Iz starih knjiga: “Crno jagnje i sivi soko”, o Starom mostu, 1937

 

U knjizi „Black Lamb and Grey Falcon“, “Crno jagnje i sivi soko”, izdatoj 1941. godine, autorica Rebecca West, opisala je svoje utiske o Starom mostu, ali i o Mostaru, 1937. godine:

"Gledali smo u most, za koga je pogrešno rečeno da ga je izgradio car Trajan, ali je u stvari tursko srednjevjekovno majstorstvo. To je jedan od najljepših mostova na svijetu. Vitki luk leži između dvije okrugle kule, njegova kamena ograda je savijena u tupom uglu na vrhu mosta.

Gledati most je dobro, stajati na njemu je jednako dobro. Iznad sivo-zelene rijeke prelijeće stotine lastavica, a na obalama, na proplancima između drveća i grmova, uzdižu se džamije i bijele kuće. Laste i proplanci ne znaju ništa o džamijama i kućama. Rijeka je isto tako mogla teći u neprohodnim brdima, a ne u gradu od dvadeset hiljada ljudi. Nije se mogla vidjeti ni jedna stara konzerva, niti komad papira. Ovo zasigurno nije zbog neke čistačke službe. Na Balkanu, ljudi su skloniji da sjede i gledaju nered i raspravljaju o njegovoj suštini, nego da ga očiste.“

U prvom izdanju knjige, na naslovnici se nalazi crtež Starog mosta. Knjiga je nastala tokom posjete Rebecce West i njenog muža Jugoslaviji 1937 godine. Tokom posjete, koja je trajala šest sedmica, obišli su čitavu Jugoslaviju a rezultat te posjete je bila ova knjiga od preko 1100 stranica. Rebecca West, pravim imenom Dame Cicily Isabel Fairfield, je rođena 21.12.1892 u Londonu. Bila je uspješan pisac u raznim žanrovima a još je radila kao novinar i književni kritičar za The Times, The New York Herald Tribune, The Sunday Telegraph i The New Republic.

Knjiga autorice Rebeke Vest “Crno jagnje i sivi soko - Putovanje kroz Jugosalaviju” objavljena je na našem jeziku 1989. godine, u izdanju Svijetlost Sarajevo, a o knjizi je napisano slijedeće:

“Više od šezdeset godina putopis Rebeke Vest ne gubi na popularnosti. „Crno jagnje i sivi soko“, najznačajnije djelo Rebeke Vest jeste njen obimni putopis o Jugoslaviji izdane 1941. Izlazak ove knjige propratilo je veliko interesovanje kako čitalaca tako i kritičara. O njoj se pisalo kao o jednoj od »velikih knjiga duhovne pobune protiv dvadesetog veka« (Njujorker), kao o »monumentalnoj hronici« (Njujork Tajms) i kao »ljubavnoj aferi« sa Jugoslavijom koja podsjeća na Hemingvejev zanos Španijom (Njujork Herald-Tribjun). Viđeni tuđim očima, mudrim pogledom žene koja je mnogo znala o svom vremenu, dobili smo priliku da sopstvenu istoriju, stvaralaštvo, geopolitički položaj i borbu za opstanak na balkanskoj vetrometini shvatimo kao rijetko bogatstvo, koje vrijedi njegovati i s ponosom predstavljati drugima. Rebeka Vest je svojim nadahnutim perom nacrtala izuzetan portret Južnih Slovena i njihovo mjesto u preokretima evropske sudbine.”

Prilozi: autorica Rebecca West, i naslovne strane knjige, na našem i engleskom jeziku.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Srebrenica 11. juli 1995. - 11. juli 2023.

 

Danas obilježavamo Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, jedini zločin tog ranga koji se desio u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Vojska Republike Srpske i Škorpioni, specijalna jedinica vojske Srbije, su hladnokrvno ubili minimalno 8372 osobe, od čega 8371 Bošnjaka i 1 Hrvata. Sve se to desilo na današnji dan 1995. godine u tzv. UN zaštićenoj zoni "Enklava Srebrenica" . To je bio samo jedan od fijaska međunarodne zajednice i međunarodnih snaga u BiH u ratu 1992-1996, koje ne samo da nisu pomogli na vapaj stanovnika međunarodno priznate i suverene agresijom napadnute Republike Bosne i Hercegovine, nego su i stanovništvo za koje su bili direktno odgovorni prepustili u ruke krvoloka koji su čekali svoj trenutak da ostvare pakleni plan. Ubijeni su bili uglavnom muškarci od 13 do 77 godina. Kada su se pojavili prvi snimci ubijanja iz Srebrenice tog dana svijet se zaledio. Na snimci se vide maloljetne dječaci na koljenima koje ubijaju Škorpioni pucajući im direktno u glavu, vrat i leđa. Takva monstruoznost je šokirala čak i one koji su vjerovali da je Srebrenica samo mit. Danas se civilizirani svijet bori s negatorima i umanjivačima srebreničkog genocida, što je zločin ravan samom genocidu. Ipak treba znati da genocid u Srebrenici nije debatabilan/raspravljiv. On se desio i on je presuđen na Međunarodnom sudu za zločine bivše Jugoslavije. Na nama je da odemo počast ubijenim dušama i osiguramo da se takvo što nikad nigdje nikome više ne ponovi.

(hist)

(mostar.forever/20230711)

Nekad i sad - Česma na dnu Efendića sokaka, sada ulica Osmana Đikića, 1926.

 

Novi detalji za koje dosad nismo znali, i nismo viđali na starim fotografijama.
Preuzeli smo fotografiju koju je postavio Amir Ikanović (postavljenu na stranici BH foto) snimljenu u Hasan-efendića (ili Efendića) sokaku 1926. - danas Osmana Đikića ulica.

Zanimljivost je što dosad nismo znali za ovu česmu u lijevom kutu, kao ni za kandelaber u ovoj ulici. Ovdje je situacija - nekad i sad.

Napomena: Česma se spominje kod Karla Drage Miletića u knjizi “Mostar - Susret svjetskih kultura”

(cidom)

Nevjerovatne priče iza poznatih fotografija (9)

 

Richard Nixon i Elvis Presley, 1970.

Jedna od najtraženijih fotografija Elvisa Presleya, u cijelom Nacionalnom arhivu SAD, nije neka sa njegovog koncerta. Umjesto toga, to je fotografija sa sastanka pjevača sa predsjednikom Richardom Nixonom 21. decembra 1970. u Bijeloj kući. Presley je tražio dozvolu od Biroa za narkotike i opasne droge i imenovanje kao "Federal Agent at Large", "Federalni agent na slobodi" i otišao je u Washington, D.C. da podnese zahtjev. Na kraju, izdata mu je počasna kartica.

Božja ruka, 1986.

Argentinski igrač Diego Maradona nadmudrio je golmana Engleske Petera Shiltona i postigao neregularan gol rukom. Ova situacija je nazvana "Božja ruka" ("Hand of God"). Odbrambeni igrači Engleske Kenny Sansom (gore), Gary Stevens (u sredini) i Terry Fenwick gledaju tu scenu, tokom četvrtfinalne utakmice Svjetskog prvenstva 1986. na stadionu Aztec 22. juna u Meksiko Sitiju. Ovaj, do tada nečuveni incident je prenošen uživo na televiziji, a snimili su ga i brojni fotografi.

Trg Tiananmen, 1989.

"Tank Man" je nadimak neidentifikovanog kineskog demonstranta koji je zaustavio kolonu tenkova koji su napuštali trg Tiananmen u Pekingu 5. juna 1989. godine, ubrzo nakon nasilnog gušenja prodemokratskih demonstracija od strane kineske vlade. Najpoznatiju sliku ovog incidenta snimio je Jeff Widener iz Associated Pressa. Slika objavljena ovdje je televizijska slika sa CNN-a. Nema pouzdanih informacija o identitetu ili sudbini čovjeka ili posade tenka.

(msn)

Iz stare štampe: “Pisma sa Balkana”, 1936.

 

U holandskom magazinu "Meisjesleven", iz 1936 godine, objavljen je tekst pod naslovom “Pisma sa Balkana”: Ovdje donosimo dio teksta koji se odnosi na Mostar.

"Vozili smo se duž poznate rijeke tamno plave boje, koja se bijesno pjenila i oko pet sati smo ušli u grad, u kojem ćemo prenoćiti u hotelu. Mostar. Ime znači grad most. Prvi dio našeg putovanja je završen s ovim, ali utoliko su naša očekivanja za sljedeći dan bila velika. Kad stignete na jugoslavensku stanicu, odmah upadnete u neku vrstu istočnjačke buke od nosača, šofera, vodiča i hotelskih ljudi koji su užasno nametljivi. Budich me vodio kroz to što je brže moguće i ušli smo u Hotel President Wilson.

Sljedeće jutro smo imali vremena do devet sati, da vidimo nešto više od Mostara. Nema puno da se kaže o njemu. Ima nekih stvari koje se turistima žestoko reklamiraju u Dubrovniku, ali ispalo je da nema ništa više osim jednog prelijepog starog mosta. U knjižari, prije nego smo izašli, dva gospodina su raspravljali da li je to rimski ili turski most.

Tu je i džamija sa dvorištem i starom fontanom za pranje i slične stvari, kakve sam vidjela ljepše u Sarajevu. Jedna stvar koja me je zainteresovala, je tamno-plavi domino (vrsta ogrtača s kapuljačom op.p.) od somota, koje neke žene nose i oni imaju visoko podignutu kapuljaču iznad glave. Ne možete vidjeti lice, jer žene hodaju pokrivene ili s velom. Ta vrsta domina se nosi samo u Mostaru i nigdje drugo."

Fotografija, Mostar 1936. iz časopisa

priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)

Nevjerovatne priče iza poznatih fotografija (8)

 

Black Power pozdrav, 1968.

Na Ljetnim olimpijskim igrama 1968. u Meksiku, dva crna američka sportista - osvajač zlatne medalje Tommie Smith i bronzane medalje John Carlos - podigli su šake u znak protiv rasne diskriminacije, što je naširoko viđeno kao "pozdrav crnaca". Njih dvojica su potom vrijeđani, omalovažavanoi prijećeno im je, ali bili i slavljeni u nekim krugovima. Pored njih na postolju se nalazio australijski sprinter Peter Norman, osvajač srebrne medalje u trci na 200 metara.

Izlazak Zemlje 1968.

Ne mora svaku sjajnu sliku napraviti neki profesionalni fotograf. 24. decembra 1968. astronaut William Anders snimio je fotografiju Zemlje i dijela mjesečeve površine koji je postao poznat kao "Eartrise", "Izlazak zzemlje". Snimanje ove sada legendarne slike trajalo je 90 sekundi, a pilot komandnog modula Jim Lovell komentisao je: "Velika samoća je neodoljiva i čini da shvatite šta imate na Zemlji."

Čovjek na Mjesecu, 1969.

Najpoznatija fotografija iz svemirskog programa Apollo je slika koju je napravio Neil Armstrong sa Buzz Aldrinom na površini Mjeseca, ubrzo nakon što je Armstrong postao prvi čovjek koji je hodao po Mjesecu 20. jula 1969. godine. Armstrong se može vidjeti u odrazu vizira zajedno sa Zemljom,  lunarnim modulom i američkom zastavom.

(msn)

Nevjerovatne priče iza poznatih fotografija (7)

 

Ubistvo Kenedija, 1963.
Ova zamućena slika prikazuje djelić sekunde nakon fatalnog drugog pucnja u predsjednika Johna F. Kennedyja dok se njegova povorka zaustavljala u Dealey Plaza 22. novembra 1963. godine. Polaroidnu fotografiju snimila je Mary Moorman, prolaznica koja je svjedočila zločinu.

Lindon Džonson polože zakletvu kao predsjednik 1963.
Dana 22. novembra 1963., samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Kennedy ubijen, potpredsjednik Lyndon Johnson položio je zakletvu na Air Force One u Dallas Love Fieldu u Dallasu kao 36. predsjednik Sjedinjenih Država. Svečanu ceremoniju snimili su novinari. Prisutne su bile i Lady Bird Johnson i Jacqueline Kennedy.

Ali nokautirao Listona, 1965.
Žestoki okršaj u teškoj kategoriji između Muhameda Alija i Sonija Listona 25. maja 1965. jedna je od najkontroverznijih borbi u istoriji boksa. Završila je tako što je šampion stajao iznad Listona, u borbi za titulu, i govorio mu da ustane - scena koju je snimilo nekoliko sportskih fotografa. Ali je nokautirao svog protivnika samo nakon minut borbe u prvoj rundi borbe u Central Maine Youth Center u Lewistonu, Maine.Tvrdnje da je meč bio namješten, kolaju i danas...

(msn)