U Mostaru su kao pojedinačna stabla poznate dvije košćele i jedna lipa.
Košćela u Fejićevoj, koja je prošle godine doživjela svoju prirodnu smrt, posječena,a na njeno mjesto posađena nova, koja se nažalost nije primila od prve. Vjerovatno će nadležni ovog proljeća o tome povesti računa,
Druga košćela je ona u Kujundžiluku, odmah do nekadašnjeg restorana i iznad terase Labirinta. Košćela je u ratu doživjela potpuno unuštenje. Čim su se stekli uslovi, neposredno nakon rata, posađena je nova, tako da je danas već dostigla skoro onu nekadašnju visinu.
Lipa je vrsta koja raste u Mostaru. Ima ih na stotine, da ne kažemo više, ali samo jedna lipa je Lipa. Ona na Glavnoj ulici kod Vučijakovića džamije. A za čitavo ovo područje se zna reći: Pod lipom.
Mostar je poznat po svome zelenilu, po drvoredima za sađenih duž ulica, šetačišta, aleja, po parkovima. Bez drveće i njihovog hlada, i hladovine, u Mostaru nema života, pogotovo ljeti, kad na suncu zna biti i preko 50 stepeni.
Ovome društu svakako treba dodati i Mostarski cedar, stabla koja rastu u Mostaru već više od jednog vijeka. Cedar kod hotela Neretva na Musali i cedar pred starom rudarskom upravom, na staroj rudarskoj kapuji na Rudniku u Mostaru su još u životu. Stari su preko stotinu godina. Njihovo društvo bila su i dva cedra u krugu nekadašnje stare biolnice u Mostaru, na čijoj lokaciji je nikao Mepas Mall, a prilikom njegove izgradnje, dva stabla cedra su jednostavno posječena, nestala.
Mostarcui su vrlo osjetljivi i ponosni na ssvako drvo u niohovim gradu.
Ovih dana uzbuđenje je izazvala i sjeća jedne košćele u dvorištu Karadžozbegove džamije. Jedna obična košćela, koja je rasla uza sami zid lijepo uređene ograde oko dvorišta, u kojemu zadnjih godina radi također lijep restoran. Da li je koćela nekada tu bila posađena, ili je samnika, teško je reći. karadžozbegova džamija sa čitavim kompleksom oko nje proglažena je nacionalnim spomenikom Bosne Hercegovina. U odluci o proglašenju spomenika stoji eksplicitno i tačka, u kojoj se kaže da pored redovnog održavanja objekta posebnu pažnju treba posvetiti i održavanju i očuvabju viskog rastinja. da li i ova košćela spada u to viskoko rastinje, a to svakako jeset, ili se tu mislilo samo na one dvije visoke selvije kod hlavnog ulaza, isto je teško odgonetnuti.
Uglavnom, košćela u dvorišu džamije nekome je zasmetala i posječena je. Kome i u koje svrhe?
O "slučaju" su odmah pisali mostarski mediji.
Bilo kao bilo, košćele više nema, da li će zdrava, a psječena košćečla biti zamjenjena nekom novom, ili nekom drugom vrstom, vidjećemo, a najvjerovatnije će se na njenom mjestu biti razapet moderni šareni suncobran.
Hladovina suncobrana nikada ne može zamjeniti debelu hladovinu jedne košćele.
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen