Iz stare štampe – Mostarska gradska hronika, Jugoslavenski list, od 12. jula 1927. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 12. jula 1927. godine, objavljena je rubrika “Mostarska gradska hronika”, koju su uredili stalni dopisnici iz Mostara.

-:-

Glad na pomolu

Tek su se stišali malo glasovi o katastrofalnoj gladi u Hercegovini koja je prijetila i ljudskim žrtvama, već se čita zabrinutost svakog marljivog Hercegovačkog težaka. Iako gladan iz bojazni pred gladi, pred većom nevoljom, seljak je u svim kotarevima Hercegovine obradio i zasadio sva gola zemljišta, da do zadnjeg komadi

ka svoje zemlje iskoristi, kako bi što više dobio hrane i rasteretio se teškog tereta – duga.

Kad je sve to obradio, mnogi mi je seljak rekao, da, potraje li još nekoliko dana ova suša, da će prehrana biti mnogo teža nego lanjske godine, pa čak i nego 1918. godine.

Bojeći se katastrofe, koja će ga zadesiti u zimu, kad mora da se prehrani, seljak već sada, dok ima u izobilju trava, probire mnoge i suši ih, te ostavlja da se zimi s njome prehrani.

Ako ubrzo ne pane kiša vlasti bi trebale da se pobrinu i da pruže načina za uzdržavanje Hercegovine, kako ne bi bilo kasno dok ne nastupi katastrofa.

Ovdje iznosim što sam opazio, da se ne bi nadležni kasnije ispričavali da nijesu na vrijeme upozoreni, jer, dok je prošle godine svijet formalno gladovao u nekoliko kotareva, suša je danas općenita i nema niti jednog kotara u Hercegovini gdje nije već do sada usljed velike suše po četvrtina godišnjeg prihoda uništila.

O.Sefić

-:-

Akcija za bijedu u Hercegovini

Mostar, 10. jula. Veliki župan g. Dr. Avdo Hasanbegović sazvaće ovih dana sve narodne poslanike i kandidate da s njima povede jednu živu akciju za pomoć bijednika u Hercegovini. Veliki je župan ovih dana obišao cijelu Hercegovinu i dobio užasan utisak o njenome ekonomskome stanju. Bijeda je najjače izražena u bilećkom srezu gdje narod nema hljeba ni vode, po 12 km treba goniti stoku da pije vodu. Od suše je strašno postradao trebinjski i stolačni srez. Isto tako svi su izgledi da Popovo polje neće dati nikakve koristi, jer je potpuno propalo zbog suše.

-:-

Prodavala duhan financu

Mostar. 10. jula. Financijski pripravnik Miloš Avram došao je u brijačnicu Stjepana Sudara. Za njim uđe Hatidža Jonić supruga Mustafina i ponudi da mu proda duhana. Starica je bila prekrita feredžom i nije mogla po uniformi prepoznati financa. Ovaj je odvede u zgradu financijske kontrole i kod nje nađe 18 fišeka duhana težine 14 kg. Kažnjena je sa 180 Din. ali je izjavila da to ne može nikada platiti. Ta novčana kazna pretvorena je u 6 dana zatvora.

-:-

Otvorenje željezničkog prometa Mostar – aerodrom Jasenica.

Naročita komisija pustila je u saobraćaj novoizgrađenu željezničku prugu, koja spaja aerodrom sa glavnom željezničkom prugom. Ovo je značajno naročito zbog toga, što će se promet koji je do sada išao kroz Predhum ulicu, jednu od vrlo prometnih ulica naročito sa djecom biti upućen ovom prugom, te tako mirne građane Predhum ulice poštediti od čestih automobilskih nesreća, koje su se dešavale i nesnosne tuberkulozne prašine, koje u Mostaru ima i previše.

-:-
Tvornica engleskog štofa u Mostaru.

