Prije 237 godina – Zvuci zavodnika

 

On je bio i ostao arhetip zavodnika, prelaznika granica, koji je opsjednut željom da iskuša sudbinu: “Don Giovanni”. Na osnovu španske legende o „Don Juanu“, Volfgang Amadeus Mocart stvorio je remek djelo koje je ušlo u istoriju muzike kao „opera svih opera“. Lorenzo da Ponte napisao je libreto o osvajaču, koji je nastavio lov i nakon kobnog ishoda dvoboja sa ocem željene Donna Ane. Kada je opera premijerno izvedena u Pragu 29. oktobra 1787. godine, kritičari su zadivljeno kazivali kako grad nikada nije ni vidio ni čuo „njemu ravnog“.

Pored Mocartovog rukopisa kraja prvog čina, ilustracija prikazuje Luiggi Bassija, koji je tada glumio „Don Giovanija“, zgrada teatra u Pragu, i sam autor, u tom periodu. Opera je na kraju osvojila svijet ovom jedinstvenom igrom ljudskih ponora i čežnje za istinskom ljubavlju. Ali nije nedostajalo ni komedija. Don Giovannijev sluga Leporello vodio je evidenciju o više od 1.000 zavedenih i osvojenih. Pored toga on je u preklopnoj knjizi, ostavio i mnogo praznih stranica, na koje se može napisati još mnogo bilješki.

(welt)

(spagos)

Dom narodnog zdravlja, Baščine

 

Ima li iko fotografije nekadašnjeg objekta na potezu gdje je hotel Ruža. Bila je to vrlo interesantna građevina od drveta koja je išla nekako polukružno sa dvije strane je imala ulaze.Sjećam se na jednoj strani je bila hitna pomoć i mi kao djeca smo nosili tati večeru kad je dežurao.Na drugom ulazu je bila dječija ambulanta i sjećam se svih vakcina koje smo tu primili. Kasnje,kad je sve preselilo u Dom zdravlja, bila je tu uprava Parkova i nasada.

Ako se bilo ko još sjeća ili posjeduje fotografiju voljela bih da je objavite.

(Emira Mugdim Karabeg/cidom/20231026)

Dom narodnog zdravlja na Šemovcu. U Mostaru je sredinom prošlog stoljeća postojao Dom narodnog zdravlja, a nalazio se na Baščinama, pored nekadašnjeg hotela Ruže (danas hotel Marriott). Dom je otvoren neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Bila je to prilično velika kuća izgrađena od drvene građe, s dva kratka krila na oba kraja zdanja. Prema usmenim svjedočenjima bio je to poklon finske vlade. Služila je kao dom zdravlja za brojne stanovnike Podhuma, Šemovca, Donje mahale i Staroga grada. Iza 1954. g. u jedno krilo zgrade uselio je Aero-klub Mostar, a u drugo Projektant. Kratko je služila i kao osnovna škola do otvaranja VII. osnovne škole 1960. Kasnije su u zgradu uselile službe radne organizacije Parkovi i nasadi i koristili je sve do početka 1970-ih, kada je srušena zbog gradnje Hotela Ruža.

(iz knjige: Mostarski leksikon, autor Tibor Vrančić).

(fotografije: cidom, arhiva)

(spagos)

Prije 54 godine – Banja Luku pogodio razorni zemljotres

 

Najrazorniji zemljotresi u BiH: Banja Luka još pamti 1969. godinu

U Bosni i Hercegovini zabilježen je značajan broj zemljotresa. Nakon neprospavane noći, mnogi građani naše domovine prepričavaju sinoćnja podrhtavanja tla. Mnogi govore da odavno nisu osjetili da se tako "ljulja".

Podsjetimo, prvi zemljotres zabilježen je oko 23.08 sati. Prema podacima Federalnog hidrometereološkog zavoda, iznosio je 5,6 stepeni po Richterovoj skali, a epicentar je bio kod Stoca. Ipak, historijski gledano, sinoćni zemljotres nije najrazorniji koji je pogodio BiH.

Potres u Banjoj Luci 1969., bio je potres jačine 8 stepeni po Mercallijevoj, ili 6 stepeni po Richterovoj ljestvici, a dogodio se 27. oktobra 1969. godine.

Prethodni udar

Podaci EMSC / Ovo je karta svih potresa u regiji od 1960. godine: Evo koji su bili najgori

Počeo je neuobičajeno jakim "prethodnim udarom", u noći 26. oktobra u 2:55 sati, a podrhtavanje tla nastavilo se do 8:53. Potres se dogodio u 16:35. Hipocentar bio je 20 kilometara ispod grada.

Potres iz 1969. godine devastirao je grad na Vrbasu. Poginulo je 15 Banjalučana, a 1.117 ljudi bilo je teže i lakše povrijeđeno. Materijalna šteta bila je ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova. Velika oštećenja nanesena su školskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133), društvenim i objektima javne uprave i administracije (152).

Privreda je pretrpila značajne gubitke. Sva preduzeća su u narednome razdoblju radila sa značajno smanjenim kapacitetima, a neka su potuno prestala s proizvodnjom. Autobusi su iz Banje Luke odvezli osnovce i srednjoškolce koji su, skoro započetu, školsku godinu završili u raznim krajevima bivše Jugoslavije. Ubrzo je počela rekonstrukcija i sanacija devastiranih objekata, obnovljena je gradska infrastruktura i započela je brza urbanizacija.

Najjači zemljotresi

Zemljotresi identične jačine zabilježeni su i Ljubinju 1940. i na Treskavici 1967. godine.

Najjači zemljotresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine, u Petrovcu, jačine 5,0, 1907. u Počitelju, jačine, 5,7, 1908., Vlasenica, 5,3, 1916., Bihać, 5,0, 1923. Jajce, 5,0, 1927., Ljubinje, 6,0, 1940., Derventa, 5,1, 1950., Drugovići / Banja Luka, 5,7, 1962., Treskavica, 6,0, 1967., Srebrenica, 5,1, 1969., Gacko, 5,0, 1981., Banja Luka, 5,4, 1974., Lukavac, 5,0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6 stepeni prema Richteru.

(RaSa)

130 godina mostarske Gimnazije

 

Gimnazija Mostar je 26. oktobra 2023. proslavila svoj 130. rođendan.

Stara dama osnovana je još davne 1893. godine, a kroz njene klupe prošle su generacije mladih ljudi koji su svojim naučnim/znanstvenim, društvenim, političkim i bilo kojim drugim radom bili i ostali ponos grada Mostara i cijele zemlje.

Zbog bivših, sadašnjih i budućih generacija gimnazijalaca, održan je svečani program ispunjen muzičkim/glazbenim, plesnim, dramskim i recitatorskim repertoarom. Program je održan 26.10.2023. godine, u 11 sati, u prostorijama Škole.

(GimnazijaMo)

Gimnazija. Škola. Poticaj za otvaranje gimnazije u Mostaru bila je sjednica Srpsko-pravoslavne crkvene općine u Mostaru, održane 23. veljače 1893. godine. Peta točka dnevnog reda sjednice bila je prijedlog, koji je podnio predsjednik Risto Ivanišević: „Da općina u toku godine moli visoku zemaljsku vladu za postavljanje gimnazije u Mostaru, pošto je ona prijeke potrebe s moralne i s drugih strana, osobito za ovaj narod“. Prijedlog je usvojen jednoglasno. Zahtjev za otvaranje gimnazije u Mostaru upućen je tadašnjoj Zemaljskoj vladi, koja je cijeli predmet uputila zajedničkom ministarstvu financija, s prijedlogom da se u Mostaru osnuje samo niža gimnazija. Zajednički ministar financija brzo je izdao suglasnost za otvaranje škole s izričitim zahtjevom da se otvori puna gimnazija (Velika gimnazija) u kojoj će se otvarati razred po razred. Vladi je stavljeno do znanja da izvrši sve pripreme i da škola počne u školskoj godini 1893./94. Te iste godine 28. listopada otvorena je Gimnazija u Mostaru i to na Luci, gdje je za tu namjenu otkupljena kuća Husage Komadine, koja je bila „izgrađena od tvrdog materijala, sa prizemljem i dva sprata“. Godine 1898. izgrađeno je prvo krilo današnje zgrade gimnazije, i to ono krilo do Šetališta, a kasnije, 1902. godine dograđeno je i drugo krilo, te je tako zgrada dobila današnji izgled. Raspisan je i natječaj za izbor direktora i jednog nastavnika i to na tri jezika - njemačkom, mađarskom i „zemaljskom ili bosanskom“ (kako su tada nazivali jezik kojim se govorilo u BiH). Tada su natječaji redovito objavljivani u Beču, Pešti, Zadru, Ljubljani i Sarajevu. Za prvog direktora izabran je profesor Martin Beđanić, a za prvog nastavnika Antun Pichler, koji te 1898. g. doseljava u Mostar iz Zagreba i kao tridesetogodišnjak preuzima profesuru za čak osam različitih predmeta u istoj toj gimnaziji, tako da je predavao: njemački jezik, povijest, matematiku, fiziku, zemljopis, prirodopis, krasopis i pjevanje. U prvi razred te 1898. godine upisano je 65 učenika.

