov cilj je bio "Željeli smo skrenuti pažnju na kontradikciju Helgolanda, a da je s jedne strane Njemačka htjela biti pridobljena u zapadni savez protiv Istoka", objasnio je tada Leudesdorff.

„S druge strane, njemačka teritorija je još uvijek bombardovana u mirno vrijeme, pet godina nakon primirja.“ Istodobno su željeli demonstrirati za mirnu Europu. "To je bio politički i istovremeno simbolični čin."

Flashback: Tokom Drugog svjetskog rata, nacionalsocijalisti su htjeli izgraditi ogromnu pomorsku luku, kao pomorsku bazu, projektom „Klješta od jastoga“, pomoću ispiranja i betonskih konstrukcija, koje bi u nuždi trebale primiti veliki dio mornarice Reicha. Bombardovanje tokom rata je ostrvo učinilo nenastanjivim.

Tokom "okupacije" 1950. godine, sa njima dvojicom su putovala i dvojica novinara, koji su se nakon “akcije” odvezli nazad, kako bi objavili vijest u novinama.

Studenti su ostali na ostrvu. Jedina zgrada koja je još stajala bio je stari betonski toranj, izvještava istoričar Martin Krieger sa Univerziteta u Kielu. Mladići su se tamo nastanili. "Sigurno im je bilo prilično vjetrovito, hladno i neugodno."

"Nakon toga slijede ponovni prelazi", izvještava istoričar Jan Rüger. 27. decembra se velika grupa ljudi sa Heligolanda pridružila studentima. Početkom januara studenti su se vratili nazad sa ostrva.

"Oslobodili smo Heligoland" naziv je knjige koju je Leudesdorff kasnije napisao o ovim događajima. Oni su dali odlučujući zamah oslobađanju ostrva.

A profesor Krieger naglašava: "Ne bi se trebala precijenjivati cijela ova akcija." Prema njegovom mišljenju, studenti nisu, kako se to često kaže, sami oslobodili Helgoland. "Iako znam da mnogi to vide drugačije.”

To je bio samo komadić mozaika na putu za ponovno preuzimanje ostrva.

Važni njemački političari i dobro povezani stanovnici Helgolanda širom zemlje, također su bili intenzivno uključeni. "Na kraju, Royal Air Force, Kraljevsko ratno zrakoplovstvo, je pokleklo."

(express)

(spagos)

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen