Iz Monografije Mostar – Rondo

 

Nastavljamo s fotografijama iz Monografije Mostar u izdanju knjižare Mutevelić. Godine 2004 izdali su reprint izdanja iz 1982, što znači da su fotografije nastale u periodu 1970-ih do 1982.

Rondo.

“Na sjednici Gradskog vijeća Mostara održanoj 10. ožujka 1897. g., donesena je odluka o kupnji parcele zemlje u vlasništvu Avdage Bakamovića, kao i Avde i Ibrahima Đikića, s ciljem da se na tom mjestu napravi kružni tok ulica. Ukupno je kupljeno 160 kvadratnih metara zemlje. Za to je izdano i obeštećenje, ali ni približno pravoj vrijednosti zemljišta. Osam godina prije izgradnje kružnog toka izgrađeno je Štefanijino šetalište (Stephanie Alèe), kao centralna ulica koja je trebala povezivati grad s novoizgrađenim Zapadnim logorom i dalje prema izlazu iz grada prema Čitluku, odnosno Ljubuškom. Ova aleja od Gimnazijedo Balinovca zasađena je platanima, koji su vodu dobivali iz đeriza, kanala prokopanih duž šetališta. Kod parka na Rondou uza sam trotoar još uvijek se mogu nazrijeti ti kanali. Kružni tok je napravljen 1882. g na tzv. Gumnu. Naziv Rondo se udomaćio dosta kasnije, od riječi Rondela (od francuske riječi "La rondelle" što znači i okrugla lijeha - nasad za cvijeće u vrtu ili parku) iz čega je kasnije izvedeno, novonastalo ime Rondo. Kasnije je iz tog kruga na Rondou inž. Miloš Komadina projektirao šest radijalnih aleja, koje su nastajale u raznim vremenskim periodima. Tako se ulica prema Raskršću, poznata Mostarcima kao Pijesak (Petra Drapšina – danas Kraljice Katarine), gradi 1901. g. i dobiva naziv Ulica Lipa. Odmah nakon nje 1902. g., kao suprotna joj ulica, gradi se Ulica Uzdisaja (Vladimira Nazora – danas Kralja Tvrtka). Kao zadnja ulica u toj šestokrakoj zvijezdi gradi se Liska ulica i njen produžetak prema Bijelom Brijegu (Blagoja Parovića – danas Kneza Branimira). Krajem 1930-ih se gradi na sjevernoj strani kružnog toka kavana koja će kasnije postati kultno okupljalište mladih, slikara i boema. Bolje poznata pod imenom Bife Rondo, bila je izgrađena od drveta, a nakon završetka zadnjeg rata (iako neoštećena) uklonjena je.”

Tekst je objavljen u knjizi Mostaski leksikon, autor Tibor Vrančić

fotografiju priredio Armin Džabirov

Monografija Mostar i knjiga Mostarski leksikon mogu se kupiti u knjižari Mutevelić u Mostaru.

(cidom)