Svjetska prvenstva u fudbalu - od Urugvaja 1930 do Katara 2022

 Pregled finala u protekla 22 Svjetska prvenstva u fudbalu

SP Uruguay 1930 - prvak: Uruguay

Finale – Uruguay 4 (Pablo Dorado, Pedro Cea, Victoriano Iriarte i Héctor Castro) – Argentina 2 (Carlos Peucelle i Guillermo Stabile)

Montevideo Centennial Stadium (Uruguay)

SP Italija 1934 - prvak: Italija

Finale - Italija 2 (Raimundo Orsi i Angelo Schiavio) - Čechoslovčka 1 (Antonin Puc)

Stadio Nazionale PNF Rom (Italija)

SP Francuska 1938 - prvak: Italija

Finale – Italija 4 (Gino Colaussi 2x i Silvio Piola 2x) – Mađarska 2 (Pal Titkos i György Sarosi)

Stade Olympique Ybes-du-Manoir de Colombes, Paris (Francuska)

SP Brazil 1950 - prvak: Uruguay

Finale - Uruguay 2 (Alcides Ghiggia i Juan Schiaffino) - Brasil 1 (Friaca)

Maracana-Stadion Rio de Janeiro (Brasilien)

SP Švicarska 1954 - prvak: Njemačka

Finale – Deutschland 3 (Helmut Rahn 2x i Max Morlock) – Mađarska 2 (Ferenc Puskas i Zoltan Czibor)

Wankdorfstadion Bern (Švicarska)

SP Švedska 1958 – prvak: Brazil

Finale  - Brasil 5 (Vava 2x, Pele 2x, Zagallo) – Švedska 2(Liedholm, Simonsson)

Stadion Rasunda, Stockholm (Švedska)

SP Čile 1962 - prvak: Brasil

Finale - Brasil 3 (Amarildo, Zito i Vava) - Čehoslovačka 1 (Josef Masopust)

Nationalstadion Santiago (Čile)

SP Engleska 1966 - prvak: Engleska

Finale - Engleska 4 (Geoff Hurst 3x i Martin Peters) - Njemačka2 (Helmut Haller i Wolfgang Weber)

Wembley-Stadion, London (Velika Britanija)

SP Mexiko 1970 - prvak: Brasil

Finale – Brasil 4 (Pelé, Gerson, Jairzinho i Carlos Alberto) – Italija 1 (Roberto Boninsegna)

Azteca-Stadion Mexiko-Stadt (Mexiko)

SP Njemačka 1974 - prvak: Njemačka

Finale - Njemačka 2 (Paul Breitner i Gerd Müller) - Holandija 1 (Johan Neeskens)

Olympijski stadion München (Njemačka)

SP Argentina 1978 - prvak: Argentina

Finale - Argentinien 3 (Mario Kempes 2x i Daniel Bertoni) - Holandija 1 (Dick Nanninga)

Monumentalstadion Buenos Aires (Argentina)

SP Španija 1982 - prvak: Italija

Finale: Italija 3 (Paolo Rossi, Marco Tardelli i Alessandro Altobelli) - Njemačka 1 (Paul Breitner)

Santiago-Bernabéu-Stadion Madrid (Španija)

SP Mexiko 1986 - prvak: Argentinia

Finale: Argentina 3 (Jose Brown, Jorge Valdano i Jorge Burruchaga) - Njemačka 2 (Karl-Heinz Rummenigge i Rudi Völler)

Azteca-Stadion Mexiko-Stadt (Mexiko)

SP Italija 1990 - prvak: Njemačka

Finale - Njemačka 1 (Andreas Brehme) - Argentina 0

Olympiastadion Rom (Italija)

SP USA 1994 - prvak: Brasil

Finale - Brasil 0 - Italija 0 (3:2 na penale)

Rose Bowl-Stadion Pasadena, Kalifornija (USA)

SP Francuska 1998 - prvak: Francuska

Finale - Francuska 3 (Zinedine Zidane 2x i Emmanuel Petit) - Brasil 0

Stade de France, Saint-Denis (Francuska)

SP Koreja-Japan 2002 - prvak: Brasil

Finale - Brasilien 2 (Ronaldo Nazario 2x) - Deutschland 0

Yokohama International Stadium (Japan)

