Istorijske fotografije vrijedne pažnje

 Prešli smo dug put u posljednjih nekoliko stoljeća i naši životi su se značajno poboljšali. Ali put do mjesta gdje smo sada nije uvijek bio tako lak. Bila je to stalna borba za opstanak, u pokušaju da poboljšamo naše životne uslove. Slijedili su ratovi, glad, bolesti, ali i trijumf ljudske domišljatosti i saosećanja. I prioriteti u životu su se mijenjali kako smo napredovali, tako nam danas mnoge stvari iz prošlosti izgledaju vrlo čudno.

Evo nekoliko trenutaka iz ljudske istorije koji će u potpunosti promijeniti način na koji gledamo na sadašnjost!

Prva fotografija ikada

Možda ćete na prvi pogled pomislite da je ova mutna slika nije neka fotografija, ali se smatra najstarijom sačuvanom fotografijom koja postoji. Napravio ju je poznati francuski pionir fotografije Joseph Nicéphore Niépce 1826. godine. To možda nije ono što danas nazivamo fotografijom, jer ovo je ono što se dobije kada se uklone dijelove neočvrslog asfalta sa ploče od bakra, i izlože sunčevoj svjetlosti osam sati. Nije ni čudo što tada još niko nije napravio selfije.

Prvi selfi ikada

Današnji život se teško može zamisliti bez ljudi koji stalno, svugdje i u svakoj prilicu snimaju selfije. Možda mislite da je to izum novijeg vremena. Međutim, prvi selfi je snimljen davno, govorimo o 1800-im, vjerovali ili ne. Ova fotografija datira iz 1837. godine kada je Robert Cornelius vjerovatno napravio prvi selfie ikada. I ne, nije snimljeno pametnim telefonom niti je objavljeno na bilo kojoj web stranici društvenih medija.

Prva McDonald's prodavnica

Željeli biste da je i danas cijena hamburgera 15 centi, kao što je bila kada je otvorena prva McDonald'sova prodavnica u San Bernardinu, Kalifornija. Većina današnjih uspješnih kompanija počela je kao mala, pa tako i McDonald's. Od tada su prešli dug put, sa brojnim restoranima širom svijeta, drive in prodajom i rođendanskim zabavama sa klovnovima. Njihov prvi restoran sada služi kao McDonald's #1 Store Museum.

Prva vožnja podzemnom željeznicom

Nedugo nakon prvog leta avionoom 1903. godine, SAD su 1904. godine dobile svoju prvu podzemnu željeznicu u New Yorku. George McClellan, gradonačelnik grada, otvorio ju je, pa čak i prevezao prve putnike na relaciji dugoj 9,1 milja i sa 28 stanica. U to vrijeme ljudi su to više doživljavali kao neku cirkusku predstavu nego kao neko prevozno sredstvo. Razmislite samo, kako su se vremena promijenila.

(illumeably)

(NovaSloboda.ba)