Iz starih knjiga: “Ka obalama Jadrana”, knjiga Jana Treštika iz 1897. godine

 

U knjizi Jana Třeštíka "Ka obalama Jadrana" iz 1897. godine, objavljene su grafike i fotografije iz Mostara. Autori ilustracija i fotografija bili su Karel Liebscher, Ljudevit Kuba i František Topič.

Originalan naslov knjige je: Jan Třeštík: "Ku břehum Adrie: Od Sarajeva do Dubrovníku", izdata 1897. godine u izdanju J. Otto.

Jan Třeštík rođen je 1859., a umro 1935. godine. Bio je češki književnik i etnograf. Od 1898. do 1920. predavao je u državnoj industrijskoj školi u Jaroměřu. Između 1884. i 1894. radio je na Volhynia u nacionalnom jedinstvu regije Pošumava i tamo osnovao stručnu školu za izradu košara i zimsku ekonomsku školu. U periodu od 1894. do 1898. boravio je u Sarajevu, a tokom njegovog boravka nastale su knjige Hercegovské obrázky (1889), Do obala Jadrana (1897) i Na slovenskom jugu (1897). Pisao je etnografske i ekonomske studije u časopisima.

Nakon austrougarske okupacije osmanske Bosne i Hercegovine 1878. godine, Česi su mogli imati koristi od austrougarskog imperijalnog pothvata, a neki su to odmah i učinili. Krajem 19. i početkom 20. vijeka, Česi su osnovali fabrike i građevinske firme u Bosni i Hercegovini, češki kapital je sudjelovao u financiranju lokalnih preduzeća, a u Sarajevu su osnovane podružnice čeških financijskih institucija (Nečas 1987). Česi su bili službenici u austrougarskoj administraciji okupiranih zemalja, a Bosna i Hercegovina je pružala posao mnogim češkim učiteljima, ljekarima, arhitektama, oficirima i kvalificiranim i nekvalificiranim radnicima.

Čehe su toga vremena posebno interesovali domaći stanovnici u novim krajevima, sa kojima su trebali razvijati daljnju saradnju u proizvodnji i trgovini. Třeštík je u ovoj knjizi posebno naglašavao da muslimani i kršćani Bosne i Hercegovine govore istim slavenskim jezikom i da su sačuvali mnoge navike i običaje iz zajedničke prošlosti: iskreno gostoprimstvo, vjernost u prijateljstvu i bratstvo po izboru (pobratimstvu), kao i pravu patriotsku ljubav prema svojoj zemlji. A to je bio znak, da se s domaćim ljudima može ući u posao.

Za nas su iz ove knjige više interesantnije ilustracije, iz Mostara, gore spomenutih autora, koje su nam već otprije poznate i o kojima smo pisali na ovom mjestu

U prilogu: grafike iz knjige, Mostar iz 1897. godine

Priredili Arnin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)