platani 2020, Gugo
platani ljeto 2019. klix
platani 2008, Željko
platani 1910, cidom
platani oko 1900. cidom
platani oko 1900, cidom
(tekst koji slijedi objavljen je na portalu mostarski.ba dana 21. januara 2020. godine)
Mostarski
platani, koji su 1986. godine proglašeni dendrološkim spomenikom
prirode, nalaze se u izuzetno lošem stanju. Pred nestajanjem je 179
stabala koja se protežu duž mostarskog Rondoa već 120 godina.
U
prijedlogu budžeta Grada Mostara za 2020. godinu planirano je 20
hiljada maraka za mostarske platane. No, da li je to dovoljno?
Osnovni
razlog propadanja, naročito velike aleje u kojoj se i nalazi najviše
stabala su mehanička oštećenja koja nastaju zbog teretnih vozila. Godine
1997. ulica u kojoj su platani izrasli proglašena je regionalnim putem i
ogroman broj teretnih vozila koja se tu mimoilaze svakodnevna je
pojava.
“Ova
stabla redovno imaju lisnu antraknozu, pepelnicu. One se pojavljuju
negdje u proljećnom periodu poslje prolistavanja, zatim imamo lisne
minere na njima, a na ovim otvorima, odnosno rupturama koja su nastala
oštećenjima pod udarima kamiona, imamo prodor ksilofagnih insekata koji
buše unutra kanale i prave ogroman problem za samu statiku stabala”,
kaže Bojan Spasojević, dendrolog.
Potrebno
je uraditi hitnu sanaciju utemeljenu na stručnoj procjeni, smatra
Spasojević. Prema predračunu koji je sačinio, za to je potrebno nešto
više od 124 hiljade KM. Za ovu godinu iz budžeta Grada Mostara
predviđena su sredstva od samo 20 hiljada KM.
“Ona
su više interventna mjera koja ima za cilj da se odrade sanitarni
zahvati uklanjanja oboljelih tkiva i stabala koja su inficirana. Sama
konzervacija je mjera koja bi koštala više. Obuhvata mjere koje
podrazumijevaju tomografije, rezistografije, snimanje unutarnjih tkiva”,
pojašnjava Spasojević.
Često
se platani koriste kao dalekovodni stubovi pa se preko njih razvlače
različiti kablovi i žice, koji se vremenom usijecaju i čine
nepopravljivu štetu. Na nekima doslovno vise provedene i prikopčane
utičnice. A riječ je, podsjećamo, o dendrološkom spomeniku koji je 1986.
godine svrstan u prvu kategoriju objekata prirodnog naslijeđa.
“To
nam govori da su već tada prepoznati kao spomenici kulture i to sada
stavlja posebne tretmane prema tim drvoredima. Zbog toga što su to
zaštićeni spomenici, trebaju i drugačiji pristup, odnosno struka treba
imati malo veći pristup prema svemu tome”, kaže Katica Arar, profesorica
na Agronomskom i prehrambeno – tehnološkom fakultetu.
Nebrigom za mostarske platane razočarani su i građani Mostara.
Aleja
platana od 220 stabala zasađena je 1887. godine po nalogu tadašnjeg
gradonačelnika Mujage Komadine u čast dolaska princa Rudolfa.
Prema nekim izvorima, tada su ih čuvali čuvari.
S
obzirom na to da platani mogu živjeti oko 400 godina, pred mostarskim
je još dosta života, ukoliko nadležni, ali i građani povedu računa.
(BHRT)
Na istu temu pisali smo nekoliko puta. Ovdje pregled linkova:
prije godinu dana:
prije 5 godina:
prije 4 godine:
prije 4 godine:
prije 5 godina:
spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen