Na granici sjećanja: Cimska bazilika

Mostar krije i jednu pomalo zaboravljenu arheološku znamenitost. Riječ je o ranohrišćanskoj, bolje reći kasnoantičkoj bazilici u Cimu, predgrađu Mostara. naučnici njenu starost procjenjuju na 5. – 6. st. po Hr. To je ujedno i najstariji kulturni spomenik na području Mostara, ali i na njegovom širem području

Arheološkim iskapovanjima, od 1966. do 1969. godine, otkriveni su temelji građevine, ali i drugi nalazi, kao ulomci kamene plastike, brojni pokretni nalazi, te znatan broj grobnica iz perioda kasne antike – ranoga hrišćanstva. Naziv samog lokaliteta (Crkvine) je probudio znatiželju koja je možda bila i ključnim razlogom započinjanja arheoloških iskopavanja 1966. godine. Ova iskopavanja su privedena kraju 1969. godine, a rezultat su bili brojni nalazi, koji su bili smješteni u Muzeju Hercegovine u Mostaru, ali ih je u proteklom ratu većina izgubljena. Bazilika ima orijentaciju istok- zapad, kao uostalom i većina bosanskohercegovačkih bazilika.

Bazilika je sagrađena dosta solidno i pravilno. Kamen od koga je bazilika izgrađena je uglavnom miljevina (tenelija, muljika), prilično otporna na atmosferilije i očito nije vađen u Cimu, nego u nekom daljem lokalitetu, možda i u Ortiješu, u kamenolomu „Mukoša“, iz koga je, takođe, vađen kamen za gradnju Starog mosta. Osim miljevine, u zidovima se primjećuje nešto malo sedre i konglomerata. Kamen je u zidovima bio vezan krečnom žbukom dobrog kvaliteta.

Detaljnije o arheološkim iskopavanjima bazilike u Cimu govori se u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz 1976. godine, te su tako barem sačuvani fonografski i tekstualni zapisi ovog vrijednoga otkrića. Zbog svoje impozantnosti, neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti sjedište drevne biskupije Seresenterum.

Arheološka iskopina bazilike u Cimu proglašena je 20.1.2004. godine kulturnim spomenikom BiH.

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Iz foto dokumentacije: Uz Dan meteorologije

Uz Dan meteorologije

Prva meteorološka stanica u Mostaru počela je sa radom 1898. godine.

Do 1950. godine, Meteorološka stanica Mostar nalazila se u samom gradu, na raskršću tadašnjih ulica Safeta Mujića i Vladinira Nazora, kod Hirurgije. Te godine, Meteorološka stanica seli u novoizgrađeni objekat na Bijelom brijegu, gdje se nalazi i danas. Pored ove meteorološke službe, na području Mostra trenutno rade meteorološke stanice u Blagaju i na aerodromu Mostar.

Meteorološka služba u Bosni i Hercegovini započela je sa radom osamdesetih godina devetnaestog vijeka, u vrijeme austrougarske okupacije, kada je vojska za svoje potrebe postavila meteorološke stanice u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. U Mostaru i Tuzli stanice su postavljene 1898. godine, a u Sarajevu 1902. godine. Ove stanice tada su bile II reda.
Redovno godišnje publikovanje rezultata osmatranja i mjerenja iz mreže meteoroloških stanica krenulo je od 1892. godine. Te godine, na čelo meteorološke službe dolazi Filip Balif, koji se može smatrati prvim meteorologom u Bosni i Hercegovini.

Nakon toga, bosansko-hercegovačka zemaljska vlada organizuje prilično gustu mrežu meteoroloških stanica, opremljenu prema tadašnjim standardima, a formira se i centralni zavod u Sarajevu. Gradnja ove stanice je započela 1900. godine, a završena je 1902 godine. . Sarajevo i Mostar tada su postale stanice I reda, Banja Luka, Travnik, Bihać i Tuzla II reda, a osim ovih postojalo je još 68 stanica III reda.

Meteorološka služba je bez većih prekida funkcionisala do 1914. godine, kada je, usljed rata, došlo do prestanka rada mnogih stanica. Stoga se može reći da je s krajem 1913. godine zaokružena jedna cjelina u osmatračkoj službi, kompletiran je niz neprekidnih osmatranja u toku 20 godina.

Po završetku rata, 1918 godine, meteorološka služba je reorganizovana i u tu svrhu je dotadašnji meteorološki ured transformisan u samostalni zavod, pri odjeljenju za prosvjetu Zemaljske vlade. Od novembra 1922. godine, meteorološka služba je decentralizovana po pojedinim klimatskim područjima. U skladu s tim, ovaj zavod preuzima teritoriju Bosne i Hercegovine i Dalmacije, a u Splitu se osniva poseban zavod za pomorsku meteorologiju. Uvedena je telegrafska osmatračka služba, u kojoj učestvuju Mostar, Tuzla. Travnik i Bihać, javljajući padavine ovom zavodu.U ovom periodu, postavljeni su prvi seizmografi u Sarajevu i u Mostaru, i organizovana je makroseizmička služba.

Tokom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine, gotovo sva mreža hidroloških i meteoroloških stanica ponovno je uništena, u odnosu na stanje prije rata. U periodu od 1945. do 1955. godine, zahvaljujući i osnivanju Svjetske meteorološke organizacije, kao agencije Ujedinjenih nacija, 1950. godine, broj meteoroloških stanica došao je do zadovoljavajućeg nivoa prostorne raspodjele meteoroloških stanica na području BiH, a u skladu s preporukama Svjetske meteorološke organizacije.

Odlukom Vlade Bosne i Hercegovine, u junu 1992.godine, Zavod je dobio status Meteorološkog zavoda Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je postala punopravni član Svjetske meteorološke organizacije (WMO) 30. juna 1994. godine.

U toku rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. godine, na većem broju stanica dolazilo je do prekida u kontinuitetu mjerenja, jedino su Sarajevo, Mostar i Sanski Most vršili osmatranja i mjerenja i u ratnom periodu. Stanica na Bjelašnici radila je do maja 1993. godine, kada je zbog ratnih dejstava uništena, a obnovljena je u septembru 1999. godine.

Federalni meteorološki zavod osnovan je 1997. godine, a 2007. godine preimenovan je u Federalni hidrometeorološki zavod.

Meteorološka stanica na Bijelom Brijegu u Mostaru spada u red glavnih stanica na području cijele Bosne i Hercegovine. Meteorološka stanica počela je s radom na ovoj lokaciji 1950. godine, a prije toga bila je na više lokacija na području gradu. Mjerenja se vrše svakih sat vremena, 24 sata dnevno. Elementi koji se mjere: temperatura vazduha, relativna vlažnost zraka, tlak vazduha, naoblaka, vidljivost, jačina i smjer vjetra, trajanje sijanja sunca.

Meteorološka stanica Blagaj nalazi se na samom ulazu u Blagaj na udaljenosti od 35 metara od rijeke Bune. S ove meteorološke stanice podaci se prosljeđuju u Federalni meteorološki zavod Sarajevo. Podaci se za klimatološke svrhe vrše tri puta dnevno, a od 2006. godine automatskom stanicom mjerenja se vrše svakog sata.

Aerodrom Mostar na svom području ima aerodromsku meteorološku stanicu, koja je u sastavu Centra kontrole vazdušnog saobraćaja Mostar (CKZP Mostar – ATS Mostar)

Zanimljvosti iz oblasti meteorologije u Mostaru

Najtopliji dan u Mostaru bio je 31. jula 1901. godine, kada je izmjerena temperatura u hladu nevjerojatnih 46 °C, što je apsolutni balkanski rekord.

Najhladniji dan u Mostaru je bio 24. januara 1963. godine, sa izmjerenih -11 °C.

Najveća visina snijega zabilježena je 5. februara 2012. godine, kada je palo 85 cm snijega.
(izvor: fhmzbih)

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Iz foto dokumentacije: Ulica Franje Josipa (Mostarskog bataljona)

Fotografija je nastala oko 1900. godine, a u stvari je razglednica Mostara iz toga perioda.

Napisana je dvojezično. Pogled na most na Musali, na hotel Neretvu, i na novosagrađeni hotel Bristol.

Zapaža se živost na ulici, prisustvo velikog broja prolaznika, ali i sjedenje vani, pred ugostiteljskim objektima, što je ostala karakteristika ovog dijela grada sve do danas

Slika je, najvjerovatnije, doživjela „ručno bojenje”.