(Mostarski leksikon, Tibor Vrančić, 2020.)

(fotografije: facebook, cidom, arhiva)

(spagos)

Kamerom po Mostaru, Richard Scheuer, 1934. godine

 

Dana 15.07.1934. godine, dan nakon njegovog 17. rođendana, Richard “Dick” Scheuer i njegov otac Simon ukrcali su se na brod SS Champlain u njujorškoj luci, na putu za Le Havre, Francuska. Sljedećih osam sedmica, Dick Scheuer je obilazio Evropu. A usput je pravio fotografije. Motivi njegovih fotografija su najčešće bili obični ljudi i njihov svakidašnji život. Shodno tome, zapis ovog putovanja nudi prozor u ulični život Evrope u to vrijeme. Jedan od gradova koje je posjetio tom prilikom je bio i Mostar, uz još dva grada u tadašnjoj kraljevini Jugoslaviji, Dubrovnik i Sarajevo. Na izložbi održanoj 22.10.2022. u galeriji “Backman” u New Yorku pod nazivom “Street Visions: Europe, 1934”, predstavljene su neke od fotografija koje su snimljene te 1934. godine. Na toj izložbi su se našle i dvije fotografije iz Mostara, a na njima su prikazane zanatlije; obućar i kazandžija-limar. Uz te dvije fotografije, prilažemo i kartu njegovog putovanja po Evropi.

(Armin, 20231025)

Uz 130 godina mostarske Gimnazije – Generacija koja je dala sebe

 

23/10/2023

Gimnazija u Mostaru: generacija koja je dala sebe

Prije nas – hiljada nekadašnjih đaka Stare gimnazije, đaka dvije škole pod jednim krovom… – bila je generacija koju je zapalo odrastanje u doba fašizma. Mnogi od njih su se priključili pokretu otpora, i preko 50 đaka i prosvjetnih radnika Gimnazije su izgubili živote u toj borbi.

U martu 1940. budući narodni heroj Jusuf Čevro, sekretar MK KPJ u Mostaru, formirao je Mjesni komitet SKOJ-a u kome su bili: Mustafa Husković, Slavko Balać, Mahmut Đikić, Aziz Kuluder, Brana Kovačević i Bisera Puzić. Godine 1940. primljeni su novi skojevci, koji su dobrim dijelom došli iz Gimnazije, a aktivi SKOJ-a stvarani su u razredima. Pored đaka, i niz profesora se aktivirao u pokretu otpora.

ĐACI

Spisak učenika i učenica od trećeg do osmog razreda Gimnazije u Mostaru u školskoj 1940/41. godini (članovi SKOJ-a su označeni sa *) (Izvor: knjiga “75 godina Gimnazije u Mostaru”):

VIII razred – maturanti:

VIII a Ibrahim Alikalfić * Mate Bogović Gojko Bjelica Branko Bošnjak * Dragi Ćišić * Tomislav Ćosić Vasilije Čokorilo * Bransilav Dragić Nikola Došen Muhamed Hadžiomerović * Nijaz Halilhodžić Enver Hodžić Đorđe Jelačić Ibrahim Kajtaz Muhamed Karabeg Franjo Krainić Ibrahim Kotlo Simeon Kuharski Antonije Marinković Žarko Marković Pero Martinović Halil Mehmedbašić Ilijas Omeragić Rifat Pavlović * Zvonimir Pović Vasilije Savić Ljubomir Semiz * Ismet Smailović Muhamed Ševkić * Miljeko Škarda Josip Ulčakar Slavko Vasilj

VIII b Vasilije Balorda Nedjeljko Bukvić Fadil Buturović Mubera Ćemalović Dušan Čokić Zdravka Glavadanović Ante Hanušek Haldun Hrvić Miroslav Ivezić Katarine Lose Marija Lupinec Vojin Majstorović Ljubica Mandić Ivica Marketa Mirjana Milićević Risto Milićević Ibrahim Novo Nadežda Peško Velimir Pudar Milica Radojičić Asija Riđanović Zlata Salahović Ksenija Samardžić Nada Semiz Đorđo Spahić Milenko Stijaković Dragutin Šain Nenad Šain Sadeta Šemić Milena Šotrić Hatidža Udovičić Branko Aljinović Miroslava Bognar

GALERIJA:

Dragi Ćišić

Ekskurzije. Izvor: “75 godina Gimnazije u Mostaru”.

