Prije 65 godina – Kad zasvrbe dugi prsti

 

Kinšasa, 1960. Kakav državni udar. Samo jedan dan prije nego što je belgijski kralj Baudouin priznao nezavisnost svoje kolonije u Kongu, osramotio se usred Kinšase pred očima svijeta. Nepoznata osoba uspijeva ukrasti monarhovu paradnu sablju i pobjeći s njom. Fotograf Robert Lebek, koji je bio na licu mesta za njemački časopis „Kristall“, imao je dovoljno snage da pritisne okidač na kameri. To je bio drugi državni udar u ovoj paradi.

„Uglavnom sam imao nevjerovatnu sreću“, rekao je Lebeck nakon toga. Otvoreni automobil s kraljem u bijeloj uniformi pored novog predsjednika Konga Josepha Kasavubua već je prošao pored fotoreportera kada se pojavio lopov i iznenada zgrabio. Nije stigao daleko, što Lebeck bilježi sa svojom Leicom: kako je čovjek tada svladan i odveden.

“Kristall” je objavio kompletnu fotoreportažu, predstavljenu u velikom formatu, pod naslovom: “Kraljev mač u crnoj ruci”.

Na kasnijem putovanju u Kinšasu, fotograf je želio da sazna šta se dogodilo lopovu. Za njega je čak pitao i tadašnjeg šefa države Mobutu Sese Sekoa. Potraga nije uspjela, a muškarac je i dalje vađio kao nestao. Ali ga je slika Roberta Lebecka barem učinila besmrtnim. Kao simbol hrabrog samoosnaživanja.

(nzz)

(spagos)

Iz stare štampe – Vijesti iz Mostara, mart 1929. godine

 

Jugoslovenski list od 20. marta 1929. godine objavio je članak pod naslovom “Vijesti iz Mostara”, sa više kraćih tekstova:

“Vijesti iz Mostara

Mostar, 19. marta.

Krađa mesa sa kola u sred bijela dana

Danas se dogodila u gradu jedna vrlo interesantna krađa, koja po svojoj vrsti nadmašuje sve dosadašnje krađe, koje su se izvršile u poslijednje vrijeme.

Dok je kolar g. Šaina prevozio meso u natovarena kola iz gradske klaonice do same mesarske radnje g. Šaina, dotlen je vješti kradljivac skidao komade mesa sa kola, tako da kolar nije niti primjetio krađu. Tek kada je kolar došao u samu radnju, vidio je da mu manjka jedna veća količina mesa. Prijavio je slučaj policiji, koja je povela izvide.

Osnivanje zadruge za nabavku stanova.

Jučer je u prostorijama Hotel Neretve održana konstituirajuća skupština činovničke zadruge, za nabavku stanova. Referent osnivačkog odbora, prof. g. Gajić predložio je g. S. Vučenovića za predsjedatelja skupštine, a za perovođu g. Gašića, za verifikatore gg. Savu Semiza i Matu Jeričevića. Visina zaduživanja kod Saveza iznosi pola milijuna dinara, a maksimum zaduživanja pojedinih članova kod Zadruge za gradnju kuća 60.000.- dinara uz 8 posto godišnjih kamata, a udjeli pojedinog člana 100.- dinara. Zadnja tačka bio je izbor Upravnog i Nadzornog odbora, te su u Upravni Odbor izabrana slijedeća gg.: Dr. Karlo Zahradnik, upravnik drž. rudnika, Savo Semiz, oblasni škol. nadz. u m. i Filip Serdarušić narednik. U Nadzorni odbor ušla su slijedeća gg.: Josef Papo, nadporeznik, Sava Vučenović, dir. građ. škole i Jovan Dimitrijević, narednik.

-:-

Reklama

Medicinalna drogerija

A. Bakamović

Mostar

preuzela je samoprodaju

Safuna i svih parfumerijskih

potrebština čuvene svjetske firme

Atkinson iz Londona

-:-

prilog: Mostar, Mala Tepa 1929., foto Charles Heidsieck

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Svjedok vremena – Na granici sjećanja

 

(fotografije koje slijede objavljene su na FB stranici Cidom18. Novembra 2017. godine, autor je bio Ismail Braco Čampara)

Liska harem 1910. i 2014. godine

Jedna fotografija uvjek govori više nego hiljadu riječi. Ismail Braco Čampara, svjedok vremena, oko sokolovo, tragom starih fotografija, pronalazio je uvjek isti pogled, ili kako smo to u našim rubrikama nazivali: Na istom mjestu, sa iste pozicije. Novije fotografije su napravljene 2014. godine.
U sjećanju!
Fotografije iz arhive cidom.org.

(CidomTeam)

Prije 4 godine - Snijeg pade..

Jedno podsjećanje na ne tako davno vrijeme. Prije četiri godine, 7 aprila 2021. godine, Mostar i okolna brda su osvanuli pod snijegom. 

Jedna šetnja Mostarom, sa slikama snijega, od 7. i 8. aprila 2021. godine, sa blog stranice "Dnevna doza Mostara".

snijeg, NovaSloboda

snijeg, Meliha

snijeg, Mirso

snijeg, NovaSloboda

snijeg, Meliha

snijeg, klix

snoijeg, Mostaru moj

snijeg, Juso

snijeg, Juso

snijeg, Drago

snijeg, Drago

Velež pod snijegom, Zoran

snijeg, Adin

jutro, Đenan

stanica, Mostaru moj

snijeg, Gugo

snijeg, Emilio

snijeg, bljesak

snijeg, bljesak

Velež pod kapom i snijegom, Ferdo

(spagos)

Prije 46 godina – KK Bosna postala šampion Evrope

 

(tekst koji slijedi objavljenje na portalu oslobodjenje.ba dana 5. aprila 2025. godine)

Bosna 5. aprila 1979. godine pokorila Evropu: Uživajte u snimku iz najslavnijih dana Studenata

Bosna je prvi put nastupala na najvećem evropskom klupskom takmičenju i malo ko je vjerovao da može doći do kraja, ali uspjela je 5. aprila 1979.

Petog aprila navršilo se tačno 46 godina otkako je Košarkaški klub Bosna osvojio titulu prvaka Evrope i zlatnim slovima se upisao u historiju evropske košarke, kao prvi tim iz Jugoslavije koji je postao prvak Starog kontinenta.

Bosna je prvi put nastupala na najvećem evropskom klupskom takmičenju i malo ko je vjerovao da može doći do kraja i osvojiti titulu prvaka. Ipak, studenti su predvođeni legendarnim Mirzom Delibašićem, kao i Žarkom Varajićem, te trenerom Bogdanom Tanjevićem ostvarili najveći klupski uspjeh bh. košarke.

U finalu su igrali protiv Emersona iz Varezea, ekipe koja je igrala deseto uzastopno finale i očekivala šestu titulu. U Grenoblu su Italijani imali veliku podršku, a na tribinama je bilo više od šest hiljada njihovih navijača. Ni takva podrška Emersonu nije bila dovoljna protiv sjajne Bosne. Pokušali su Italijani sve, ušao je i jedan od njihovih najboljih igrača svih vremena Dino Meneghin, ali bila je to ipak večer Bosne.

Najefikasniji na utakmici bio je Žarko Varajić sa 45 poena (14/22 šut iz igre, 17/21 s linije slobodnih bacanja), čime je postavio rekord finala Kupa šampiona i Eurolige, koji ni do danas nije oboren. A tada još nisu bile uvedene trojke. Mirza Delibašić je ubacio 30 poena, Ratko Radovanović koji je igrao pod temperaturom je dodao 10 poena, a Bosna je na kraju slavila rezultatom 96:93.

Košarkaši Bosne vratili su se u Sarajevo 6. aprila, na Dan grada Sarajeva, kada ih je na aerodromu dočekalo 15.000 navijača. Studenti su nakon toga špalirom ispraćeni do dvorane Skenderija, gdje se održavala svečana sjednica Gradske skupštine i tri hiljade prisutnih je ovacijama pozdravilo nove šampione Evrope.

Trijumf u Grenobleu bio je kruna veličanstvenog pohoda ekipe koja je za sedam godina prešla put od druge jugoslavenske lige do titule evropskog prvaka.

KK Bosna Prvak Evrope! - YouTube

(VIDEO) Bosna na današnji dan pokorila Evropu: Uživajte u snimku iz najslavnijih dana Studenata

(oslobodjenje.ba)

-:-

Vremeplov: Prije 46 godina

4. april 1979...prije 46 godina...KK Bosna na vrhu Evrope... Bosnin tim su činili Mirza Delibašić, Žarko Varajić, Boro Vučević, Predrag Benaček, Ante Đogić, Boško Bosiočić, Nihad Izić, Ratko Radovanović, Sabit Hadžić i Svetislav Pešić...trener Boško Tanjević...

Na današnji dan košarkaši Bosne 1979.godine postali prvaci Evrope.

Sarajevska Bosna je prvi jugoslovenski košarkaški klub koji je postao prvak Evrope. Taj, tada, najveći uspjeh jugoslovenske klupske košarke KK Bosna je ostvarila 4. aprila 1979. godine u francuskom Grenoblu.

Pred dvanaest hiljada gledalaca, među kojima je veliki broj navijača došao iz Sarajeva, u finalu Kupa šampiona Evrope KK Bosna je savladala italijanski Emerson iz Varezea rezultatom 96:93.

Bosnin tim su činili Mirza Delibašić, Žarko Varajić, Boro Vučević, Predrag Benaček, Ante Đogić, Boško Bosiočić, Nihad Izić, Ratko Radovanović, Sabit Hadžić i Svetislav Pešić.

Na klupi je sjedio jedan jedini Bogdan Tanjević

(vremeplov)

Danas je Dan grada Sarajeva: Simbol otpora fašizmu i zlu

 

(tekt koji lijedi objavljen je na portalu oslobodjenje.ba dana 6. aprila 2025. godine)

Zavirite u našu arhivu - Izdvojili smo nekoliko stranica iz aprila 1945. i 1946. godine, ali i 1992. godine, kada je počela opsada Sarajeva

Za sve Sarajlije, april je poseban mjesec, a današnji datum simbol je njihovog otpora zlu i fašizmu.

Na ovaj dan, budi se posebna emocija.

Na današnji dan 1945. godine zajedničkim naporima i žrtvama naroda Bosne i Hercegovine i svih ostalih oslobođeno je Sarajevo od fašističke okupacije.

Ovaj dan, jasno povezan sa antifašističkim tekovinama i danas se obilježava kao Dan grada Sarajeva. Jugoslovenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28. marta 1945. godine. U akcijama su sudjelovali drugi, treći i peti korpus Armije, 11. i 13. krajiška brigada, 18. srednjo-bosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica. Mir je trajao 47 godina, a onda je Sarajevo započelo novu bitku.

Na Dan grada, upravo 6. aprila 1992. godine počela je opsada u kojoj je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće ili nestalo 11.541 civila, od kojih 1.601 djece.

Dan ranije, petog aprila, kada su se pred zgradom Skupštine Republike BiH okupile na hiljade građana na mirnim prosvjedima s transparentima "Mi smo za mir", zabilježene su bile već i prve žrtve rata. Materijalna šteta koju je grad pretrpio tokom opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i privrednih objekata i saobraćajnica, je neprocjenjiva.

U nastavku, zavirite u arhivu Oslobođenja. Izdvojili smo nekoliko stranica iz aprila 1945. i 1946. godine, ali i 1992. godine, kada je počela opsada Sarajeva.

Program obilježavanja

Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99 povodom 6. aprila - Dana grada Sarajeva o temi organizuje sesiju "U potrazi za našim odgovorima na previranja i sigurnost u Evropi"

Savez udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Kantonu Sarajevo dodjeljuje u povodu Dana oslobođenja Sarajeva - 6. aprila 1945. priznanja za doprinos razvoju građanske antifašističke svijesti u KS i BiH.

Povodom obilježavanja dana početka opsade Sarajeva i Dana grada Sarajeva bit će položeno cvijeće i odata počast na spomen obilježju "Vječna vatra“, Šehidskom mezarju "Kovači“ i mezaru prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića, spomen obilježjima ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 92.- 95 i ubijenim policajcima u Velikom parku, gradskim grobljima Lav, Sv. Josip, Sv. Marko i Mezarje Stadion (Koševo), na busti Vladimira Perića -Valter, Spomen park Vraca, na Starom Jevrejskom groblju, te spomen obilježju ispred Općine Novi Grad Sarajevo.

Večeras će u Vijećnici biti održana Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
U Skenderiji će u 16. sati biti održana svečana akademija povodom Dana policije Kantona Sarajevo. 

Također, Udruženje Dečki u plavom u sklopu Dana grada Sarajeva, organizira međunarodnu sportsku manifestaciju "Trofej Sarajeva 10K“.

(Iz arhive Oslobođenja) Danas je Dan grada Sarajeva: Simbol otpora fašizmu i zlu

(oslobodjenje.ba)

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale - Jasenica

 

Nastavljamo sa serijalom – Jasenica

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Jasenica. Selo, lokalitet, rijeka. Ovo naselje zauzima južni dio Mostara između Baćevića i Rodoča i podijeljena je na Gornju i Donju Jasenicu. Kroz selo protječe istoimena rijeka na kojoj je izgrađeno desetak mostića, a iz nje se putem desetak kilometara kanala za navodnjavanje, vrši navodnjavanje brojnih bašta. Inače rijeka izvire na mjestu zvanom Bezdan i od davnina je narodno kupalište žitelja Jasenice i Rodoča. Legenda koja se veže za ovaj izvor kaže da dosad nitko nije otkrio dno ovog izvora po čemu je i dobio taj naziv.

Postoje nalazi da je na rijeci Jasenici postojao i tzv. Rimski most. Ovaj most je najmanje istražen, a nalazio se na ušću Jasenice u Neretvu i bio je dug oko 100 m. Svrha mosta bila je povezivanje rimskih naselja na desnoj obali Neretve (naselja Rodoč i Jasenicu) s naseljem Bunom. Most je na krajevima bio izgrađen od kamena, a u sredini je korištena drvena građa. O ovom mostu imamo zapis iz 1891. kao o novom arheološkom nalazu, koji je ostavio Vjenceslav Radimskỳ. Danas nisu uočljivi nikakvi tragovi njegovih stopa ni na jednoj strane rijeke, tako da pronalazak Radimskog treba uzeti s dozom rezerve.

Objašnjenje je preuzeto iz knjiga: Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020. i Rodoč za sjećanje, autora Davora Šaravanje i Tibora Vrančića, 2023.

Prilog: fotografije:

- Br. 1 - Jasenica - željezni most (Franz Laforest) 1885.;

- Br. 2 - Jasenica željeznička stanica Lug (Stjepan Tomlinović) 1900-ih;

- Br. 3 - Jasenica - mala hidroelektrana 2009.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)