Tvornica štofa u Mostaru, koja se podiže na inicijativu g Vitkovića, napreduje punom parom. Naročiti majstori iz Engleske montiraju strojni uređaj. Kako smo informisani, rad u ovoj tvornici počet će sa novom 1928. godinom te će tako jadna mostarska sirotinja moći da zaradi koju koru hljeba.

-:-
Popis gladne djece za ekspediciju u Hrvatsku.

Veliki župan mostarske oblasti dao je naređenje sreskim poglavarima, da putem osnovnih škola popišu najsiromašniju djecu, da je pošalju u sjeverne krajeve. U tome smislu je danas oblasni odbor društva Crvenog Krsta dobio dopis od sreskog poglavara i spisak predložene djece. Ima ih u svemu 32 starih od 6-12 godina. Društvo Crvenog Krsta se najdostojnije odazvalo ovome pozivu i odmah je poduzelo sve potrebne mjere, da se ovoj potrebi nađe izlaza. Djeca su svih vjeroispovjesti. Još danas je poslan dopis glavnom odboru u Beograd s molbom, da se odmah pošalje potrebni novac i eventualne instrukcije.

-:-

Bolest zbog vrućine.

Ovdje su nastali dani nesnošljive vrućine. Zastali su skoro svi radovi, jer je narod jako olijenio, a uz to ima mnogo slučajeva bolesti. Ima ureda gdje je pola činovnika oboljelo od raznih bolesti, čiji je uzročnik velika vrućina. Samo onaj dio građanstva, koji ima sreće da se kupa u Neretvi od 11 izjutra do 6 naveče ne pati toliko od vrućine, koliko od umora zbog čestih “tranguza”.

Fotografija, Mostar, 1927. (foto Walter Leonhardt)

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Prije 64 godine – Nešto lijepo u toplim ljetnim večerima

 

Ovdje još uvijek sve teče glatko. Lijepo obučeni gosti se okupljaju u velikom parku hotela Fronalp u Morschachu, Švicarska, kako bi plesali uz živu muziku pod lampionima, vijencima i reflektorima. Bile su to šezdesete godine prošlog vijeka, a stariji ljudi u regionu se i danas toga vrlo rado sjećaju: Ako ste željeli da doživite nešto lijepo u toplim letnjim večerima, morali ste da se popnete na Morschach iznad jezera Lucerne, gde vas je Franz Greter pozvao na ples na otvorenom u "Fronalp". Zauzeti i kreativni hotelijer je postavio atrakciju u hotelskoj bašti i lično je provjeravao da le sve funkcioniše kako treba: hodao je oko stolova sa mtalnim kotlićem, uzimao novac za ulaznice i, ako je bilo potrebno, bio i prilično grub, tražeći od gostiju poruče jelo i piće, inače objekat i sve ovo, ne bi bilo isplativo.

Ali svaki ples se jednom završi. Hotel je kasnije izgorio u požaru, a danas na njegovom mjestu stoji „Swiss Holiday Park”, “Švicarski Holiday Park“ sa hotelskim sobama, kongresnim centrom i bazenom. A karting sada kruži, nasuprot Greterovog starog plesnog podijuma na otvorenom.

(nzz)

Kratki tekst koji budi uspomene na slično vrijeme i kod nas, pedesete, šezdesete, sedamdesete, pa čak i osamdesete: kada je ples u večernjim satima u brojnim baštama bio glavna zabava u ljetnim večerima. Za podsjećanje, bašte sa muzikom u živo u Mostaru bile su: terasa hotel Neretve, terasa hotel Bristola, bašta hotela Buna, bašta kafane Pariz na Šetalištu, bašta Abraševića, bašta FK Velež u Cernici, bašta na Rudniku, terasa na terasi Doma kulture na Rondou, bašta Doma omladine na Korzu. Osim toga, za one koji nisu bili za ples, ljetne večeri su nudile zabavu sa narodnom muzikom, u restoranima koji su imali ljetne bašte. A svima onima, koji su upamtili ta vremena, i danas se koža naježi od ugodne hladnoće, koja bi u toplim ljetnim večerima obuzimala čovjeka, nakon nekoliko sati provedenih u ovakvim ambijentima.

Polovinom sedamdesetih pojavila se novina u obliku kafića i disco klubova, gdje se uz piće slušala muzika sa muzičkih uređaja, sa ploča ili traka.

Sve u svoje vrijeme.

(spagos)

Prije 73 godine – U zemlji čudesa

 

Voljela ju je čak i kraljica Viktorija: Avanture hrabre djevojčice, kojoj je Lewis Carroll stvorio književni spomenik sa fantastičnim apsurdima u svojim romanima “Alisa u zemlji čudesa” (1865) i “Alisa iza ogledala” (1871). “Zemlja čudesa” je bila suprotnost konvencionalnom viktorijanskom društvu. Centralni citat je: „Ne bi trebali svoj život zasnivati prema onom, kako to žele drugi. Sami morate doneseti odluke o tome.” Knjiga je postala bestseler.

I onda se Walt Disney, koji je već bio uradio crtane filmove “Bambi” i “Pepeljuga”, posvetio animiranom filmu “Alisa u zemlji čudesa”.

Na premijeri filma 28. jula 1951. u Londonu, publika je ostala razočarana. Prema mišljenju kritičara, Disney je pokvario Carrollovo remek-djelo metafore. Film je propao. Međutim, tehnički se i danas smatra briljantnim. Na slici se vidi Alisa, koja je slijedila pismeni zahtev da pojede tortu u kući Bijelog zeca - i nakon toga je postala ogromna. Lijep primjer za maštovite boje i koncept dizajna filma, koji također pokazuje koliko je uzbudljivo odrastati - a koliko je važno, ne poslušati.

(welt)

(spagos)

Iz stare štampe – Mostarska hronika, Jugoslavenski list, od 6. jula 1927. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 6. jula 1927. godine, objavljena je rubrika “Mostarska gradska hronika” koju je uređivao redovni dopisnik iz Mostara.

Mostarska gradska hronika

-:-

Crna knjiga

Kako smo informisani privrednici grada Mostara trsili su se, da ustanove takozvanu “Crnu knjigu” u koju bi se bilježile sve one mušterije, koji su robu kupovali na veresiju i pokazali se netačni kod plaćanja svojih dugova. Tom knjigom rukovoditi će poseban odbor, koji će se sastojati od nekoliko zanatlija iz grada Mostara. Na ovaj korak, privrednike je natjerala nevolja, koja tišti naročito našeg sitnog zanatliju, koji često puta propadaju, radi svoje dobrote.

-:-

Radio-telefonija u Mostaru

Radio-telefonija u Mostaru izgleda, širi se i pored svih belaja koji vladaju u gradu. Od dva tri Radio aparata koji su instalirani prije kratkog vremena kod privatnika, popeo se danas broj na preko dvadeset, a ima ih nekoliko, koji u ovome mjesecu namjeravaju u svoj stan ili radnju postaviti Radio-aparat.

-:-

Ekspedicija gladne djece u Hrvatsku

Mostar, 3. jula. Danas je poslan u Hrvatsku jedan pun voz gladne djece većinom iz mostarskog i ljubuškog sreza u pratnji g. Dr. Pinjuha. Interesantno je bilo gledati kako se majke rastavljaju sa svojim podrpanim mališanima. Jedan se nije htio rastaviti s majkom vičući da voli umrijeti od gladi. Razžalošćena majka umivena suzama rekla mu je da ide, jer ne zna šta će ni sa drugo osmero djece koja ostaju kod kuće. Drugo jedno siroče kome je jedna gospođa pružila komad kruha zapitalo je šta je to. Dijete se čudilo bijelom kruhu, koga nikad nije vidjelo u životu. Pitali su ga kako je ime ocu, pa zatim majci i naposljetku stricu. Dečko je rekao, “Nemam oca”, “nemam majke”, “nemam strica”.

-:-

Jedan interesantan brak u Mostaru

Ovih dana oko 10 sati navečer sakupilo se je mnoštvo svijeta na Luci. Radoznala svjeetina je pošto poto, da upozna junaka te noći i nadala se je da se radi o nekakvom samoubijstvu, pošto se je kuća, oko koje se je svijet sakupio nalazila blizu Neretve. Za nekoliko časova pojavila se je junakinja noći, gđica Šemsa R. U društvu sa rejonskim stražarom i svojom majkom, te g. Azizom K. Majka Šemsina je lomila ruke i plačući klela svoju kćer, koja je upustila u kuću Aziza K. A kojeg su našli skrivena pod vrećama. Dok je majka Šemsina izjavljivala dežurnom stražaru, da je spomenuti Aziz došao da je okrade, dotle je Šemsa tvrdila da nije istina, nego da se njih dvoje voli i da su bili na vratima u ašikovanju, ali pošto njena majka ne voli Aziza, to je pozvala policiju da ureduje i rekla da je Aziz nvodno došao da je okrade. Na poziv majke Šemsine, da Šemsa ide kući spavati, Šemsa nije htjela, jer, veli, ti imaš pod jastukom sakriven revolver pa ćeš me ubiti, i ja ne smijem s tobom.

Taj proces trajao je do u kasnu noć. A epilog mu je bio naime taj, što je slijedećeg dana ogorčena majka blagoslovila brak svoje Šemse, sa Azizom.

-:-

Aeroplanska nesreća u Mostaru

U ponedeljak u 9 sati u jutro digao se je jedan aeroplan sa mostarskog aerodroma, u kojem su sjedila dva pilota. Čim se je aeroplan digao oko 200 metara iznad Mostara, počeo je naglo padati i tako je nedalekomod Mostara blizu Metkovića pao i razbio se, dok su se piloti gotovo neozljeđeni spasili. Odmah su iz Mostara odjurila automobilska kola za spasavanje, ali su se za nekoliko časova povratila jer su oba pilota zdrava.

-:-

Odlazak mostarskih skauta

Ovih dana vozom otputovali su mostarski skauti za Makarsku, gdje će ostati jedan mjesec dana. Skauti su sa sobom ponijeli sve potrebno oruđe, šatore, pribor za kuhinju nešto životnih namirnica i dr. Vođa skauta je prof. g. Mustafa Alikalfić. Oko polovice jula posjetiće ih gg. Radak,, Ćišić, Kurt i drugi profesori iz Mostara. Našim skautima želimo sretan boravak u lijepoj Makarskoj.

-:-

Sezona kupanja i žega

Ko nije ovih dana došao u Mostar, taj ne može sebi predstaviti mostarsku žegu koja tu vlada. Ali mostarski svijet, našao je sebi izlaz, da bar donekle umakne silnoj žegi i posljedicama koje otud dolaze.

Obala Neretve je posjećena mnogobrojnim svijetom bez razlike spola, a narocito je živo oko Staroga mosta, pod kojim se kupa svaki dan nekolike stotine muškaraca i ženskinja. Priča nam kafanar koji u blizini mosta drži svoju kafanu, da je za njegov posao isplatnija jedna ljetna sezona, nego sve tri druge, dok je kod drugih obratno. Stari most je visok 19 - 20 metara pun je svjetine koja uživa gledajući, kako neki skaču sa mosta uprkos tolike visine.

Liječnici naročito preporučuju kupanje u Neretvi i sunčanje na obali Neretve, koja obiluje sitnom pržinom.

Mostar ipak ima nešto, što nemaju druga mjesta.

-:-

Cijene na mostarskom tržištu

Cijene voća i povrća na mostarskom tržištu ovih dana kolaju ovako:

Smokve 1kg Din 1,50-1,75, Grah (mahune) 1kg Din 2,50, Krastavice 5 komada za Din 1. Trešnje 1kg Din 1,50-2,50, Kajsije 1kg Din 4-6, Tikve 5 komada za Din 1, Krumpir 1kg Din 2-2,50, Pipun (sagrijaš) 1kg Din 6-8, Kavade (paradajs) 1kg Din 13-15, Kavade (zelene) 1kg Din 4-5.

Kako smo prošle godine u ovo doba cijene gornjih artikala imali znatno jeftinije, to se gornje cijene ovdje smatraju prilično visoke, ali usljed velike suše, izgleda, da će cijene još rasti.

O.S.

-:-

prilog: Stari most i kupači na obalama Neretve, u Priječkoj čaršiji, 1927. godine

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Prije 20 godina – Obnovljen srušeni Stari most u Mostaru

1984. (cidom)

1994. (cidom)

2004. (Ćiril Ćiro Raič)

2014. (cidom)

Stari most 2024 (Sabina)

"Onog našeg ‘starca‘ nema, ali lijep je i ovaj novi... Moramo ga čuvati"

Prošlo je punih 20 godina otkako je prva noga kročila na novi luk obnovljenog Starog mosta. Te prohladne mostarske noći, iako je bio juli, u Mostaru su se okupili državnici iz svijeta i politički vrh Bosne i Hercegovine. Obnova simbola jednog grada i države srušenog tokom agresije na Mostar, trajala je punih šest godina, javlja Anadolija. Finansirali su je Grad Mostar, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, te Turkiye, Italija, Hrvatska i Nizozemska. Obnova Starog mosta bila je prekretnica u karijeri tada mlade arhitektice, a danas profesorice Maje Popovac, koja se rado sjeti vremena u kojem je svakodnevno odlazila na most koji se obnavlja.

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Naredbu je dao 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a projektant je bio Mimar Hajrudin. Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, 9. novembra 1993. godine od strane Hrvatskog vijeća odbrane (HVO). Obnovljen je nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. jula 2004. godine, piše Historija.ba.

“Obnova Starog mosta bila je jedan od najvećih poduhvata u historiji UNESCO-a. Učestvovati u takvom projektu za mene kao mladu inženjerku arhitekture bilo je neprocjenjivo. Tako ozbiljan posao zahtijevao je potpunu koncentraciju, mnogo rada i odricanja, ali ono što mi je dao na početku karijere bilo je nevjerovatno. Tim inženjera, pogotovo nadzora predvođenog Željkom Pekovićem, svakodnevno se susretao sa novim izazovima koje je trebalo riješiti u kratkom roku i to pred očima svijeta i stručnih tijela UNESCO-a. To je bila velika odgovornost koju nije bilo lako nositi. Most nas je naučio puno, svakog dana smo otkrivali nešto novo, sve više se diveći vještini starih neimara koji su bez napredne tehnologije napravili takvo remek djelo“, kaže Popovac.

Rad na mostu obilježio je dalju karijeru Maje Popovac, naučivši je poštivanju procedura, odgovornosti i otvorivši joj potpuno novi i zanimljiv svijet.

“Žalosti stanje u kojem su danas most i Stari grad. Nebriga koju pokazujemo kao društvo, nepoštivanje struke i politikanstvo koje se uvuklo u sve pore. Stari most nam od rekonstrukcije puno pruža, privlači rijeke turista i promoviše Bosnu i Hercegovinu, a mi kao da se trudimo sve to pokvariti. Umjesto da uklonimo neuralgične tačke na koje je UNESCO ukazao prilikom prijema na listu svjetske baštine, mi stvaramo nove i pogoršavamo stare. Strah me je da će doći dan kada će status UNESCO-ovog spomenika biti ugrožen. Zbog toga se moramo probuditi i shvatiti da Stari most i Stari grad nisu tu samo zbog nas, već i da ga moramo netaknutog predati generacijama poslije nas, kazala je Popovac.

Godinu nakon što je obnovljen, Stari most uvršten je na listu zaštićenih spomenika UNESCO-a. Danas je jedan od najposjećenijih spomenika u ovom dijelu Evrope. Posjećuje ga više miliona ljudi svake godine, te je najčešće fotografisani objekat u Bosni i Hercegovini. Uz most se vežu visinski skokovi stari četiri i po stoljeća, a skakači su ujedno “mostari“ ili čuvari mosta, još i danas.

“Sa Starog mosta sam skakao punih 50 godina. Zamislite koliko je to dana provedenih tamo i koliko je to uspomena. Novi most treba spajati u svakom smislu, posebno mlade u gradu koji je mnogo patio zadnjih decenija. Moramo okrenuti novi list i graditi mnogo ljepšu budućnost“, kaže Emir Balić.

Napominje i da je najveće zasluge za obnovu Starog mosta imao bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević.

“Onog našeg ‘starca‘ nema, ali lijep je i ovaj novi most. Moramo ga čuvati. Rušenje onog mosta bilo je strašan zločin“, smatra Balić.

Svečanosti otvaranja, upriličenoj na današnji dan 2004. na platou ispod mosta, prisustvovalo je više od pedeset stranih delegacija, državnika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova, predstavnika međunarodne zajednice, bh. vlasti, predstavnika kulturnog i vjerskog života u BiH, kao i više od pet stotina akreditovanih novinara iz cijelog svijeta.

(oslobodjenje.ba)

(tekst je prvobitno bio objavljen na ovom blogu 24. jula 2022.)

spagosmail: Osamnaest godina od obnove Starog mosta u Mostaru

(spagos)

Prije 52 godine – Istorijska slika, Bila je nekupljena i ni od koga vođena

 

Ko se pojavi prerano, istorija ga najčešće ignoriše, a Shirley Chisholm je baš bila poranila.

Bila je prva crnkinja koja se 1972. godine s Demokratima kandidirala za predsjednika SAD-a 1972. “Unbought and bossed” “Nekupljena i bez šefa”, bio je moto odlučne aktivistice za ženska i građanska prava, koja nije bila ni kupljena, niti vođena od bilo koga.

U praksi, ona je ostala neizabrana, a uprkos svoj znatiželji od strane publike, njen govor na konvenciji Demokratske stranke u Miamiju, ništa nije promijenio. Kao crna osoba, nije uspjela dobiti dovoljno glasova među bijelom stranačkom elitom. A percepcije Chisholmove da je žena, bila je još teža, jer je ženska kandidatura bila previše i za mnoge crnce.

Demokrati su za predsjedničkog kandidata izabrali senatora Georgea McGoverna iz Južne Dakote, koji je zatim izgubio izbore od dotadašnjeg predsjednika Richarda Nixona. Chisholm se morala tješiti činjenicom, da je četiri godine ranije postala prva Afroamerikanka izabrana u Kongres.

Za njen tadašnji politički angažman Barack Obama ju je odlikovao Predsjedničkom medaljom slobode. Ali, to je bilo prilično kasno, jer se desilo deset godina nakon njezine smrti.

(nzz)

(spagos)

Prije 121 godinu - Mađarski slikar u Mostaru, i njegove slike

 

Prva fotografija je sa snimanja mađarskog filma "Csontváry" snimanog 1978 godine a film je posvećen životu mađarskog slikara Tivadara Csontvárya Kosztke (1853-1919). Na druge dvije fotografije se nalaze njegove slike, "Rimski most u Mostaru" i "Proljeće u Mostaru", koje je napravio prilikom svog kratkog boravka u Mostaru 1903 godine. Ako neko misli kupiti njegovu sliku, neka zna da je jedno njegovo djelo "Rendezvous" iz 1902 godine, prodano za 1 000 000€.

Na youtubu se može naći dio filma koji je snimljen u Mostaru.

Film iz 1978. godine na linku: https://youtu.be/IJL_thofFC0

u prilogu, ilustrracija: Slikar u Kujundžiluku i Stari mot 1911.

(armin 20210109)

(CidomTeam)