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Iz foto dokumentacije: Gimnazija s jednim krilom

Fotografija potiče iz 1898. godine, kada je napravljena zgrada samo sa jednim krilom, i to onim do šetališta.

Drugo krilo je napravljeno 1902. godine.

Interesantno, pojava prvih bicikla na ulicama Mostara, te daleke 1898. godine.

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Iz života jednog kandelabera

U Mostaru je zadnjih godina toliko toga starog srušeno, da bi se napravilo „još starije”, da je za svaku pohvalu ono što se desilo u toku obnove mostarske Tepe.

Naime, odmah do ograde Tepe, između dva ulaska na Tepu, iz Fejićeve ulice, već više od jednog vijeka stoji ponosno jedan kandelaber, prkoseći svemi što se oko njega dešava. Kandelaber je, u stvari, drugo ime za stub sa rasvjetom. Ovoj svrsi ovaj stub je služio još u vrijeme kad su se po Mostaru uveče palile kandilje, tj. uljane lampe. Kandelaber na Tepi je zadržao svoju ulogu i kad su Mostarom počele svijetliti električne lampe, nakon izgradnje Električne centrale 1912. godine.

Kandelaber je odolijevao vremenu, i vremenima. Jednom, tamo osamdesetih godina prošlog vijeka bio je obnovljen od strane tadašnjeg Električnog preduzeća.

Početak rekonstrukcije Tepe dočekao je pun korozije. Pošto je slijedila totalna rekonstrukcija Tepe, postavljalo se pitanje: šta će se desiti sa kandelaberom? Hoće li preživjeti? Ruku na srce, težak je koju stotinu kila, i postojala je opsanost da ga možda neko prepila, odveze i proda u staro gvožđe.

Redovno pratimo obnovu Tepe. Svaki dan ima po nešto novo. Mnogi prođu, uslikaju.
Posebno nas je obradovalo kad se kandelaber pojavio u potpuno novom ruhu. Ofarban, dotjeran, za novo društvo i nove objekte na novoj Tepi. Uklopiće se potpuno. Čestitke onima koji su imali sluha da ga sačuvaju.

U galeriji se mogu vidjeti slike kandelabera iz raznih perioda, a na jednoj slici stoji da je snimljena oko 1900. godine.

Nek se u Mostaru barem nešto lijepo događa.

Fotografiju novoofarbanog kandelabera napravila je Ajša Šehić Nametak, 18. marta 2015. godine.

(Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago)

Na granici sjećanja: Česme kojih više nema

Mnogobrojne česme su izgrađene u Mostaru tokom njegova postojanja. Za njihove lokacije postoje podaci, a takvih javnih česmi je bilo više od šezdeset. Spomenućemo samo neke.

Jedna česma u Mostaru, koje nema već više od 50 godina, a koje se nalazi na granici sjećanja samo starije raje, nalazila se na samom raskršću ulica Ričina (Mostarskog bataljona) i Bulevara, na rampi kod Gimnazije, na ćošku gdje je do ovog rata bila zgrada banke. Porušena je nakon izgradnje zgrade banke oko 1960. godine.

O tome svjedoče još samo rijetke slike i tekst Hilmije Šiširaka: „Mostar, Čaršija kakve više nema“.

„Na uglu, koji veže Ričinu sa Bulevarom (tada još uvijek Paralelnom ulicom) bila je jedna lijepo izgrađena stara česma. Njeno korito bilo je specifično i ličilo je na veliku morsku školjku. U to vrijeme, kroz središte Mostara prolazila je željeznička pruga sa popularnim i nezaboravljenim ‘ćirom’. Rampa ispred Gimnazije spuštala se dnevno po nekoliko puta, čak su i đaci znali, po dolasku i odlasku vozova, određivati kraj ili početak školskog sata“.

Još jedna javna česma koje se malo ljudi sjeća nalazila se u Crkvenoj ulici (danas Matije Gupca) ispred Hrvatskog kulturnog društva Hrvoje, na samom kraku Radobolje, a izgrađena je još 1885. godine. Uklonjena je ranih 1960.ih godina.

Kod džamije Ibrahim-age Šarića (Šarića džamije) na Luci iste 1885. godine je postavljena javna česma, kojoj je kasnije nadograđeno kameno postolje. Kad se uređivao prilaz džamiji, naknadno je prebačena na zapadnu stranu ulice na zid jedne privatne kuće, da bi u šezdesetima i ona zauvijek bila uklonjena.

U Donjoj Mahali, južno od Sevri Hadži-Hasanove džamije, 1860. godine, izgrađena je kamena česma kojoj je, takođe, naknadno montirano betonsko postolje i koja je, takođe, u eri uklanjanja česmi (1960.ih) demontirana. U novije vrijeme je na istom mjestu izgrađena javna česma.

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

CIDOM: Centar za informaciju i dokumentaciju Mostar

Već duži niz godina postoji ideja o osnivanju jednog mjesta, gdje bi se sav kulturno-istorijski materijal o gradu Mostaru sakupio na jedno mjesto i da on bude u svako doba besplatno dostupan svima koga takve stvari zanimaju.

Zbirke koje bi bile dostupne su ogromne, vrlo vrijedne i šteta bi bilo da ih proguta mrak zaborava. Ideja je lijepa, a kao i uvijek problem nastaje kad se ideja treba realizovati.

Stoga, evo ukratko kako bi sve to izgledalo:

Šta želimo? Ciljevi

Osnovati Neprofitno udruženje CIDOM – Centar za informisanje i dokumentaciju Mostara, koje bi arhiviralo putem web stranice sljedeće:
– Bogatu elektronsku arhivu knjiga o Mostaru;
– Brojnu pisanu povijesnu dokumentaciju;
– Knjižaru za kupovinu izdatih novijih naslova o Mostaru;
– Arhivu od preko 9.000 fotografija Mostara i priličan broj tematskih slika vezanih uz Mostar;
– Najvažnije dnevne informacije o događanjima u Mostaru;
– Mnoge rubrike (stari običaji, liskaluci, stari zanati…)
– Udruženje bi organizovalo u Mostaru i širom svijeta (prema mogućnosti) izložbe, predavanja, predstavljanja, izdavanja i promocije knjiga s mostarskom tematikom, kao i brojna druga događanja, druženja, poetske i literarne večeri.

Stranica bi bila interaktivna, te bi dobrodošli svi koji mogu nešto uvrstiti u arhivu – fotografije, tekstove…Uprkos entuzijazmu, dobroj volji i dobrovoljnoj besplatnoj angažovanosti mnogih pojedinaca, sve ovo nije moguće ostvariti bez finansijskih sredstava.

Finansiranje

Stoga smo mišljenja da bi za početak rada, otvaranje web stranice, njeno održavanje, registraciju udruženja i druge troškove bila potrebna VAŠA financijska pomoć. Čim se ostvar,i ovaj prvi korak smatramo da bi udruženje u budućnosti samo ostvarivalo finansijska sredstva za dalji rad i funkcionirsanje putem izdavaštva, organizacija izložbi, promocija i slično.

Nije nužno da vaša pomoć bude isključivo finansijske prirode – u anketi su navedena polja na kojima je prihvatljiva vaša pomoć.

Dobrobiti

Materijalom na ovoj stranici mogli bi se koristiti svi koje to zanima – učenici, studenti, povjesničari, muzeji, arhivi, novinari, pisci, ljubitelji pisane riječi, zaljubljenici u fotografije i starine Mostara i brojni drugi Mostarci.

Svjesni smo da danas u doba sveopšte besparice niko nema novca za bacanje i da svako ima neke svoje prioritete, a isto tako smo svjesni da bi ova akcija mnogo značila svim Mostarcima i drugima koji ga vole u očuvanju kulturno-istorijskih vrijednosti. Alternativa je prepustiti se novim istoričarima i krojenju jedne nove – nepoznate istorije i oduzeti pokoljenjima koja pristižu poznavanje Mostara iz prošlosti.

Stoga, svi ste dobrodošli, svaki vaš prijedlog će se pomno razmotriti, a akcija poštivati.

Bliže informacije i mogućnost uključivanja u akciju možete naći na facebook stranici CIDOM

Inicijativni odbor za CIDOM
(sa facebooka: CIDOM)