VII razred:

Broj u zagradi označava učenika na slici dole.

VII A Josip Andrun Jovo Antelj Vladimir Aškrabić Ivan Azinović Ismet Baljić Salih Behmen Zvonimir Bekavac Antun Bokšić * Blagaš – Antun Bosnić Hamdija Brkić * Danilo Crnogorac Kemal Ćemalović Ismet Dilberović * Zvonimir Doko Ibrahim Frko Zvonimir Getaldić Osman Grebo * Husnija Hrustanović Omer Jahić Branko Karan * Dragoljub Knežić * Muhamed Krpo * Đorđe Lukin Dragutin Marić Sulejman Mehmedbašić * Nikola Nardeli Srđan Njunjić Aleksandar Pavkov Milenko Todorović * Milivoj Novak Dominik Kordić Ljubomir Kordić Salih Ćatović Ivan Kordić Ante Boras

VII B Ravijojla Andabak Pavao Bakotić Fadila Bilal * (18) Stančica Čolić (26) Miladin Čabak * (10) Muhamed Drače (1) Kasim Džaferović (23) Drago Ivićević (11) Hatidža Karabeg (21) Natalija Kolokoljcov (14) Zehra Kosović (29) Andrija Krešić * (2) Većoslav Lemberger Marija Ljubić (25) Fatima Milavić (22) Sonja Miličević (24) Maksim Njegovan (8) Ilduza Nožić (16) Sadeta Nožić (15) Ognančević Branka (30) Dragica Pandža (17) Zlatica Pavleković (12) Tatjana Peško * Borivoje Radan * Danica Rebac (28) Marija Rendulić (19) Miralem Ribica (4) Veljko Spužević (3) Ana Šain (20) Salih Šestić * (5) Vladimir Šutić (7) Safvet Velagić (6) Nenad Vujadinović (9) Miljenko Žurovec (13) Stjepan Ertl

GALERIJA:

Đaci Gimnazije u Mostaru, VIb razred, školske 1939/40. godine. Pod brojem 27. je profesor Vjekoslav Šebelić. Izvor: CIDOM.

Ibro Frko

izvor: Arhiv porodice Šestić

S lijeva na desno – Slika lijevo: Miralem Ribica, Muhamed Drače, Kemal Ćemalović i Salko Šestić. U pozadini je Mithat Ribica – Mita (brat od Miralema). Slika u sredini: Muhamed Drače, Miralem Ribica i Salko Šestić na uzdaničinoj zabavi 20. 1. 1940. Slika desno: stoje: nepoznati, Zaim Memić, Salko Šestić, Mustafa Drače – Drina. Čuče: Nusret Seferović, Miralem Ribica, i izvesni Zuca. Fotografije: Arhiv porodice Šestić.

VI razred:

VI a Mustafa Balić * Zvonimir Ciliga Remzija Čevro * Adil Ćatić Momir Ćećez Hakija Derviškadić * Mehmed Džinović Vladimir Fleger Aleksandar Golo * Mustafa Grčić Dragan Grković Sefvet Hrustanović Fahir Ibrulj * Mladen Jovanović Drago Jurić Slobodan Kapić Husein Karabeg Ivan Krešić * Ilijas Krpo Mirko Lazić Slavko Lovrić Salem Macić Leo Marinović Ranko Mihić * Neven Milun Miroslav Onešćuk * Muhamed Pekušić Mihailo Popović Vahdet Rajković Todor Skiba Zdravko Smoljan Ivan Ulčakar Branislav Vujović * Vasilije Vukićević Ante Zuanić * Boško Čorak

VI b Vlaho Abramović Mladen Avdalović * Miljenko Barbarić Anto Brkan Ahmed Brkić * Viktor Buzuk Ibrahim Ćišić Mithad Ćišić * Muhamed Džabić Časlav Getaldić Danilo Golijanin Miloš Hrdlička Muriz Humo Ivan Jovanović Vinko Jovanović Ljubivoj Jugović Vlatko Jurica Besim Koluder Borislav Korać Nijaz Kotlo Davorin Krezić Miloslav Medan Zdravko Migotić Slobodan Novokmet * Zdravko Peško Slavko Prstojević * Salih Rajković Branko Salatić Dušan Šain Predrag Škrobić * Feodor Škubonja Boris Tambić Marijan Tolj Mihajlo Obuljen Anto Puljević

VI c Ivanka Ančić Dragica Andabak Zagorka Aničić Berina Bašagić Milena Ćapin Mevdeta Čelebić Muruveta Delalić Bransilava Dragić Bosiljka Gajić Emina Hadžiomerović Vasiljka Jeftić Taiba Kapetanović Mira Kešelj Milka Knežević Radojka Krčmar * Mara Mandarić Biljana Milić Ljeposava Mostarčić Mirjana Petrović Vjekoslava Pović Kevsera Riđanović Bisera Salahović * Ljiljana Buković Kornelija Kordić

GALERIJA:

Izvor: Buturović, Ferid (2016): Kuća mostarskog kadije, sjećanja skojevca – ilegalca i partizana, Sarajevo.

Muhamed Pekušić

Spomen-ploče i fotografije palih boraca, prema spisku đaka VI razreda 1939/40. godine. Zadnja slika: isječak iz školskog izvještaja o Radojki Krčmar iz 1941. godine, kada je Radojka išla u VII razred. (izvor: “75 godina Gimnazije u Mostaru”).

V razred:

V a Ismet Balić Ferid Buturović Omer Ćišić Muhamed Ćurić Jakob Doder Silvestar Dragoje Reuf Džabić Josip Frančić Nedjeljko Galić Esad Humo Stevan Jovanović Džemil Kapetanović Miljenko Kapetanović Idriz Koso Dimitrije Kovačević Muhamed Ljubović Silvesatar Mandić Rudolf Martinović Nebodar Merdžo Adam Mikačić Simeon Mikulić Aleksandar Mitrović Hilmija Mufitć Ranko Mužijević Zdravko Ostojić * Drago Palavestra * Mustafa Pavlović Karlo Potočnik Stanislav Pović Džabir Sadiković Ranko Savić Vasilije Savić Ljubomir Skočajić Hasan Spahić Đorđo Sudar Marko Šego Vaso Škoro Mladen Šunjić Anton Tomas Teofik Velagić Hamid Vuk * Zdravko Vulić Ivan Zelenika

V b Nevenko Basta Džemal Bićkalo Marko Braci Mihailo Čalija Ekrem Čelebić Petar Čerkez Aleksadar Čokić Vinko Drežnjak Radovan Dutina Ibrahim Đukić Alija Dženetić Mehmed Fehimović Jerko Fertilio Đorđo Galanos Esad Hadrović Petar Jarak Anto Jasprica Predrag Kapić Šemsudin Kapić Grgur Kordić Miodrag Kujundžić Slavko Lukić Milisav Mandić Borislav Mihajlović Slobodan Milićević Milorad Mišković Antun Moro Živojin Novaković Muhamed Oručević * Dževad Pašić Lazar Perutina Ivo Radnić Mustafa Rajković Jaroslav Rajnhard Ekrem Riđanović Mustafa Riđanović Ešref Sefić Branko Semiz Jovo Sudar Nedeljko Šiljeg Slavko Trifković Ivica Vrljić Šefkija Žuljević Jovo Andrić Alija Muratbegović Rajko Pravica Branislav Obuljen Stjepan Puljević

V c Abida Alajbegović Smiljka Čabak Nadžida Ćišić Jagoda Ćurić Angelina Grbešić Saveta Hrnjez Zehra Hrvić Ana Ivanišević Ljeposava Ivanišević Draginja Janjić Jelka Jelavić Zagorka Krčmar Anica Krtalić Hana Kulukčija * Vera Mandić Zagorka Mandić Ljiljanka Martinović Olga Nerber Dubravka Nikolić Vlasta Olujić Eneza Pala Dušanka Pištalo Bojka Radojčić Kornelija Rajić Nazifa Raljević Dragica Rebac Stojanka Salatić Nada Smoljan Ferida Spahić Milesa Šain Fatima Ševa Bosiljka Škoro Vera Tatović Kevsera Tikvina * Vera Žakula Hatidža Katica * Branka Stojanović

GALERIJA:

Izvor: Buturović, Ferid (2016): Kuća mostarskog kadije, sjećanja skojevca – ilegalca i partizana, Sarajevo.

Hamid Vuk

Spomen-ploče i fotografije palih đaka-boraca. Hana Kolukčija i Hamid Vuk su ubijeni u koncentracionim logorima. Niko Zelenika je mlađi brat palog borca Ante Zelenike. Drago Palavestra (na slici desno) obješen je zajedno sa Alijom Rizikalom pored trga Musala u Mostaru 15.7.1943. godine.

IV razred:

IV a Slobodan Alagić Berislav Arapović Zdravko Baić Stjepan Boras Miljenko Cigić Vlado Cvitanović Fehim Čohadžić Ivan Dalmatin Jovan Dutina Mehmed Grebović Milivoj Grković Salko Hadžiomerović Nikola Hulejuk Džemal Humo Drago Jovanović Stanko Karadeglija Milorad Knežević Behaudin Krajinić Muhamed Krpo Jašar Krvavac Hasan Lakišić Lazar Milićević Mijo Nikolić Aleksandar Olujić Mihajlo Peško Osman Pirija Stojan Pudar Asim Puzić Mahmud Puzić Mustafa Puzić Bogomir Rebac Ismet Redžić Muzefer Riđanović Ferdo Rošec Booljub Ružić Jusuf Serdarević Hidajeta Šarić Bruno Šiljeg Borislav Škarda Dragutin Tomas Dževad Vrgora Branko Vuković Danilo Vuković Juraj Žderić Milivoj Kućan Vedar Mujić

IV b Mladen Andrić Nikola Anđelopolj Nedžad Arpadžić Dragutin Barković Ivan Barbarić Nikola Ćatić Milivoj Čapeta Vlado Dujmović Salih Duranović Radoslav Džeba Predrag Elezović Žarko Govedarica Mustafa-Emir Hamzić Ekrem Ibrulj Hojlaš Sead Imamović Mirzo Kapetanović Ivan Kljajo Nusret Krpo Ivan Magzan Marijan Mandarić Ivan Marinčić Ilija Markotić Muhamed Mesihović Zdravko Mihić Dragutin Mrkić Nerfid Mujić Vladimir Nibler Branko Nikolić Jusuf Nikšić Zijah Nović Vejsil Omčević Pavle Peško Radivoje Pudar Ivan Raič Alija Rokić Svetozar Šain Ante Šimunović Miroslav Šulentić Branislav Šupljeglav Eduard Tavčar Dušan Tepurić Vjeko Torkar Predrag Uremović Krešimir Zeljko Avdo Zvonić Zlatko Kordić

IV c Divna Andabak Muhamed Avdić Zijah Bakamović Branko Barić Hamida Bišćević Adem Bostandžić Mila Bošnjak Hatidža Ćišić Jovanka Ekmečić Nusret Fazlibegović Branimir Frančić Midhat Hadžiosmanović Vladimir Ilić Branko Ivanišević Mihailo Jegdić Biljana Jeremić Božidar Jovanović Zdravko Jurišin Milidrag Karišik Nikica Kliškinić Ljerka Kordić Muhamed Kreso Božidar Lenj Olga Lovrić Tomislav Lovrić Branislava Marković Dragica Martinović Kažimir Martinović Franjo Matovina Nada Majsner Sadeta Mišić Salko Muštović Dejan Pavić Siniša Pudar Zijah Sefić Sonja Sefić Miroslava Smoljan Vladimir Smoljan Vera Spahić Aleksandar Šain Ksenija Šakota Slavojka Škoro Helena Tomić Stjepan Tomić Relja Stojanović

IV d Milojka Balorda Katica Banović Neda Banović Munevera Brkić Štefanija Bukovac Dubravka Bulut Muruveta Ćišić Dubravka Čolić Agata Derenda Munevera Dvizac Ziba Đikić Fatima Džabić Dobrila Elezović Dobrila Grabovac Zorka Greda Ljubica Gubić Olga Hajon Belkisa Halilhodžić Milena Hartman Mira Ivićević Hatidža Justić Mileva Karišik Krunoslava Karlović Nadija Kazazić Azra Kolaković Ljubica Kulušić Zorka Mandarić Mirjana Manojlović Ljiljana Martinović Ksenija Matković Antonija Melher Stana Milojević Ubavka Milušić Biljana Nikolić Bahrija Nožić Zdravka Perić Nadežda Popović Marija Savić Hamida Šabanac Saveta Šain Milena Šakota Tatjana Škubonja Slavojka Vulić Biljana Zec Čelislava Berković

Fotografije: gornji red: spomen-ploča Mileve Karišik koja je poginula od savezničkog bombardovanja januara 1944. Dole: Školski zapisnik iz 1942. godine. o isključenju iz srednje škole tri đaka jer su “pjevali komunistčke pjesme”.

