U Jugoslovenskom listu od 8. jula 1928. godine objavljen je prilog o kanalizaciji u gradu Mostara:
“Mostar 6. jula.
Obzirom da grad Mostar nema kanalizaciju i ono malo odvodnih kanala, da su veoma primitivni, a većim dijelom i začepljeni, tako da u izvjesnim ulicama nailazimo na čitave male nečiste potočiće, svakome će biti jasna slika opasnosti koja prijeti stanovnicima u zdravstvenom pogledu od ovakvog stanja u gradu. Da bi se ovome stanju pomoglo, uprava doma narodnog zdravlja u Mostaru obzirom na higijensko stanje grada izvršila je pregled svih nužnika u gradu prema ulicama i pojedinim kućama, te je rezultat ovog rada stavila u jednom stručnom izvještaju. Prema tome izvještaju, rezultat ovog pregleda bio je upravo porazan za naš grad. Na 16.000 stanovnika otpadaju na grad Mostar 1781 nužnika od ovih samo tri javna nužnika. O ukupnog broja nužnika ispravni su, kako u tehničkom tako i u higijenskom pogledu samo 193, a najveću brojku od ukupno 1206 zauzimaju nužnici koji su i u građevinskom i higijenskom pogledu ispod svake kritike. Da bi se ovome stanju doskočilo, predložila je uprava Doma narodnog zdravlja ovaj svoj izvještaj ministarstvu narodnog zdravlja, a tome izvještaju priklopila je odmah i izrađeni elaborat i planove za generalnu kanalizaciju grada Mostara. Min. narod. zdravlja prihvatilo je taj prijedlog naše higijenske centrale u Hercegovini, i uputilo je u upravu, da sastavi uži asanacioni odbor, sastojeći se od 9 lica i to članova vel. županije, oblasne samouprave, gradske općine te g dr. Simonovića, šefa Doma nar. zdravlja u Mostaru, čijom inicijativom je ovaj čitav veoma koristan za grad posao i počeo.
Ovaj asanacioni odbor je kako saznajemo, imao svoju prvu sjednicu dne 14. pr. mj. te je isti nakon saslušanja referata g. Simonovića, šefa Doma narodnog zdravlja jednoglasno prihvatilo hitnost ovoga rada i ovlastilo istoga, da poduzme potrebite korake kod gradske općine i kod Min. Nar. Zdravlja da se omogući pristupanju potrebitih radova i da se osigura mogućnost izvedbe plana generalne kanalizacije grada Mostara. Gradska općina je prihvatila intervenciju Uprave Doma nar. Zdravlja i shvaćajući važnost ovog pitanja, podnijela je predlog ministarstvu financija s molbom, da odobri naknadni kredit u svrhu predradnja i izdaće naređenje svome građevinsko-tehničkom odsjeku, da odmah otpočne sa predradnjama. Istodobno je Uprava Doma nar. Zdravlja podnijela hitan izvještaj higijenskom odjeljenju Ministarstva nar. zdravlja s molbom, da se kod mjerodavnih faktora poduzme sve, da bi se ovaj veliki i koristan rad mogao čim prije realizovati.
Naše higijenske ustanove u zemlji, blagodareći njihovoj odličnoj stručnoj spremi i organizaciji, daleko udaljene od naših nesretnih političkih trzavica, u sferi tihog, i u struci predanog rada, uzimaju sve jaču inicijativu u javnim radovima naše otadžbine. Pored već brojnih u prošlim godinama izvršenih javnih radova naše higijenske centrale u Mostaru, valja ponovo spomenuti akciju za suzbijanje malarije, koja je uslijed asanacija kako u Mostaru tako i u cijeloj Hercegovini, znatno smanjila broj oboljenja, a u mnogim krajevima ju posve iskorijenila. Nadalje akciju za suzbijanje epidemičnog “Leusa” (stjenice) koja je specijalna akcija povjerena g. dr. Stopi. Nažalost ova posljednja, odlično organizovana i korisna akcija nailazi u mnogom krajevima na energičan otpor kod seljaka, kao što na primjer u okolici Bijelog Polja kraj Mostara, u području ispostave Posušje i u selima Donje Bekije kod Sovića i t.d.
Naš narod po selima nažalost još ne zna da cijeni ogromnu korist ovih akcija, koje idu zatim, da sa državnim troškom ublaže i izliječe bolest sadanje generacije i očuvaju iduće genercije našeg naroda od posljedica teških socijalnih bolesti. Ni samo stanovništvo grada Mostara se ne služi u dovoljnoj mjeri blagodatima, koje pruža naš higijenski zavod. Dispanzer za grudoboline u Mostaru, Carina broj 32, broji veoma malo posjetnika. Ova žalosna činjenica skoro nevjerovatno zvuči, pogotovo za one koji znaju koliki je broj oboljelih of tuberkuloze i broj sirotinje u našem gradu, te se čovjek u čudu pita, zašto je naš svijet tako indolentan, neuviđavan prema ovim akcijama, koje bolesnicima sve moguće pružaju, što im se može pružiti, i to još besplatno.
Dužnost je i vlasti i samoga našega naroda, da se ovim dobro organizovanim akcijama našeg najagilnijeg ministarstva narodnog zdravlja odazovu, da savjete liječnika tih naših ustanova objeručke sa zahvalnošću primaju i na svakom koraku potpomažu.
O.H.Sefić”
Prilog: Higijenski zavod, Javni zahodi Glavna ulica, Musala i Gimnazija
priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen