Preko Carine

 

(tekst koji sijedi objavljen je na facebooku, autor je Ahmet Kurt)

Koje se područje zvalo Carina?

Istražujući po raznim arhivama čovjek lako napravi grešku ako ne zna historijski razvoj Mostara. Naprimjer, kad u starim dokumentima nađete da je neko stanovao na adresi Carina br. 894 to ne znači da je živio na DANAŠNJOJ Carini! Kroz pet stotina godina gradsko područje Carina, nastalo je srastanjem osam mahala ( od sjevera prema jugu: Tere Jahjetova, Memi-hodžina, Mehmed-ćehaje, Ćose Jahje, Husein-hodžina, Roznamedžijina, Karađoz-begova i Sinan-pašina) čije su se džamije nalazile na teritoriju Carine i polovinama dviju mahala (Fatime kadun i Hafiz-hodžina) čije su džamije bile na području četvrti Brankovac.

Istočna granica Carine je bila Carska džada, danas Titova ulica, a zapadno se prostirala do Neretve. Carina se, kao upravna jedinica i gradska četvrt Mostara, u pisanim dokumentima pominje prvi put 1770. godine i taj naziv se koristio 175 godina, sve do završetka Drugog svjetskog rata. Izgradnjom mosta kod Musale i probijanjem ceste (danas ulica Braće Brkića), krajem XIX stoljeća, dotadašnja Carina je podijeljena na približno dva jednaka dijela. Južni dio postaje sve više trgovinski i upravni centar grada, dok je sjeverni dio ostao s ranijom urbanom mahalskom strukturom i nazivom Carina. Na karti je svjetlijom nijansom označeno područje „stare“ Carine. Po toj staroj podjeli Carina počinje od današnjeg Kulluk sokačića u Kujundžiluku, a na sjeveru se završavala džamijom Tere Jahje. Ukupna površina je 218.000 m2.

Piše : Ahmet Kurt

Evo jedan prijeratni vic:

Iš’o Mostarac u Trst po farmerke, došao kući praznih ruka…pita ga stari đe su farmerke?

Kare Mostarac: uzeli mi sve na Carini

Kare mu stari: što nisi iš’o preko Rondoa

(komentar na facebooku)

(fotografija: Carina, dron, sa facebook stranice Mostaru moj info)

(spagos)