Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale - Luka

 

1909

1943.

1958.

Nastavljamo sa serijalom – Luka

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Luka. Lokalitet, mahala, dio grada. Južno od Lučkog mosta, lijevom obalom Neretve proteže se Luka. Kroz ovo naselje prolazi najduža mostarska ulica, Glavna ili Titova ulica. Luka je jedno od najpoznatijih i najstarijih naselja u gradu iako ima perifernu poziciju u odnosu na ostala drevna mostarska naselja, ali je u prošlosti imala značajnu ulogu jer je to bio jedini ulaz u grad iz smjera juga. Ona je dobila ime po lukama, manjim plodnim površinama zemlje ograđenim kamenjem koje su bile zasađivane voćem i povrćem.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Prilog fotografije:

• Luka 1909.;

• Luka (snimio talijanski kapetan Mario Andreatti) 1943.;

• Luka - panorama (screenshot iz filma Svjetlosjen) 1958

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Obaveza je pamtiti

 

Godišnjica zločina na Uborku i Sutini, kolektivna dženaza i sahrana ubijenih u Vranjevićima i Žuljima

Srpske snage su, uz podršku paravojnih formacija i ostataka Vojske Jugoslavije, na lokalitetima Sutina i Uborak 13. 6. 1992. godine počinile zločine mučkog ubijanja 114  mostarskih civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Uborak i Sutina prvi i najveći masovni zločini u Mostaru i Hercegovini

Uborak i Sutina su prve otkrivene masovne grobnice u Bosni i Hercegovini, ekshumirane u junu i avgustu 1992. godine

Pored zločina na Uborku i Sutini, srpske snage su  istog dana (13. juna 1992. godine), prilikom povlačenja iz doline Neretve, počinile zločine u selu Vranjevići, kada je zarobljena i mučki ubijena 21 osoba.

Žrtve zločina u Vranjevićima su bošnjačke i hrvatske nacionalnosti

Srpske snage su 14. juna 1992. godine u selu Žulja zarobile i ubile 34 osobe bošnjačke nacionalnosti.

Odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara, 13. juni proglašen je Danom civilnih žrtava rata Mostara, odnosno danom kada se sjećamo svih civilnih žrtava ubijenih u Mostaru u periodu 1992-1995 godine.

Tim povodom, Zajednica porodica žrtava ubijenih na Uborku i Sutini 1992. Mostar i Udruženje građana civilnih žrtava rata Mostar prigodnim programom će obilježiti Dan civilnih žrtava rata Mostara  i 33. godišnjicu od zločina na lokalitetima Uborak i Sutina, te u Vranjevićima i selu Žulja.

Kolektivna dženaza i sprovod

U sklopu programa obilježavanja Dana civilnih žrtava u subotu, 14. 6. 2025. godine u 12 sati  u selu Žulja klanjaće se kolektivna dženaza za 10 žrtava, koje su srpske snage zarobile i  ubile 13. i 14. juna 1992. godine u selima Vranjevići i Žulja.

Takođe, istog dana u 11 sati održaće se sprovod Mirku Puljiću na groblju u Rodoču, koga su srpske snage, takođe, zarobile i ubile u Vranjevićima 13. 6. 1992. godine.

Nekompletni posmrtni ostaci svih ovih 11 žrtava pronađeni su u jami Lipovača u Nevesinju 1999. godine.

Program obilježavanja Dana civilnih žrtava Mostara

Program obilježavanja Dana civilnih žrtava 13. 6. 2025. (petak):

11.00 sati – posjeta i polaganje cvijeća na spomen obilježju na Uborku

11.45 sati – posjeta i polaganje cvijeća na spomen obilježju u Sutini

12.15 sati – posjeta i polaganje cvijeća na spomen obilježju u Zaliku

19.00 sati – obilježavanje 33. godišnjice od zločina u Vranjevićima (Spomen obilježje u Vranjevićima)

14. 6. 2025. (subota):

·10.00 sati – Musala- ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava zločina u selima Žulja i Vranjevići

11.00 sati – sprovod Puljić Mirku (groblje u Rodoču)

12.00 sati – kolektivna dženaza žrtvama zločina u selu Žulja (memorijalni kompleks – spomen mezarje Žulja)

Svoje prisustvo programu obilježavanja dana civilnih žrtava  najavili su predstavnici  Kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i  popredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo.

Pokrovitelj obilježavanja Dana civilnih žrtava je Grad Mostar.

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Izbor Miss Mostar, 1929. godine

 

Jugoslovenski list od 17. jula 1929. godine objavio je tekst o izabranoj miss Mostara:

“Izbor Miss Mostara.

Na invalidskom koncertu koji je priređen sinoć na Rondou, a koji je sve svoje tačke izveo na opće zadovoljstvo prisutnih, obavio se izbor “Miss Mostar”. Ova je tačka pobudila veliku napetost, ali je rezultat bio zadovoljavajući, jer je ovaj put publika zaista imala smisla za dražest i ljepotu, što je dokazano činjenicom, da je za Miss Mostar” publika izabrala dražesnu gospođicu Zehru Bakamović sa 2.323 glasa. Čestitamo na izboru!

O.H.S.”

prilog: Mostar, šetalište, oko 1929.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Prije 139 godina – Začini za proletarijat

 

Njegov posao bile su gotove supe napravljene od mahunarki bogatih proteinima. Švicarski proizvođač hrane Julius Maggi razvio ih je kao jeftinu hranu za rastuću fabričku radnu snagu ugroženu siromaštvom i pothranjenošću. Ali koncentrati spremni za miješanje punili su želudac – i bili su bljutavi. Stoga je Maggi krenuo u stvaranje začinskog umaka za one s ograničenim budžetom koji bi bio bez mesa, ali bi i dalje imao okus mesa. 8. juna 1886. godine njegova kreacija, na bazi pšenice i soje, bila je završena. Od tada će Maggi začin osvajati kuhinje širom svijeta. Do danas se prodaje s manjim izmjenama u tipičnoj četvrtastoj boci sa žuto-crvenom etiketom.

Godine 1887. otvorena je prva njemačka poslovnica Maggi u Singenu. Tamo se godišnje proizvede 40 miliona boca tekućeg začina. Slana smeđa tinktura odavno se više ne proizvodi prema originalnom postupku. Sastojci su se također promijenili, ali ostaju strogo povjerljivi. Recept nikada nije procurio. Kako bi osigurao nastavak ovog procesa, Julius Maggi je pokušao zadržati radnike u svojoj kompaniji mjerama koje su u to vrijeme bile neobično progresivne. Bilo da se radilo o kantini kompanije, zdravstvenoj zaštiti ili zastupanju zaposlenih – ovakve ponude su prvenstveno bile namijenjene suzbijanju pokušaja konkurenta Knorra da ih preotme. Ali tečni začin nije samo garantovao prava radnicima. Uz obilnu porciju iz boce, dodavao je i okus njihovom ručku a tankim prilogom. Ova proleterska tradicija jedenja može biti razlog zašto se do danas gotovo dvostruko više Maggija konzumira u bivšim uporištima radničke klase u regiji Ruhr i Saarland nego u ostatku zemlje.

(welt)

(spagos)

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale – Liska ulica

 

2008.

1940.

1955.

Nastavljamo sa serijalom – Liska ulica

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Liska ulica. Lokalitet, ulica. Na prostorima ove ulice u prošlosti su bile bašte i voćnjaci. Zemljište je bilo podvodno i na njemu se stalno zadržavalo nekoliko bara obraslih travom i trstikom. U tim barama boravile su barske koke poznatije kao liske ili sarku (Fulica atra). Kad se krajem 19. stoljeća ova ulica počela graditi stambenim objektima i vilama ostao je stari naziv Liska ulica. Za vrijeme Austrougarske u ovoj ulici izgrađen je cijeli niz vila za stanovanje. Valja napomenuti da je na sjednici mostarskog Gradskog zastupstva, dana 3. listopada 1917. g., general Stjepan Sarkotić proglašen počasnim građaninom grada Mostara, a tada je gradska ulica Liska preimenovana u Ulicu baruna Sarkotića. Nakon Drugog svjetskog rata ulica je nosila ime narodnog heroja Save Kovačevića, a danas nosi ime ulica Kneza Mihajla Višeslava Humskog, no za Mostarce je ostala Liska ulica.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Prilog fotografije:

• Liska ulica 15.1. 1940.;

• Liska ulica 1955.;

• Liska - vila Neretvanka 2008.

Priredili: Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov

(CidomTeam)

Bajram Šerif Mubarek Olsun

 (spagos)

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, juni 1929. godine

 

Jugoslavenski list od 30. juna 1929. godine objavio je rubriku pod naslovom “Razno iz Mostara”, sa više kraćih tekstova:

“Razno iz Mostara

Mostar 28. juna.

Polaganje definitive učitelja

Na praktičnom ispitu učitelja, koji su polagali ispit na ovdašnjoj učiteljskoj školi Kralja Aleksandra I. bilo je pripušteno 34 kandidata. Palo ih je 17. Od toga ponavlja ispit iz jednog predmeta 8, a čitav ispit 9 kandidata. Prema tome je položilo ispit 17 kandidata i to s vrlo dobrim uspjehom Avdalović Vojislav, Ćorović Koviljka, Kovačević Mirko, Janković Jelena, Brkić Marijan, Djerković Krstenije, Soldo Lucija, Kroći Lucija, Krehić Sabira i Nebergoj Amalija, a sa dovoljnim uspjehom: Fedorenko Klaudije, Livančić Stefanija, Sadiković Mesud, Markeš Magdalena, Spoljarić Stefanija i Samardžić Rajka.

Popis muslimanskog pučanstva

U ponedeljak počinje u Mostaru popis muslimanskog pučanstva. Popis će vršiti državni imami sa muktarom. Osnovana je u Muftijskom uredu i imamska konferencija, gdje se vodi evidancija preko rođenih i umrlih muslimana iz Mostara. Sve te poslove obaviće dvojica državnih imama iz mjesta.

Za prekopavanje harema

U izvještaju koji je pred dva dana izišao u “Jug. Listu” o ciljevima novog hercegovačkog muftije g. Džabića, potkrala se jedna greška, gdje se govori o prekopavanju harema. Gosp. muftija mi je izjavio, da je on protivan da se prekopavaju kosti naših umrlih, u koliko nije za takove stvari isteklo po šerijatu potrebno vrijeme, i u koliko to ne zahtijevaju potrebe islamske zajednice.

Milijonska šteta u Hercegovini od posljednjih nepogoda

Ove godine bili su izvanredno dobri izgledi za cjelokupnu žetvu u Hercegovini, ali je ni ove godine, kao ni ostalih, nije mimoišla gorka čaša. Posljednje nepogode su djelomično uništile veći broj sela, dok je najplodniji dio mostarske okoline, lijepi Cim, potpuno uništen. Naročito su postradali posjednici Pero Vasilj, Hadrović i Ahmed Sefić, direktor banke “Gajret”, čiji su uzorni imetci, a osobito prvoga, potpuno uništeni. Šteta se cijeni na 10 milijona dinara. Interesantno je napomenuti, da usjevi nisu stradali toliko od grada, koliko od vode.

Proslava Vidovdana u Mostaru. - Sokolsko slavlje.

Svečani pomeni održani su u svim bogomoljama, u prisustvu izaslanika vlasti cjelokupnog činovništva te velikog broja aktivnih i rezervnih oficira i ostalog građanstva. Istog dana proslavilo je Sokolsko Društvo 10-godišnjicu svog postanka. Sokoli i sokolice su se uputili, praćeni vojnom muzikom svečano kroz grad, do na vježbalište kod gimnazije. Nešto iza 5 sati počeo je javni čas, na kojem su sve vrste sokola i sokolica uzorno izveli vježbe, koje su određene za II. Jug. Svesokolski slet u Beogradu. Naročito su se dopale i bile burno aklamirane vježbe domaćih autora i uzornih sokolskih radnika g. Pere Čolića i gđice. Houške.

Na večer u 9 sati priređena je akademija u bašči “Paris”, na kojoj su naraštajci oba spola lijepo izveli nekoliko ritmičkih i borilačkih vježaba.

Položio strogi državni ispit

Naš sugrađanin g. Šefkija A. Balić, položio je stroge državne ispite (rigoroze) na pravnom fakultetu u Zagrebu s odlikom, te je uz to naročito još pohvaljen od svojih profesora. Na 30. o. mj. biće svečano promoviran za doktora.

Osnivanje uboškog doma

Na skupštini pogrebnog društva Sv. Ante u Mostaru pored društvenih tekućih poslova, raspravljano je i o pitanju osnivanja jednog uboškog doma za kršćanske bogalje i sirotinju. Kako sam informisan, za koji dan će se sazvati šira konferencija, na kojoj će se raspraviti i precizirati pitanja uboškog doma.

prilog: Mostar, Gimnazija - Prva hercegovačka menažerija A.D. 1920-ih (cidom)

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)