SP Njemačka 2006 - prvak: Italija

Finale - Italija 1 (Marco Materazzi) - Francuska 1 (Zinedine Zidane) - (5:3 na penale)

Berliner Olympiastadion (Deutschland)

SP Južna Afrika 2010 - prvak: Španija

Finale - Španija 1 (Andres Iniesta) - Holandija 0

Soccer City Stadion Johannesburg, Južna Afrika

SP Brasil 2014 - prvak: Njemačka

Finale - Njemačka 1 (Mario Götze) - Argentina 0

Maracana-Stadion Rio de Janeiro (Brasil)

SP Rusija 2018 - prvak: Francuska

Finale - Francuska 4 (Mario Mandžukic (ag), Antoine Griezmann, Paul Pogba und Kylian Mbappe) - Hrvatska 2 (Ivan Perišić i Mario Mandžukić)

Olympijski stadion Luzhniki u Moskvi (Rusija)

SP Katar 2022 - prvak: Argentina

Finale - Francuska 3 (Mbappe x3) - Argentina 3 (Messi x2 i Di María) - (4-2 na penale)

Estadio Lusail Iconic de Lusail (Katar)

SP u fudbalu 2026. održaće se u SAD, Kanadi i Meksiku

(sport)

(spagos)

Sa stranica stare štampe: Izbor mis Mostara 1929.

 

U listu "Vreme" od 16. jula 1929. godine objavljena je vijest da se u Mostaru birala "Miss Mostara" te da je titulu najljepše ponijela djevojka po imenu Avra Bakamović...

"Za "Mis Mostara" izabrana je lepotica g-ca Bakamović. - Mostar 15. jula. - Posle godinu dana takmičenja za Mis Mostar pala je sinoć konačna odluka na koncertu Udruženja Ratnih Invalida. Mnoge kandidatkinje za ovu titulu doživele su veliko razočarenje i nije ni jedna ni mislila da će im šesnaestogodišnja muslimanka Avra Bakamović odneti slavu. G-ca Bakamović dobila je od Invalidskog Udruženja veliki poklon, srebrni serviz za liker kao sećanje na ovaj dan. Sama titula potpuno pripada g-ci Bakamović, koja je odista devojka vanrednih lepota. (Vreme)"

List "Vreme" izlazio je u Beogradu od 1921 do 1941. godine.

Prilog: Mostar iz 1929. godine

Priredili Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Sretno! Dan rudara 21. decembar

 

Danas se obilježavaju 102 godina od Husinke bune i Dan rudara, 21. decembar.

Svojim silaskom u okna i jame rudnika rudari svakodnevno rizikuju živote kako bi zaradili plaću za svoju porodicu, ali isto tako kako bi obezbijedili električnu energiju i ogrijev. Rudari su hrabri sinovi domovine Bosne i Hercegovine.

Dan rudara, ustanovljen je u znak sjećanja na rudare tuzlanskog kraja koji su se davne 1920. godine pobunili zbog nametnutih teških uslova rada.

21. decembra 1920. godine rudari Kreke, Zenice, Kaknja, Ljubije, Mostara i Breze stupili su u generalni štrajk.

Vlada je postavila ultimatum rudarima da, ako se u roku od tri dana ne vrate na posao, gube poslove te stambena prava nad državnim stanovima. Sprovođene su i druge represivne mjere. Sve to će dovesti do svjetski poznate Husinske bune, tj. oružanog otpora rudara lošoj vlasti.

Prema historijskim podacima, obustava rada je bila potpuna u ovim rudnicima, a od ukupno 5.100 rudara štrajk je podržalo njih 4.800. Drugi historičari navode i da je u štrajku učestvovalo ukupno 7.000 rudara. Štrajk je imao i političke konotacije koje su, između ostalog, rezultirale donošenjem “Obznane”, kojom je zabranjeno djelovanje Komunističke partije.

Štrajku se pridružuju i metalci, a na radnim mjestima, u skladu s važećim odredbama, bile su samo neophodne osobe radi zaštite rudnika od požara i poplava.

Prve žrtve štrajka su pale u Tuzli 27. decembra, u sukobu rudara Kreke i žandara. Sedmorica rudara su poginula, više desetina ranjeno, a oko 400 njih je uhapšeno.

Takav odnos vladajućih struktura je izazvao revolt u cijeloj zemlji, tako da štrajk izlazi van granica Bosne i Hercegovine.Tokom januara i februara 1922. održano je i suđenje, na kojem je više 350 rudara optuženo, dok je suđeno samo njih 20-tak.

Jure Kerošević, rudar porijeklom s Husina, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara, a ostatak optuženih je dobio kazne od kojih je najviša bila 15 mjeseci.

Nakon sudske odluke izbijaju neredi u cijeloj Kraljevini SHS. Četvrti kongres Komunističke internacionale u Moskvi 30. novembra 1922. pozvao je proletere svih zemalja da pruže podršku pomilovanju Keroševića.

Kralj Aleksandar Karađorđević 4. decembra 1922. donosi ukaz o pomilovanju Jure Keroševića, kojim mu je smrtna kazna zamijenjena dvadesetogodišnjom zatvorskom.

Tako je Tuzla, kao kolijevka bh. suživota i borbe za radnička prava, postala mjesto okršaja bešćutne vlast i vrijednih rudara.

Naposljetku, to je doprinijelo većoj brizi o rudarima i njihovim uvjetima rada te povećanju obima radničkih prava. Kerošević je 1937, nakon 17 godina robije, pušten na slobodu.

Ova velika prekretnica za rudare i sve radnike tadašnje Kraljevine SHS kasnije se počela slaviti kao Dan rudara u Bosni Hercegovini.

U rudarskim krajevima Dan rudara se slavio sa većim žarom od Nove godine.

Danas, 101 godina poslije, borba rudara za veća prava i bolje uslove rada i dalje traje.

I danas je rudarska profesija jako teška i kroz historiju je proživjela mnoge nepravde. I danas je rudarski posao hljeb sa sedam kora, zbog čega je neophodno raditi na poboljšanju uslova rada rudara.

Ovo je ujedno i podsjećanje na mostarski Rudnik mrkog uiglja, ne generacije mostarskih rudara, koji su decenijama zarađivali teški, ali časni rudarski hljeb, izveli svoju djecu i generacije iza njih na pravi pošteni put.

Uz rudarski pozdrav: Sretno!

(spsgos)

Prije 65 godina - Oproštaj od Sissi

 

Par iz snova 1950-ih: Karlheinz Böhm kao Franz Joseph od Austrije – i Romy Schneider u ulozi carice Elizabete, skraćeno „Sissi“. Glumica je postala svjetski poznata kao Springinsfeld na tvrdom bečkom dvoru.
Romantično-sentimentalna istorijska drama Ernsta Marischka takođe se previše dobro uklopila u svet isceljenja - čežnje tog vremena.

Posljednji dio trilogije "Sissi" prikazan je u kinima 18. decembra 1957. godine

I treći dio trilogijr pod naslovom "Sissi - Sudbonosne godine carice" takođe je oduševio milionsku kino publiku. Pa ipak, epizoda obilježena krizama i bolešću carice bila je kraj stare lagodnosti.

Za glumicu je taj film značio zbogom "Sissi"; nakon toga više nije htjela da bude "slatka devojka". Svijet jarkih boja filma u boji još uvijek vrijedi vidjeti. Prvi program njemačke televizije prikazuje ih svake godine preko Božićnih praznika. Prilično kičast povod da se puste suze.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Kako su obični ljudi preživljavali zimu u srednjem vijeku?

 

Ima toliko stvari koje će nas grijati ovih dana. Debele jakne, termo donje rublje, centralno grijanje, grijalice i kućna izolacija samo su neke od stvari koje nas griju cijele zime. Kada je temperatura ispod nule, možemo raspakovati našu ćebad od polarnog flisa i zagrijati se toplom čokoladom ispred televizora. Uopšte nije loše, zar ne?

Ali zamislite kako je bilo živjeti zimi u srednjem vijeku. Kuće od kamena ili drveta bez izolacije, malo tkanina od kojih se može napraviti topla odjeća i dani napornog rada na otvorenom. Ovo ne samo da zvuči krajnje neprijatno, već je i zaista opasno!
Prolaskom kroz ovu galeriju možemo saznati kako je prosječna osoba preživljavala zimu prije nekoliko stotina godina, mnogo prije pogodnosti koje imamo danas.

Srednji vijek
Srednji vijek, takođe poznat kao srednjevjekovni period, trajao je od oko 500. do 1500. godine nove ere. Ovaj period istorije je uključivao i mračni vijek, a tada je zaista bilo mračno.

Bartholomeus Anglicus
U 13. vijeku, engleski franjevački fratar po imenu Bartolomeus napisao je vrstu enciklopedije pod nazivom "O kvalitetima stvari", “De proprietatibus rerum”, koja se sada naziva "Vikipedija srednjeg vijeka". U njoj on opširno opisuje svoju odbojnost prema zimi, navodeći da je ona "sušta suprotnost ljetu. Stoga sve stvari koje su živjele i nicale od obilja ljeta blijede i umiru od surove okrutnosti zime."

Zima kao simbol smrti
Kasnije u srednjem vijeku, zima je postala simbol starenja, siromaštva i smrti. Ova metafora zapravo nije metafora, jer je sve ove stvari trebalo shvatiti prilično doslovno tokom zime u zapadnoj Evropi.

Normalne aktivnosti prestaju
U srednjem vijeku, poljoprivreda je bila glavni izvor egzistencije za prosječnog građanina, ali je mirovala u najhladnijim mjesecima. To je značilo da su ljudi morali biti izuzetno spremni da prežive zimu, a samo Bog im je bio na pomoći, ako su te godine imali lošu žetvu.

Živjeli za ljeto
Proljeće je bilo vrijeme ponovnog rađanja i obnove, povratka toplini, udobnosti i blagostanju. Kada bi narcisi procvjetali i jagnjad rođena, to je bio i znak da su preživjeli još jednu oštru zimu! Nije teško razumjeti Bartolomejevo oštro poređenje između proljeća i zime.

Dramatične snježne padavine
Godine 1359. iz Firence je javljeno da je "snijeg narastao do izuzetne visine; da bi se krovovi rasteretili snijeg je bacan na ulice, a neki gradovi su blokirani, tako da su stanovnici po nekoliko dana ostajali zatvoreni u svojim kućama".

Pripreme
Većina priprema za preživljavanje zime počinjala je mjesecima unaprijed. Jedna od glavnih briga bila je hrana jer je poljoprivreda bila obustavljana. Bilo je vrijeme da se dio stoke zakolje i meso sačuva.

Život se vrtio oko vatre
Vatra je bila glavni izvor topline u srednjovjekovnim kućama. Obično su kuće imali ogromne dimnjake, a neke kuće čak su imale i kamin postavljen na sredini prostorije kako bi zagrijali što više prostora. Dim je izlazio kroz rupu na krovu, nalik na dimnjak.

Odjeća podstavljena krznom
Kako seljačkoj klasi krzna nisu bila tako lako dostupna kao imućnim, vjeruje se da su svoju zimsku odjeću obložili onim kožama koje su im došle pod ruku, poput zečje ili jagnjeće kože.

Spremni za snijeg
Zemlje navikle na puno snijega, poput onih u sjevernoj Evropi, imale su mnogo mogućnosti za kretanje tokom zimskih mjeseci. Koristili su skije i za prevoz i za lov. Na taj način su mogli nabaviti hranu čak i zimi.

Novo u ekstremnim zimskim uslovima
U zapadnoj Evropi, s druge strane, snježne padavine nisu bile tako česte sve do "malog ledenog doba" i ljudi nisu bili spremni za to. Oštre zime koje su trajale mnogo duže od uobičajenih ostavljale su ljude bez zaliha i načina da putuju u udaljenije gradove.