III razred:

IIIa Dragoslav Barić Marko Barić Mustafa Behlilović Drago Blažević Josip Buzuk Ante Crnjac Enver Ćemalović Osman Ćimić Veljko Čavaljuga Svetko Dilber Nedjeljko Jovanović Ranko Kapić Dušan Karan Džahid Kljako Ivan Kordić Mirko Kunovac Nedžib Mačkić Mate Markotić Arkadije Mićković Marko Mihić Vicko Mikulić Nedžad Pašić Mato-Duško Pavlić Đorđe Peš Milan Pištalo Dušan Popović Tihomir Pujić Ljubomir Samardžić Jovo Semiz Mladen Soldo Jefto Stajić Milenko Šain Ranko Šakota Vasilije Šparavalo Ilija Tomić Đuro Vasković Aleksandar Vedenski Zijad Vrgora Slavko Vukašinović Miodrag Vulić Hivzija Zagorčić Zićrija Zupčević Vladimir Zurovac Zoran Mehmedbašić Mirza Nožić Vladimir Piskur Husein Hadžić

IIIb Muharem Arap Rade Bender Zlatan Bilal Ivan Butigan Ismet Čatrnja Nijaz Čohadžić Muhamed Ćemalović Kerim Ćišić Ante Ćurdo Ejub Dilberović Simo Doder Slavko Đevenica Mugdim Faladžić Jakov Gali Stjepan Galić Fehim Hadrović Mugdim Hadžović Daniš Hrvić Milan Jelačić Mirko Jerkić Ante Kalajdžić Milorad Kojović Vasilije Kovačević Mihajlo Krčmar Safet Krvavac Kemal Kudin Adolf Laznik Slavko Ledić Stjepan Ljevak Slobodan Mandić Aleksandar Matulić Ante Merdžo Kristofor Mićković Slavko Miletić Petar Moro Radmilo Pavasović Hajrudin Pavlović Asim Peco Ejub Peco Ante Prlić Safet Rajković Vaso Savić Danilo Škoro Anton Šunta Marijo Veršić Branko Vujović Dušan Vuković Nikola Zelenika Ivan Zovko Muhamed Žuljević Tomislav Puljević

IIIc Amgisa Bajrović Matija Bonić Olga Ćabak Amira Ćatić Ekrem Ćurić Nestera Ćurić Sidika Dizdar Zorka Gačić Vasilija Gašić Fahrija Guzin Munevera Hadžiosmanović Ilduza Ibrulj Hojlaš Zvonimir Jakiša Tomislav Jovanović Vinko Jozić Muhamed Kahvo Esad Kajtaz Jasmina Kalajdžić Mandica Kliškinić Franjo Kunštek Emir Ljutović Berislav Marić Dušan Mastilović Mandalena Milković Ahmet Orman Ivan Pandžo Razija Peco Milivoje Pantić Milena Perišić Salem Pintul Hivzo Polovina Ksenija Popić Samija Puzić Dragutin Radoš Jusuf Sadiković Ranka Skočajić Dragoslav Slijepčević Ibrahim Srkalović Borivoje Stajić Vlado Šimunović Mladen Škoro Šefkija Taslaman Ante Urdl Sojka Vasiljević Smail Velagić Velija Velagić Ćamila Voljevica Miljenko Zovko Ivan Šutalo

IIId Zehra Alikalfić Mia Balić Jelka Brkan Nedica Čalija Nada Čerkez Rajko Čokorilo Hidajeta Ćorda Vesna Ćosić Vahida Demirović Jelena Gačić Biljana Gordić Vesna Hadžiomerović Bosiljka Hamović Zorka Janjić Normela Jelavić Vera Jerčić Anotnija Jurovicki Azra Kalajdžić Paula Karačić Aurelija Klupka Marica Kojo Ljubica Knežević Zorka Knežević Jevrosima Kovačević Katica Krtalić Bosiljka Lasohan Ljubica Makar Zineta Milićević Ćamla Merdžanić Erminija Murvar Ksenija Neimarević Marina Nuić Dževahira Pirija Anđelija Primorac Marijana Prusina Nadežda Pudar Mila Putica Sana Salahović Sabina Sefić Borika Sarajić Mirjana Šantić Emina Šarić Ankica Škobić Majda Vidić Vilma Zadro Dragica Zimonjić Ljiljana Žurovec

GALERIJA:

Vješanje talaca 19.11.1943. u Mostaru zbog prekinutog njemačkog kabla. Sa 16 godina, Ekrem Ćurić je najmlađi od pet obješenih.

Gornji red: spomen ploče Vasilija Šparavala i Zijada Vrgore. Slika Ksenije Neimarević, skojevke i mlađe sestre Pavla i Živote Neimarovića, slikana 1947. godine, kao studentikinja. Donji red: Ekrem Ćurić, polubrat Envera Ćemalovića, obješen je kao talac novembra 1943. godine. Prema zapisima, Ekremova majka je bila u zatvoru i gledala je kako odvode Ekrema. Pored Doma zdravlja u Liska ulici u Mostaru žrtvama je podignut spomenik.

Pali profesori i drugi prosvjetni radnici Gimnazije:

Tri profesora su poginuli u borbi: Džemšid Šarić, Danilo Vukajlović i Husref Krpo. Profesor Dušan Mučibabić je ubijen prvih dana rata prilikom masovnih pokolja Srba, Mustafa Alikalfiić i dr Berta Bergman su odvedeni u Jasenovac pred kraj rata i ubijeni. Jelka Vukajlović, supruga profesora Danila, takođe je odvedena u Jasenovac i ubijena.

Džemšid Šarić (1912. Mostar – 1941. Dubrave), suplent

Danilo Vukajlović (1905. Bileća – 1943. Sutjeska), profesor filozofije i pedagogije

Dušan Dule Mučibabić (1907. Mostar – 1941. Mostar), profesor istorije i geografije

Husref Krpo (1912. Mostar – 1942. Viduša), suplent

Mustafa Alikalfić (1905. Mostar – 1945. Jasenovac), profesor

dr Berta Bergman (1894. Blažuj – 1945. Jasenovac), školski doktor (higijena)

Fotografije i spomen-ploče palih prosvjetnih i drugih radnika Gimnazije u Mostaru. Skroz dole: lijevo – izvještaj o hapšenju profesora Mustafe Alikalfića (stradao u Jasenovcu); desno – izvještaj o hapšenju profesorke Jelke Vukajlović, supruge Danila Vukajlovića, i odlasku nastavnika Husrefa Krpe u partizane. Izvor: “75 godina Gimnazije u Mostaru”.

Spomen-ploče:

Gornji red: spomen-ploča palim borcima đacima i profesorima Gimnazije, koja je stajala u hodniku kod glavnog ulaza 1954-1992. Dole desno: Spomen-ploču u Gimnaziji otvorio je Džemal Bijedić 1954. godine (izvor: 75 godina Gimnazije u Mostaru). Ploča je uklonjena prve godine rata i nikad nije vraćena. Donji red: lijevo i u sredini – gimnazija je postavila novu spomen-ploču sestarma dr Berti i Mariji Bergman kao “pionirima ženskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini”.

Više informacije:

Školski izvještaji (izvor: CIDOM):

Izvještaj za školsku godinu 1939/40.

Izvještaj za školsku godinu 1938/39.

Izvještaj za školsku godinu 1936/37.

Izvještaj za školsku godinu 1935/36.

Izvor:

Fotografija na naslovnici: Gimnazija u Mostaru 1941. godine. Uslikao pilot Nožić. Izvor: CIDOM.

Gimnazija u Mostaru: generacija koja je dala sebe - Partizansko spomen-groblje

Iz stare štampe – Vijesti iz Mostara, Špilja nemorala, list Narodna Sloboda, 1919. godine

 

U listu Narodna Sloboda, broj 6. od 18. januara 1919. godine objavljeno je nekoliko interesantnih vijesti iz Mostara.

“Špilja nemorala.

Tuže nam se gragjani iz Cernice ulice, da se tamo nalazi nekakav han, koji je prema pričanju gragjana prava špilja nemorala.

Tamo vam je svaku noć bučni teferič, svirka, kartanje i pijančevanje, tutanj fijakera, i što je još gore – tajno bludničenje. Ne samo komšiluk, koji nema po cijelu noć mira nego cijela ulica ogorčena je zbog toga, te se se neke ugledne osobe dogovorile, da podnesu pritužbu. Kažu, da tamo zna zaći i "finija” neka gospoda. Ovakvih špilja imade još dosta u našemu gradu. Pitamo znade li oblast na koju to spada za to i kani li s mjesta stati tomu na kraj?”

Prilog: Cernica, Mostar, 1919.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)