On bi tako rado pogledao u lica njegovih nasljednika prilikom otvaranja njegovog testamenta, napisao je u pismu, prije svoje smrti, jednom prijatelju.
I stvarno rodbina je bila više nego iznenađena, kada se nakon smrti Alfreda Nobela, koji je bio oženjen i nije imao djece, sjedili kod notara, prilikom otvaranja testamenta. Njegovom posljednjom voljom, napisanom 27. novembra 1895. godine, švedski hemičar je rodbinu spomenuo samo sporadično.
Nobel je patio zbog toga, što je njegov najvažniji pronalazak – dinamit - korišten prije svega u ratne svrhe, i želio je to na svoj način popraviti
U testamentu je napisao da najveći dio njegove imovine, preračunato oko 300 miliona eura, ide u jednu zadužbinu iz koje će se svake godine nagraditi ličnosti koje su “čovječanstvu donijeli najveću dobrobit”. Za razočaranu porodicu bio je to okidač. Slijedile su brojni sudski postupci.
Međutim, sve to nije donijelo ni malo štete Nobelovoj nagradi.
Od 1901. godine, na dan njegove smrti 10. decembra, bivaju proglešeni dobitnici Nobelove nagrade za tu godinu.
(welt)
Uz temu:
Alfred Bernhard Nobel (21. oktobar 1833. Stokholm – 10. decembar 1896. Sanremo, Italija) je bio švedski hemičar i pronalazač. Ukupno mu je odobreno 355 patenata. Nobel je pronalazač dinamita i osnivač i imenjak Nobelove nagrade. Po njemu je nazvan hemijski element nobelijum. Po njemu je nazvana biljka iz roda Nobeliodendron O.C.Schmidt iz porodice lovor (Lauraceae).
(wiki)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen