130 godina mostarske Gimnazije

 

Gimnazija Mostar je 26. oktobra 2023. proslavila svoj 130. rođendan.

Stara dama osnovana je još davne 1893. godine, a kroz njene klupe prošle su generacije mladih ljudi koji su svojim naučnim/znanstvenim, društvenim, političkim i bilo kojim drugim radom bili i ostali ponos grada Mostara i cijele zemlje.

Zbog bivših, sadašnjih i budućih generacija gimnazijalaca, održan je svečani program ispunjen muzičkim/glazbenim, plesnim, dramskim i recitatorskim repertoarom. Program je održan 26.10.2023. godine, u 11 sati, u prostorijama Škole.

(GimnazijaMo)

Gimnazija. Škola. Poticaj za otvaranje gimnazije u Mostaru bila je sjednica Srpsko-pravoslavne crkvene općine u Mostaru, održane 23. veljače 1893. godine. Peta točka dnevnog reda sjednice bila je prijedlog, koji je podnio predsjednik Risto Ivanišević: „Da općina u toku godine moli visoku zemaljsku vladu za postavljanje gimnazije u Mostaru, pošto je ona prijeke potrebe s moralne i s drugih strana, osobito za ovaj narod“. Prijedlog je usvojen jednoglasno. Zahtjev za otvaranje gimnazije u Mostaru upućen je tadašnjoj Zemaljskoj vladi, koja je cijeli predmet uputila zajedničkom ministarstvu financija, s prijedlogom da se u Mostaru osnuje samo niža gimnazija. Zajednički ministar financija brzo je izdao suglasnost za otvaranje škole s izričitim zahtjevom da se otvori puna gimnazija (Velika gimnazija) u kojoj će se otvarati razred po razred. Vladi je stavljeno do znanja da izvrši sve pripreme i da škola počne u školskoj godini 1893./94. Te iste godine 28. listopada otvorena je Gimnazija u Mostaru i to na Luci, gdje je za tu namjenu otkupljena kuća Husage Komadine, koja je bila „izgrađena od tvrdog materijala, sa prizemljem i dva sprata“. Godine 1898. izgrađeno je prvo krilo današnje zgrade gimnazije, i to ono krilo do Šetališta, a kasnije, 1902. godine dograđeno je i drugo krilo, te je tako zgrada dobila današnji izgled. Raspisan je i natječaj za izbor direktora i jednog nastavnika i to na tri jezika - njemačkom, mađarskom i „zemaljskom ili bosanskom“ (kako su tada nazivali jezik kojim se govorilo u BiH). Tada su natječaji redovito objavljivani u Beču, Pešti, Zadru, Ljubljani i Sarajevu. Za prvog direktora izabran je profesor Martin Beđanić, a za prvog nastavnika Antun Pichler, koji te 1898. g. doseljava u Mostar iz Zagreba i kao tridesetogodišnjak preuzima profesuru za čak osam različitih predmeta u istoj toj gimnaziji, tako da je predavao: njemački jezik, povijest, matematiku, fiziku, zemljopis, prirodopis, krasopis i pjevanje. U prvi razred te 1898. godine upisano je 65 učenika.

(Mostarski leksikon, Tibor Vrančić, 2020.)

(fotografije: facebook, cidom, arhiva)

(spagos)