Stare slike pričaju: Pogled u budućnost iz 1908. godine

"Futuristička zamisao Ilidže 1908. godine predstavljena na Austro-Ugarskoj poštanskoj karti predstavlja zanimljivu percepciju tadašnjeg velikog carstva koje je upravo te godine u potpunosti pripojilo Bosnu i Hercegovinu.

Austro-Ugarska je 40 godina uprave i vladavine u Bosni i Hercegovini ostavila značajan trag u mnogim poljima. To se najprije ogleda u infrastrukturi i arhitekturi.
Upravo je u tom smislu zanimljiv pogled i futuristička zamisao Ilidže predstavljeno na poštanskoj karti iz 1908. godine, gdje se su zamišljeni avioni, reprezentativne zgrade, tramvaji, automobili...
Pored Ilidže Austro-Ugarska je slične vizije na poštanskim kartama predstavljala i za druge gradove, poput Maribora. 

Generalno je takav pristup predstave o svijetu budućnosti u tom periodu bio čest, ali je Prvi svjetski rat ugušio takve percepcije.

Te 1908. godine Austro-Ugarska je zvanično anektirala BiH. Tim je činom Bosna i Hercegovina prestala biti samo protektorat i u potpunosti je inkorporirana u teritorij Austro-Ugarske čime je i službeno prestala osmanska vladavina koja je trajala 445 godina" napisano je u tekstu objavljenom na portalu klix..

Nisu bili daleko ni po čemu, i avioni, i aerodrom u blizini, i tramvaj Baščaršija Ilidža, automobili, bicikla, samo malo strši ovaj neboder, jer ih na Ilidži baš zbog aerodroma nije moglo ni biti, ali ih je bilo na pola puta do Sarajeva, Alipašino polje...

Kako su to vidjeli u svijetu, u isto vrijeme

Vizije budućnosti, kako su zamišljane prije stotinu godina: Razglednice naučne fantastike starih gradova rađene su od skoro istih ubačenih dijelova.

Tako se događalo da nad gradom Goslar, u Njemačkoj, haraju potpuno isti leteći ljudi kao i nad hamburškim Jungfernstiegom.

Novi razvoj sve većih aviona i cepelina tjerao je ljude da sanjaju o zlatnoj budućnosti vazduhoplovstva - odmah iznad gradova.

Budući da su fotografije viseće željezničke pruge Wuppertal bile vrloo rijetke, snalažljivi umjetnici u montažeri fotografi, ubacivali bi slične motive: Na primjer, stubovi električnog tramvaja reinterpretirani su kao nosaći viseće željeznice, a kondukter je stajao na otvorenim vratima uprkos i tada velikim visinama vožnje.

Sve viši neboderi učinili su, umjetnčike razglednica nevjerojatnim, kao da gradovi rastu okomito.

Nova tehnologija i razvoj željezničkih veza, motivirali su stvaraoce ovih slike da vjeruju da će u budućnosti putovati iz Berlina u Kamerun visećom željeznicom.

Njujorški neboderi inspirisali su ovu viziju grada, koji je na nekoliko nivoa ispresjecan željeznicama, ulicama i vazdušnim putevima.

Pažnja prema detaljima, perspektivi i pravilnim proporcijama nije uopšte bila bitna za stvaraoce razglednica početkom dvadesetog vijeka. Glavno je bilo da poruka bude jasna.

Tamnoputi čovjek s cilindrom učinio je da se svaki mali grad čini poput multikulturalne metropole.

Prekogranični saobraćaj: Prepuna mora trebala su se prelaziti letećim podmornicama i visećim vozovima.

Djelić Venecije u svakom gradu: tamo gdje umjetnicima nije bilo dozvoljeno letenje i lebdenje iznad avenija, ulice su zamijenili venecijanskim kanalima, zajedno s gondolama.

Mašta je vodila toliko daleko da su svjetski poznata mjesta, poput Londonskog Picadillyja , pretvarana u vodene puteve.

Bez pardona: zbog svoje vizije budućnosti, mnogi umjetnici s razglednica čak su htjeli preplaviti Pariški trg u Berlinu.

I dok su se razglednice svjetskih gradova kitile letećim objektima i vizijama grada u budućnosti, na razglednici Mostara iz 1908. godine, kao ni na onim iz malo kasnijeg perioda, nismo primjetili nešto slično. Mostar je ostao netaknut.

Fotografije: kolekcija Peter Weiss, www.postcard-museum.com

(izvori: klix, spiegel, cidom)

(spagos)