Nastavljamo sa serijalom – Priječka čaršija
U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.
Priječka čaršija. Lokalitet, ulica, zelena tržnica. Dio Mostara na desnoj obali Neretve u osmansko je vrijeme bio veoma slabo naseljen. Glavnina života obavljala se u starome dijelu grada na lijevoj obali (Potkujundžiluk, Glavna ulica, trg Mejdan). Ulica koja je vodila od Starog mosta pa sve do Šemovačkog mosta na drugoj obali nazivala se Priko (ikavica od prijeko) pa je otud i nastao naziv Priječka čaršija. U njoj je bila glavna tržnica Mostara za prehrambenu robu, prvenstveno voće, povrće i meso. Cijelom dužinom ulica je bila načičkana prodajnim mjestima na kojima se prodavalo voće i povrće koje su svakodnevno donosili proizvođači iz Mostara i okolnih mjesta. Pored toga, u tom se dijelu nalazila i tzv. Kanara – klaonica stoke. Bila je smještena na prostoru između Starog mosta i ušća Radobolje u Neretvu. Obilje vode pogodovalo je obavljanju ove djelatnosti, no sve do 1878. g. na istom tom mjestu bila je smještena još jedna klaonica – gubilište za razne kriminalce i prijestupnike. Ni jedno ni drugo nije baš bilo milo oku ni nosu, stoga je dolaskom Austrougarske kanara prebačena na Bišće polje. Do te 1878. g. sve su mesnice bile smještene u Priječkoj čaršiji, točnije na prostoru od Tabhane pa sve do bivše kavane Ruža (danas mjesto na sjeverozapadnom dijelu novog Marriott hotela – bivši hotel Ruža). Mjesto je bilo pogodno zbog protjecanja Radobolje, tako da se mogla održavati kakva-takva higijena. Uz to mesari su kože zaklanih životinja mogli prodavati u Tabhanu. Nakon te godine i u ostalim dijelovima Mostara se počeše otvarati mesnice. Tako se 1889. g. bilježi da je u Mostaru tada bilo osam mesnica i to: pet njih u Priječkoj čaršiji, a po jedna na Luci, Velikoj Tepi i Musali.
Fotografije:
- Priječka čaršija (dr. Grzlo Czech) 1899;
- Priječka čaršija 1941;
- Priječka čaršija 1988
-
Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(CidomTeam)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen