Prije 85 godina – Rat prije rata

 

Slika autobusa kojeg je progutao krater usred Londona je užasna. I istovremeno nadrealna, jer nam prikazuje scenu rata bez ratnika. Napadači su odavno spustili svoje bombardere u svoje baze. A oni koji su napadnuti nikada nisu bili ratnici, već civili koji sada izbezumljeno gledaju u ponor. To je uplitanje vojnog nasilja u svakodnevni život civila. Baš kao što smo vidjeli prije tri godine u ukrajinskim gradovima, koji su bili izloženi ruskom teroru iz zraka.

Počinioci terora nad Londonom bili su nacisti. Njihovi napadi između jeseni 1940. i proljeća 1941., koje su Englezi nazivali i “Blic”, imali su cilj svakog terora: uplašiti, uznemiriti i moralno slomiti ljude. Nije uspelo. Naprotiv.

Tome su doprinijele i ovakve slike. Ovu je snimio čikaški fotograf William Vandivert, koga je magazin Life 1938. godine poslao u Evropu na šest meseci. Onda je tamo izbio rat, Vandivert je ostao, i postao hroničar Blica. Njegove slike nisu bile bez uticaja u SAD. Poput radijskih izvještaja na CBS-u (“This is London“, „Ovo je London”), one su pomogle da se potisne raspoloženje izolovanosti u SAD-u. Amerika je otkrila političku volju da podrži Evropu.

(nzz)

(spagos)

Hotel Neretva – Poznati gosti tokom stoljeća postojanja

 (tekst koji slijedi objavljen je na FB dana 2. februara 2025. godine, autor je Armin Džabirov)

1899.

1980-ih

Nekoliko poznatijih imena, koji su bili gosti hotela Neretva u Mostaru tokom jednog stoljeća postojanja. 1892-1992.

2025.

2025.

Dok se obnova hotela Neretva lagano privodi kraju, evo nekoliko poznatijih imena koji su odsjeli ili ručali u njemu tokom njegovog jednog vijeka trajanja, 1892-1992...

Ludvik Kuba, češki etnograf, slikar i putpisac

Maria Theresa of Austria-Este, posljednja bavarska kraljica

Franjo Josip, Austro-Ugarski car

Harry de Windt, francusko-engleski istraživač i putopisac

Vaclav Fiala, češki slikar, ilustrator i grafički umjetnik

Joszef Pastor, mađarski novinar, urednik i izdavač

Ante Tresić Pavičić, hrvatski književnik i političar

Jan Buchar, češki pionir skijanja i začetnik planinskog turizma

Thomas Graham Jackson, engleski arhitekt, član i blagajnik Kraljevske akademije

Herman Goering, njemački nacistički političar i komadant avijacije

Anton de Waal, njemački katolički teolog, istoričar i arheolog

Eugen Napoleon Nicolaus, švedski princ, slikar i kolekcionar

Rebeca West, engleska književnica, novinarka i putopisac

Mevhibe Inonu, osnivačica "Asocijacije humanista" u Turskoj i žena turskog predsjednika Ismeta Inonua

Dobroslav Jevđević, srpski političar i četnički vojvoda

Tage Erlander, švedski političar i premijer Švedske

Josip Broz Tito, predsjednik Jugoslavije

Reza Pahlavi, iranski šah

Olivera Marković, jugoslovenska glumica

Džemal Bijedić, jugoslovenski političar i premijer Jugoslavije

Agnelo Rossi, brazilski kardinal i dekan Kardinalskog zbora

Vjerovatno ih je bilo još...

(ArminDžabirov)

20250302 FB

Prije 102 godine – Poruka Bambija

 

Zlatne vuge radosno kliču, golubovi guguću. Jedno novorođenče, međutim, osjeća samo majčino milovanje. I kako god intimna veza počela, takva treba i ostati. Utoliko je strašnije što je majku ustrijelio lovac, a mlado lane se od tada moralo samo probijati kroz gustiš.

„Bambi. Životna priča iz šume” – 2. marta 1923. objavljen je roman Feliksa Saltena (1869–1945) o najpoznatijem jelenu na svijetu, kojeg Dizni ne samo da je pretvorio u jelena, već i u preosjetljivo stvorenje kojemu se suze neprestano kotrljaju iz velikih očiju. To nije moglo biti ono što je Salten imao na umu. Austrijski pisac nije stvorio simpatičnog junaka niti napisao knjigu za djecu. Originalni “Bambi” je duboka bajka za odrasle, u kojoj se nagovještavaju strahote rata i eksploatacije prirode. Ali jevrejski autor u švajcarskom egzilu nije imao nikakvog uticaja na animirani film, koji je objavljen 1942. Godine 1933. prodao je filmska prava za 1.000 dolara. On ostaje zadivljujuća figura. Dugo se smatrao autorom anonimno objavljene “Priče o bečkoj prostitutki” pod nazivom “Josefine Mutzenbacher”. Ovo nije dokazano. Međutim, njemu se jasno pripisuje pornografska novela nedavno otkrivena u obliku rukopisa. A postoji još jedan biografski detalj u koji nema sumnje: kreator Bambija, laneta koje je izgubilo majku tokom lova, i sam je bio strastveni lovac.

(welt)

(spagos)

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale – Glavna ulica

 

Nastavljamo sa serijalom – Glavna ulica

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Glavna ulica. Lokalitet, ulica. Glavna ulica najčešći je naziv ove ulice, koja se proteže na lijevoj obali paralelno s tokom rijeke Neretve od naselja Tekija na jugu, pa sve do Zalika na sjeveru grada. I u prošlosti, a i danas, ona je glavna komunikacija iz pravca sjevera prema jugu i obrnuto, a u osmansko vrijeme bio je to i jedini putni pravac u i iz Mostara. Budući je ulica od iznimnog značaja, svoje je ime mijenjala mnogo puta kroz povijest. U osmansko vrijeme zvali su je Mostarska džada, dolaskom Austrougarske zvala se: Veliki mostarski put, Stari mostarski put, Glavna džada, Carska džada i Hauptstrasse Carina. Na nekim mjestima ulica je bila preuska pa je 1907. g. izvršeno proširenje ulice od Više djevojačke škole pa sve do Šarića džamije. Nakon Prvog svjetskog rata zvala se Glavna ulica Carina, a za vrijeme NDH između 1941. i 1945. Ulica Safet-bega Bašagića, da bi nakon toga između 1945. i 1949. g. postala Staljinova, pa između 1949. i 1954. Đure Pucara Starog. Tek od 1954. g. postala je ulica Maršala Tita. Bila je ona centar svih zbivanja kako u osmansko vrijeme tako sve do zadnjeg rata. U njoj je bilo nekoliko džamije, trgovi, prodavnice, zanatlijske radnje, škole, ali i gubilište za izvršavanje smrtnih kazni. Nakon završetka zadnjeg rata, ova ulica gubi značaj što se tiče okupljanja naroda jer se on premješta u Srednju ulicu.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Prilog:

Fotografija br. 1 - Glavna ulica 1900-ih;

Fotografija br. 2 - Glavna ulica 1929;

Fotografija br. 3 - Glavna ulica - ispred zgrade Divizije (NAMA) 1920-tih

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)