Iz stare štampe: Zavšetak gradnje Biskupske palate i Nove gradnje u Mostaru, 1906.

U novinama "Sarajevski list" iz1906. objavljena su dva teksta, jedan od 27. jula, o završetku gradnje na biskupskoj palati u Mostaru, a drugi početkom augusta, pod naslovom Nove gradnje u Mostaru, u kojem se osim gradnje Biskupske palače govori i o gradnji trokatnog skladišta duhana.

Biskupska palača. Iz Mostara nam pišu: Naš grad se obogatio sa jednom gragjevinom više. Na 1. augusta o.g. predaće se kao gotova zgrada biskupskog doma presv. g. Paskalu Buconjiću, biskupu mostarsko-duvanjsko-trebinjskom. Ova krasna palača nalazi se u dnu Stefanijinog šetališta – na biskupovoj glavici. Nacrt za istu napravio je mjernik David, a posao je vodio gragjevni poduzetnik Vymlatil. Palača je gragjena sa svijem udobnostima, a pošto se nalazi na brežuljku, krasan je pogled na Cerničko polje i skoro sav Mostar. Sa Stefanijinog šetališta moći će se palači pristupiti dvostrukim skalinama, a i kolima pred sami dvor."

Nove gradnje u Mostaru. Pišu nam iz Mostara: Ovih dana predala je ovdašnja okružna oblast ovog ljeta dovršene dvije velike zgrade na upotrebu.

Prva je biskupska rezidencija sa 550 m2 u površini, a stala je 91.000 K.

Druga je gradnja trokatnog magazina duhana sa 700 m2 u površini, a stoji 82.000K.

Obje gradnje su izvedene veoma vješto i ukusno po najmodernijoj tehnici.

Prvu gradnju vodio je Maks. David, a potonju Gjorgje Knežić, oba tehničari ovd. Okružne oblasi, a graditelj Fr. Vymlatil iz Trebinja je obje gradnje preduzeo.

Biskupska rezidencija je na vrlo impozantnom mjestu, na jednoj omanjoj glavici pri svršetku Stafenijinog šetališta, te se sa svijeh strana, čim se u Mostar dogje može da opazi. - Kad bi se prema istoj rezidenciji mogao još da posadi i jedan perivoj, još bi bolje mogla da imponira kao rezidencija, a perivoj bi takogjer bio od velike koristi i za sami grad Mostar."

Na fotografijama: Prvobitni nacrt palate iz 1902, Maximilian David i njen kasniji izgledi.

Fabrika duhana Mostar, 1900tih Stjepan Tomlinović

Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)