Zima
Godine 1389. oblast Lozère u južnoj Francuskoj pogodile su neviđene snježne padavine. Jedan lokalni pisac opisao je posljedice: „U januaru, februaru i martu snežne padavine na Lozeru bile su toliko jake da su uništile mnoge farme i mnogo ljudi je umrlo jer su im se kuće srušile. Drugi su umrli od hladnoće, drugi od gladi, jer snježne padavine trajale su toliko duže nego inače da su ljudi ostali bez zaliha

(msn)

Wie überlebten normale Menschen den Winter im Mittelalter? (msn.com)

(prevod: Smail Špago)

Na svom ćilimu

 

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu faktor.ba dana 4. decembra 2022., autor je M.Ču. )

Znate li po čemu je poseban bosanski ćilim, kada je prvi napravljen?

Bosna i Hercegovina jedina je evropska zemlja koja ima svoj ćilim kao jedinstven vid narodne likovnosti. Bosanski ćilim posebna je vrsta ćilima, većinom orijentalnog izgleda, koji predstavlja važnu kulturnu vrijednost naroda u BiH.

U bosanskom ćilimu spojeni su elementi orijenta i Balkana, sa bogato ukrašenim krajevima, a najpoznatiji je takozvani begovski ćilim, čija kvaliteta se mjerila tako što ako bi ga okrenuli prema suncu, kroz njega ne bi smjela proći niti jedna zraka.

Bosanski ćilimi rađeni su od vune domaće ovce, a za bojenje su se koristili uglavnom biljni sastojci. Oni najobičniji su crvene boje te posjeduju razne ornamente po sebi, a također je vrlo česta i plava boja na bosanskim ćilimima. Od ukrasa su prisutni prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i stilizirani motivi iz flore i faune.

– Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine najznačajnija je institucija kada je upitanju strčuno i naučno istraživanje bosanskog ćilima. Prije svega zbog velike zbirke koju mi imamo, a koja broji oko 150 primjeraka, a onda i zbog dokumentacije. Dakle postoji dokumentacija o svakom tom ćilimu. Znate, muzej, i svaki muzejski predmet je beskoristan bez dokumentacije. Ako ne znate porijeklo predmeta i nastanak, onda to nije muzej, to je antikvarnica. U muzeju imamo konzervacijsku službu, sigurno najbolju u BiH. Nezaobilazna tačka za istraživanje bosanskog ćilima je Zemaljski muzej BiH – ističe Lebiba Džeko, kustosica sa Odjela etnologije Zemaljskog muzeja BiH.

Pojasnila je kako se razvilo ćilimarstvo na području naše zemlje, ističući da je tkanje kao zanat, jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti koja praktično postoji od prahistorije.

– A samo ćilimarstvo se na ovim područjima razvilo dolaskom Turaka, mislim izrada ćilima kao podnih prostirki. Naravno, tkale su se prije prostirke druge vrste, odjeća, ali kao podna prostirka, ovdje se izgrađuje uglavnom od dolaska Turaka. E sada mi smo od njih usvojili tehnike izrade, materijale, a naravno svugdje se razvijaju i neke specifičnosti koje su male, i one zaista, moram vam priznati, nisu nikada do kraja definisane.

Mi bosanski ćilim u Zemaljskom muzeju posmatramo iz ugla etnološke svrhe, a u poređenju sa turskim, on ima male razlike u vidu kompozicije ćilima, kompozicije ornamenata. Naš ćilim je pomalo jednostavniji i on ima malo jednostavniju kompoziciju i malo je preciznija, malo je jasnija i jednostavnija. U različitim varijantama se isti motiv pojavljuje i ti motivi imaju svoje značenje. I sama izrada ćilima je bila različita. Ako ste vi pravili ćilim kao ruho za mladu, onda je imao te neke motive koji su značili bogatstvo, plodnost, imao je boje svjetlije, jače – pojašnjava Džeko.

Najstariji bosanski ćilim koji posjeduje Zemaljski muzej BiH, ističe Džeko, datira iz kraja 18, odnosno početka 19. stoljeća, a dolaskom Austrougara osniva se tkaonica ćilima i počinje se raditi po šemi.

Zanimljivo je da od 2019. godine Sarajevo Film Festival umjesto klasičnog crvenog tepiha koristi repliku tradicionalnog bosanskog ćilima iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH. Bosanski ćilim opjevan je u mnogim narodnim pjesmama, a i česta je inspiracija likovnim umjetnicima.

(faktor.ba)

Faktor | Znate li po čemu je poseban bosanski ćilim, kada je prvi napravljen?