Pisao je bolje od bilo koga drugog. I mnogo pametnije. Pjesnik Heinrich Heine (Hajnrih Hajne) rođen je u Düsseldorfu prije 225 godina.
Bio je majstor svih klasa, možda i
najveći lingvista kojeg je Njemačka ikada imala. Sa stihovima koji
i dalje postaju naslovi: „Ako noću pomislim na Njemačku, bit ću
lišen sna.“ Ali Heinrich Heine nije vjerovao sopstvenoj poeziji.
Duboko romantičan, počeo je, na primjer, sa "Loreley",
jednom od najpoznatijih pjesama u književnosti na njemačkom jeziku,
na školskim časovima i na rajnskim parobrodima, ne umanjujući je,
a ipak da je ne tumačeći pogrešno. Ali do tada je i Heineov odnos
prema romantizmu već bio prekinut.
I inače odnos domaćeg
Jevrejina i vječnog autsajdera prema svojoj domovini. Borio se sa
vlastima i cenzorima u Nemačkoj konfederaciji, sa bivšim
prijateljima i žalosnim neprijateljima. Ko god ga je uhvatio bio je
izgubljen. Niko nije mogao da gubi tako veselo kao on. Današnji
feljtoni - zagonetna reportaža, duboki komentari, beznadna satira -
teško se može zamisliti bez Heinea.
I, moj bože, šta bi mu bio današnji Twitter!
(focus)
Pjesma "Der Asra" prvi put se pojavila 2. septembra 1846. u Tübinger Morgenblattu za obrazovane čitaoce (br. 210), zatim ponovo 1851. u trećem tomu pjesama Heinricha Heinnea Romanzero. Petnaesta pesma iz ciklusa Istorija bavi se neostvarivom ljubavlju roba prema sultanovoj kćeri.
Postoji stara legenda o tome da u Jemenu postoji staro pleme koje se zove Azra (bos. djevica). Ukoliko mladićima iz tog plemena nije dozvoljeno ili nije bilo moguće da ostvare svoju ljubav prema voljenoj, odlazili su u pustinju ili u rat da bi što prije umrli zaljubljeni, jer nisu željeli da žive bez ljubavi. Ova legenda je ostavila snažan utisak na Heinricha Heinea i nadahnula ga da napiše pjesmu Azra.
Prema izjavi dr. Karin Füllner sa Instituta Heinrich-Heine u Düsseldorfu: Ova pjesma je vjerovatno nastala 1845. ili 1846. godine u Parizu. Tada je Heine već dugo, još od 1831. godine, bio u Francuskoj. Kod Heinea je Orijent ž predstavljao mjesto sretnih i nesretnih, jednostavnih i osjetljivih ili rafiniranih osjećaja. U mnogim njegovim pjesmama Orijent ima važnu ulogu.
Der Asra
Täglich
ging die wunderschöne
Sultanstochter auf und nieder
Um die
Abendzeit am Springbrunn,
Wo die weißen Wasser
plätschern.
Täglich stand der junge Sklave
Um die
Abendzeit am Springbrunn,
Wo die weißen Wasser
plätschern;
Täglich ward er bleich und bleicher.
Eines
Abends trat die Fürstin
Auf ihn zu mit raschen Worten:
Deinen
Namen will ich wissen,
Deine Heimath, deine Sippschaft!
Und
der Sklave sprach: ich heiße
Mohamet, ich bin aus Yemmen,
Und
mein Stamm sind jene Asra,
Welche sterben wenn sie lieben.
(Heinrich Heine)
Autor sevdalinke "Kraj tanahna šadrvana" je njemački pjesnik Heinrich Heine, jedan od najvećih pisaca u historiji svjetske i evropske književnosti, a njen originalni naslov je bio "Der Asra". Prevedena je na bosanski jezik od strane prevodioca i književnika Safvet-bega Bašagića. Melanholična melodija i stihovi o tragičnoj i silnoj ljubavi generacijama su "bacali" u sevdah Bosance i Hercegovce i brojne poklonike sevdalinke na prostoru bivše Jugoslavije.
Kraj tanana Šadrvana
Kraj tanahna šadrvana
gdje žubori voda živa,
šetala se svakog dana
sultanova kćerka mila.
Svakog dana jedno ropče
stajalo kraj šadrvana,
kako vr'jeme prolazilo,
ropče blijeđe, blijeđe bilo.
Jednog dana pitala ga
sultanova kćerka draga:
"Kazuj, robe, odakle si,
iz plemena kojega si?"
"Ja se zovem El Muhammed,
iz plemena starih Azra,
što za ljubav život gube
i umiru kada ljube!"
(prevod Safvet Beg Bašagić)
Kraj tanahna šadrvana je jedna od antologijskih bosanskohercegovačkih sevdalinki. Prema mišljenju mnogih muzičkih kritičara i ljubitelja ove vrste narodne muzike, ovu pjesmu najuspješnije su izveli Himzo Polovina i Zaim Imamović. Heineove stihove komponirali su i izvodili brojni orkestri i pjevači kao što su: Hanka Paldum, Zvonko Bogdan, Emina Zečaj, Ibrica Jusić i drugi. Najnovija verzija Heineovog djela može se čuti i u jazz izvedbi sastava Sarajevo Jazz Guerilla ili u interpretaciji Damira Imamovića. Međutim, Hanka Paldum je jedina koja je otpjevala ovu pjesmu na izvornom njemačkom jeziku.
Prema riječima bosanskohercegovačkog književnika Dževada Karahasana: Ova pjesma u bosanskoj kulturi postaje domaća sevdalinka. Koliko god je ona Heineova, toliko je i naša. Možete li zamisliti Bosanca da makar jednom nije razbio čašu slušajući sevdalinku sa Heineovim stihovima?
Himzo Polovina https://youtu.be/PTAbTu4Cj7Q
Zaim Imamović https://youtu.be/8S-VEEtboT0
Hanka Paldum Hanka paldum Der asra - YouTube
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen