Iz starinske kuhinje: Rešedija

Jedno malo istraživanje po internetu, nakon što se slika rešedije pojavila na facebooku. Nekad davno sam je probao, i skoro zaboravio, i kako izgleda, i kakvog je ukusa. Uz rešediju se pojavljuje i pojam nešesta, ili nišesta. I to je jedan starinski prehrambeni artikal. Nišestu i rešediju današnja moderna kuhinja skoro da i ne poznaje. Prave je još samo rijetki, koji znaju za nju, ali i za recept. Usput, u jednom komentaru je napomenuto da se nišesta, nešesta, porijeklom iz Turske, može pronaći u nekim prodavnicama.

Da bi se napravila dobra rešedija, treba upotrijebiti nišestu. I nišesta i rešedija zahtijevaju dosta vremena, i ljubavi, kako prema jelu koje se sprema, tako i prema onima za koje se sprema.

Pa ko se odluči, evo nekoliko recepata nađenih na internetu. Nek bude u slast!

(spagos)

slika; Ibrahim Alagić/facebook

sastojci: maslo, nešesta, šećer i voda

Rešedija:

recept: Potrebno :dvije kašike maslaca 4 kašike nišeste 3 kašike šećera 8 kašika vode. Nišestu I šećer razmutiti u vodi. U tavi zagrijati maslac pa dodati sastojke. Pržiti stalno mješajući dok se masa ne pođe rasipati u zrnca, tad je resedija gotova.

(Sabina Hrnjić/halalmagazin)

Rešedija:

Starinsko slatko jelo sa pekmezom i nišestom ili gustinom

U dublju širu tavu naspem ulja i dodam komadić putera da bude otprilike malo manje od 1cm dubine masnoće.

U dublju zdjelu 200g nišeste ili gustina, 6-7 kašika šećera i dobro imiješam. Dodajem vodu i polako miješam (sa vodom ne pretjerivati), masa treba biti gusta kao za palačinke. Ne smije biti rijetka.
Kada se masnoća zagrije, sipati smjesu iz zdjele, a drugom rukom, sa nekom čvrsom, ravnom kašikom odmah miješati da se ne grudva. U početku je sve ljepljivo u prvih par minuta ali miješanjem se stvaraju veće bijele grudvice. Što više miješate i sitnite grudvice ujedno nedate da prionu za dno tave. Moguće je da vas i ruka zaboli od mjiešanja.
Grudvice sijeckate, mjesate, a ja okrenem pljosnatu stranu kašike i trljanjem od dno tave razbijam i dodatno sitnim.
Te grudvice tada nisu više bijele, postaju naizgled bezbojne i tada ulijem pekmez i nastavim miješati dok se sve ne izjednači.
Djeluje komplikovano ali nije i za deset minuta bude gotovo.

(Aida Melkić Hasić/bosanskikuhar)

Rešedija:

Materijal za četiri do pet osoba:

-Čaša nišeste, čaša masla, dvije čaše vode, čaša šećera

Priprema:

Nišestu sa šećerom razmutimo u vodi, tako da masa bude veoma rijetka, pa to izlijemo u uzavrelo maslo i na blagoj vatri dugo, dugo miješamo dok se ne naprave sitna bijela kristalizirana zrnca.

Gotovu rešediju istresemo u sahan i obilno pospemo šećerom.

Ukoliko želimo da nam izgleda kao halva, tada se zove dž a n e č i j a, pa u tom slučaju zamutimo nišestu i vodu dosta gusto, i također na vatri miješamo najmanje sat vremena.

I džanečija i rešedija ne bi smjele biti tamne.

Ukoliko želimo da nam rešedija ipak ostane tamnija, tada ispržimo šećer na maslu da se malo karamelizira, pa tek onda ulijevamo nišestu razmućenu s vodom.

Ako nam ostane masnoće, moramo je iscijediti.

Izvor: Lamija Hadžiosmanović: Bosanski kuhar, 2007.

(ljubušaci.com)

A što je to nišesta?

Nišesta je škrobno brašno. Pravi se tako što se pšenica prvo potopi u vodi i stoji određeno vrijeme. Nakon toga se procijedi i na mašinu samelje a zatim se suši i na kraju prosije. Proces traje do sedmicu dana...mama je to svake godine pravila. Ovdje obično nabavljam nišestu porijeklom iz Turske. Rešedija, dženecija, paluze su samo neka jela koja se prave od nišeste. Rešedija je slicna halvi ali se pravi dok se sva ne razmrvi i izgleda ovako kristalasto.

(amra/coolinarka)