Prije 20 godina - Stari most upisan na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine

 

Danas se navršava tačno 20 godina od upisa Starog mosta na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine.

Tu za Mostar i BiH istorijsku odluku na sjednici Odbora UNESCO-a održanoj od 11. do 17. 7. 2005. godine u Durbanu u Južnoafričko Republici donijeli su UNESCO-ovi eksperti, čime je naša zemlja dobila prvi spomenik na tom prestižnom popisu.

Stari most u Mostaru izgrađen je 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija toga doba u svijetu.

Teško je oštećen početkom rata 1992. godine, a potpuno je srušen u novembru 1993. godine, nakon što je pogođen topovskom granatom ispaljenom s položaja HVO-a.

Obnova Starog mosta počela je u junu1999. godine potpisivanjem ugovora o obnovi, upriličenom na mjestu pored ostataka Starog mosta. Uz gradonačelnika i dogradonačelnika Mostara Ivana Prskala i Safeta Oručevića, te ministra vanjskih poslova BiH Jadranka Prlića, potpis na ugovor stavio je i direktor UNESCO-a Federico Mayor, koji je tom prilikom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik pothvat za koji je izdvojeno 15,5 miliona američkih dolara.

Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. aprila 2003. godine.

U iduća četiri mjeseca, radilo se po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. avgusta u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je završena najzahtjevnija faza projekta.

Slijedili su radovi na zidanju vijenaca s obe strane luka mosta, zatim postavljanje metalne ograde. Za preostali posao zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena, koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovu foto-dokumentacije i bio je ”potrošen” u onoj mjeri koja je bila dokumentovana prije rušenja.

Pored samog luka, obnovljene su kule s obje strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti.

Sama svečanost otvaranja obnovljenog Starog mosta upriličena je 23. jula 2004. godine, a tom događaju prisustvovalo je više od 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz 50 zemalja svijeta.

Godinu dana kasnije, tačnije 15. srpnja 2005. godine, Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika.

Kako je tada izjavio gradonačelnik Mostara i vođa državne delegacije u Durbanu Mostara Ljubo Bešlić, taj dan ostaće u istoriji Bosne i Hercegovine upisan zlatnim slovima.

“Ne mogu skriti svoje oduševljenje da smo uspjeli u svojim nastojanjima da se upišemo u svjetsko kulturno nasljeđe. Ovo je prvi upis iz Bosne i Hercegovine. Put do upisa je bio mukotrpan dugačak i veoma zahtjevan. U ovom trenutku oduševljenja, koristim priliku da pozdravim sve koji su učestvovali u ovom projektu, kao i zahvalio zemljama prijateljima koji su pomogli obnovu mosta Italiji, Holandiji, Turskoj i Hrvatskoj, te Svjetskoj i Razvojnoj banci vijeća Evrope. Zbog građana, moram naglasiti da je ovo prvenstveno projekat grada, koji treba donijeti boljitak gradu i državi. Ovaj projekaat po prvi put u Bosni i Hercegovini pokazuje da možemo sami izgrađivati bolju budućnost kada to hoćemo i želimo zajednički da postignemo. Za ovaj projekt nismo imali naredbodavce. Mi smo to bili, i evo pokazali da se u Bosni i Hercegovini pokreću neki novi vjetrovi, koji mogu izgraditi bolju budućnost za sve. Sve ovo zahvaljujući vlastitim sposobnostima”, istakao je tada gradonačelnik Bešlić.

Rekonstrukcija Starog mosta, svečanost otvorenja i upis na UNESCO-ov popis, bio je zahtjevan građevinski, politički i medijski projekat, ocijenio je Miroslava Landeka, autora knjige „Stari most s mjesta događaja“, koja govori o procesu obnove Starog mosta.

„Ono što je sigurno, kako vrijeme više prolazi, je činjenica da će datum 15. 7. 2005. godine u istoriji Mostara i BiH ostati trajno upisan, jer bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis. Put od početka obnove i provođenje projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je više nego složen i zahtjevan, u tada komplikovanim političkim odnosima, ali, nažalost, puno boljim i zdravijim nego danas nakon dvije decenije od tog velikog događaja“, dodao je Landeka.

(Fena)

(Novaloboda.ba)