Dienstag, 12. Januar 2021

Kratke crtice o našoj Mandi u Americi

 


Neki su joj dali nadimak Cherokee, neki Wanachake, tačno je i jedno i drugo, ali je najbitnije da se naša Manda nekog dalekog vakta odlučila na taj korak, da napusti svoj rodni kraj i da se zaputi u neizvjesnost Amerike, i kako se čini iz nekoliko kratkih tekstiva objavljenih na portalima i na društvenim mrežama, Manda se itekako dobro snašla u "novoj" domovini.

Manda Wanachake iz Popova polja - žena vrač

Manda Wanachake, rođena Perić, iz Popova polja odselila je iz rodne Hercegovine u Sjedinjene Američke Države u vrijeme Karađorđevićeve diktature, nakon što su joj oduzeli cijelu ljetinu. U novi kraj stigla je u vrijeme najcrnje američke prohibicije 20-ih godina prošlog stoljeća.

Manda je u Americi pokrenula prvu privatnu punionicu ilegalnog home-made alkohola te prebacila šverc škije iz Hercegovine u Ameriku posredstvom dubrovačkih trgovačkih linija.

Udala se za poglavicu plemena Wanachake. Zbog njezine mudrosti postala je poglavarica sjevernih plemena istočno od Ontaria. .

Zabilježeno je da nije bila pohlepna te je priličan dio ušteđevine darovala hercegovačkim doseljenicima u Sjevernu Ameriku koji su dalje granali poslove. Polovicu dobiti slali su u rodnu grudu da narod opstane.

Fra Didak Buntić poslao joj je zahvalnicu za borbu protiv gladi na Humu.

Domoroce je očarala poznavanjem ljekovitih trava te im je bila i liječnica koju su zvali Manda Vrač Dobri Duh S Lulom.

(Hercegovački portal)

Manda Cherokee, rođena Perić, iz Popova Polja.

Odselila je iz rodne Hercegovine u SAD, u vrijeme Karađorđevićeve diktature, nakon što su joj oduzeli cijelu ljetinu i to u vrijeme najcrnje američke prohibicije 20-ih godina prošlog stoljeća.

Tamo pokreće prvu privatnu punionicu ilegalnog home-made alkohola te prebacuje šverc škije iz Hercegovine u Ameriku posredstvom dubrovačkih trgovačkih linija.

Ondje se udaje za poglavicu plemena Wanachake. Zbog njezine mudrosti postala je poglavarica svjernih plemena istočno od Ontarija.

Nije bila pohlepna, pa je dosta ušteđevine darovala hercegovačkim doseljenicima u Sjevernu Ameriku, koji su dalje granali poslove. Polovicu dobiti slali su u rodnu grudu da narod opstane.

Fra Didak Buntić poslao joj je zahvalnicu za borbu protiv gladi na Humu.

Domoroce je očarala poznavanjem ljekovitih trava, pa je bila i liječnica koju su zvali Manda Vrač Dobri duh s lulom.

(Gugo/Priče kroz Mostar i Hercegovinu/facebook)

(spagos)



Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen