Iz Monografije Mostar - Katedrala Marije Kraljice neba i Majke Crkve

 

Nastavljamo s fotografijama iz Monografije Mostar u izdanju knjižare Mutevelić. Godine 2004 izdali su reprint izdanja iz 1982, što znači da su fotografije nastale u periodu 1970-ih do 1982.

Katedrala Marije Kraljice neba i Majke Crkve.

“Ova stolna ili katedralna crkva Mostarsko-duvanjskoga biskupa u tome svojstvu glavna je crkva Mostarsko-duvanjske biskupije. Katedralu je projektirao dipl. ing. arh. Ivan Franić sa svojim timom. Uz uobičajene poteškoće, godine 1980. završava se gradnja ove nove rimokatoličke katedrale smještene preko puta Biskupske rezidencije.”

Tekst je objavljen u knjizi Mostaski leksikon, autor Tibor Vrančić

fotografiju priredio Armin Džabirov

Monografija Mostar i knjiga Mostarski leksikon mogu se kupiti u knjižari Mutevelić u Mostaru.

(cidom)

Iz Monografije Mostar – Hotel Ruža

 

Nastavljamo s fotografijama iz Monografije Mostar u izdanju knjižare Mutevelić - 2004 su izdali reprint izdanja iz 1982, što znači da su fotografije iz 1970-ih do 1982.

Hotel Ruža.

“Godine 1978. dovršen je projekt arhitekta Zlatka Ugljena – hotel Ruža. U povijesti se na tom mjestu nalazila čuvena kavana Ruža, pa je po njoj i hotel dobio ime. Izabrana lokacija hotela bila je jedinstvena. Stari grad sa Starim mostom bio je udaljen manje od 400 metara. Pored njega teče rijeka Radobolja tako da je iskorištena mogućnost odvođenja jednog manjeg kraka izravno kroz hotelske sale, što je davalo izuzetan ugođaj gostima kao da borave u prirodi. Ovaj dojam prirode u interijeru su još više upotpunjavali brojni i veliki stakleni otvori i dostupnost sunca, kao i cvijetne površine i kameni aranžmani. Skladna gradnja, koja se uklapala u vizure staroga grada izazivala je nezaboravan doživljaj kod posjetitelja. Okruživale su ga tri raličite terase u tri razine, a eksterijer je sačinjen od karakterističnog hercegovačkog kamena, dok je u interijeru preovlađivalo drvo. Po velikom smještajnom kapacitetu, dobroj kuhinji i ugodnoj atmosferi, ovaj hotel postao je najznačajniji hotelski smještaj u Mostaru. Pred početak zadnjeg rata doneseni su planovi o nastavku gradnje druge faze hotela Ruže na mjestu dotadašnje štamparije Rade Bitanga, međutim, rat je zaustavio sve planove. Tijekom rata hotel je pretrpio velika razaranja od granata, pa je bijela ljepotica postala gomila crnog krša. U godinama nakon rata, vlasništvo objekta promijenjeno je, srušen je do temelja i počela je gradnja hotela (hotel Marriott) po novom projektu, mnogo većem, glomaznijem, po projektu koji ipak odudara od niskih građevina starogradske jezgre.”

Tekst je objavljen u knjizi Mostaski leksikon, autor Tibor Vrančić

fotografiju priredio Armin Džabirov

Monografija Mostar i knjiga Mostarski leksikon mogu se kupiti u knjižari Mutevelić u Mostaru.

(cidom)

Iz Monografije Mostar – Hotel Mostar

 

Nastavljamo s fotografijama iz Monografije Mostar u izdanju knjižare Mutevelić - 2004 su izdali reprint izdanja iz 1982, što znači da su fotografije iz 1970-ih do 1982.

Hotel Mostar.

“Godine 1937. započinje izgradnja Zgrade burze rada u tadašnjoj ulici zapadno od željezničke stanice. Projekt je napravio Dinko Loose, a nadzor Miroslav Loose. Prema projektu predviđeno je da objekt ima dva kata i u njemu su trebala biti smještena sva potrebna odjeljenja: radnička kuhinja, prenoćište, uredi, stanovi za šefa Burze rada, kao i stan za kućepazitelja. Rok za završetak radova bio je rujan iste godine. Međutim, nakon završetka gradnje zgrada nije predugo poslužila svojoj namjeni, jer se neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata prenamijenjuje u hotel. Bila je to prikladna zgrada za tu namjenu, a sobe su prilagođene za boravak hotelskih gostiju. Hotel, koji je imao visoko prizemlje, dva kata i nekoliko soba u potkrovlju dobiva ime Mostar. Tijekom 1967. g. također doživljava neke manje nadogradnje i uređenje fasade, a uređuje se i prekrasna bašta u kojoj su brojni mladi uvečer rado dolazili na piće i igranku uz živu glazbu. Hotel je nakon zadnjeg rata bio u funkciji uz manje popravke ratnih oštećenja, da bi se prije nekoliko godina potpuno srušio i na njegovu mjestu izgrađen je hotel istog imena, ali izgrađen u sasvim drugačijem, suvremenijem stilu, tako da osim imena nema nikakve poveznice s bivšim hotelom.”

Tekst je objavljen u knjizi Mostaski leksikon, autor Tibor Vrančić

fotografiju priredio Armin Džabirov

Monografija Mostar i knjiga Mostarski leksikon mogu se kupiti u knjižari Mutevelić u Mostaru.

(cidom)

Iz stare štampe: Kralj na vrelu Bune, 1925.

 

U časopisu „Ilustrovani list“ od 10. maja 1925. godine objavljene su fotografije kralja Aleksandra, tokom njegove posjete vrelu Bune u Blagaju, 29. aprila 1925. godine. Ispod jedne fotografije stoji tekst napisan ćirilicom i latinicom:

„На свом ускршнјем излету по Југозападу Њ.В. Краљ задржао се наричито на живописним тачкама наше лепе землје; на тајахственом и дивном извору реке Буне у Херцеговини”'

„Na svom uskršnjem izletu po našem Jugozapadu Nj..V. Kralj zadržao se naročito na živopisnim tačkama naše lepe zemlje; na tajanstvenom i divnom izvoru reke Bune u Hercegovini“

Snimci Vl. Benčića, Beograd

Nakon posjeta cara i kralja Austrougarske Franje Josipa I. Mostaru iz 1910. u Mostar je dana 29. aprila 1925. godine stigao još jedan kralj. Bio je to Kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević.

Doduše to nije bila zvanična posjeta, pa stoga niti toliko pompozan, a jedva da su ga kroničari i zabilježili. Čak se može reći da nije ni posjetio Mostar nego je samo „protutnjao“ autom kroza nj i zaustavio se na vrelu Bune u Blagaju. Nakon ručka nastavio je put za Dubrovnik.
Kasnije je tim povodom postavljena i spomen ploča iznad izvora rijeke Bune, koju su tokom Drugog svjetskog rata neki gnjevni ljudi izrešetali mecima, te je tako okrnjena dugo stajala iznad izvora.

priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)

Iz Monografije Mostar – Hotel Bristol

 

Nastavljamo s fotografijama iz Monografije Mostar u izdanju knjižare Mutevelić - 2004 su izdali reprint izdanja iz 1982, što znači da su fotografije iz 1970-ih do 1982.

Hotel Bristol.

“Kao treći po redu u Mostaru se 1906. g. otvara novi hotel na desnoj obali Neretve. Svojim izgledom, koji je više podsjećao na gradnju s gotskim arhitektonskim elementima, krasila je ta građevina desnu obalu Neretve. Vlasnici zgrade – braća Ribice, dadoše mu ime hotel Bristol, a svečano ga je otvorio doseljenik, Makaranin Antun Antunović. Bila je to skladna građevina na jedan kat s dvadesetak soba i velikom terasom koja je bila nasuprot onoj od hotel Neretve. U prizemlju je bio veliki restoran s lučnim prozorskim otvorima i prepoznatljivom ogradom od klesana kamena. U suterenu ispod terase Antun Tiberio je 1907. g. otvorio kino Royal. Odmah poslije Drugoga svjetskog rata, u hotel Bristol useljena je oficirska menza, da bi se u lipnju 1955. g. srušila zgrada hotela, a novi objekt će prema zamislima i projektu Romea Tiberia, biti preadaptiran i nadograđen, te poprimiti današnji oblik. Svečano otvaranje novog zdanja održano je 16. srpnja 1960. g. Novi izgled hotela bitno je odudarao od prijašnje vizure. Sada je to bila zgrada u nekim više socijalističkim, pravim crtama s četiri nadodana kata. U vremenu od 1960. g. pa sve do 1992. bio je to jedan od dva najznačajnija i najomiljenija hotela u Mostaru, okupljalište brojnih generacija slikara i muzičara. Nakon zadnjeg rata nije bio previše oštećen, ali je ipak renoviran i danas uspješno posluje.”

Tekst je objavljen u knjizi Mostaski leksikon, autor Tibor Vrančić

fotografiju priredio Armin Džabirov

Monografija Mostar i knjiga Mostarski leksikon mogu se kupiti u knjižari Mutevelić u Mostaru.

(cidom)

Na današnji dan: Otvorena Gradska tržnica u Sarajevu, 1. novembar 1895.

 

Na današnji dan, 1. novembra 1895. godine otvorena je Gradska tržnica u Sarajevu. Sagrađena je u ulici Ferhadija, u centralnoj gradskoj zoni. Izgradnju je potakla činjenica o postojanju željezničkog, gradskog kolodvora na trgu koji se nalazi preko puta Tržnice, oko kojega su se razvile brojne trgovine mesa i zeleni, što je doprinijelo ideji da se sagradi jedan zatvoreni objekat tržnice u koji su se trebali preseliti „svi mesari i trgovci zeleni iz Franje Josipa, Ferhadije, Ćemaluše, Kujundžiluka i Predimaret ulica, jer se prodaja mesa i zeleni u tijem ulicama od 1. novembra dalje neće više dozvoliti...“ Idejni projekat Markthalle für Sarajevo datira od 22. maja 1894. godine, izrađen je u Građevinskoj direkciji Zemaljske vlade, a nacrti izvedbenih detalja su rađeni u periodu mart-august 1895. godine. Idejni projekti nisu potpisani, neki autori (Alija Bejtić, Todor Kruševac) smatraju da izgled koji je Tržnica poprimila upućuje na rad Josipa Vancaša kao projektanta, a na nacrtima izvedbenih detalja potpisan je August Butscha. Gradska tržnica svečano je otvorena 1. novembra 1895. godine uz prisustvo poglavara Apela, barona Kučere, rukovodstva Zemaljske vlade, kao i cijelog općinskog zastupstva. Sa urbanističkog stanovišta Tržnica je prepoznatljiv reper grada, a njena funkcija, kao jednog od snabdjevačkih centara grada, ostala je nepromijenjena od 1895. godine sve do danas. Naziv Markt-halle (tržnica, tržna hala) je vremenom, u svakodnevnoj govornoj upotrebi prešao u naziv Markale i zadržao se do danas. Danas se tako zove dio otvorene pijace, iza objekta Tržnice. U građevinskom smislu, objekat je zanimljiv i po tome što je prvi put u Sarajevu, za izgradnju krovišta objekta, primijenjena čelična konstrukcija. (Za tekst korišteni podaci iz Odluke Komisije o očuvanju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine o proglašenju Gradske tržnice nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine iz 2008. godine

(Historijski arhiv Sarajevo)

Iz Monografije Mostar – Hotel Neretva

 

Nastavljamo s fotografijama iz Monografije Mostar u izdanju knjižare Mutevelić - 2004 su izdali reprint izdanja iz 1982, što znači da su fotografije iz 1970-ih do 1982.

Hotel Neretva

“Rješavajući narasle potrebe za smještajem sve brojnijih posjetitelja Mostara, austrougarska vlada donosi odluku da u vlastitom aranžmanu gradi prvi pravi europski hotel u Hercegovini. Financiran od državnih sredstava, hotel Neretva ili Narenta, kako su ga Austrijanci zvali, bio je istinski dragulj austrougarske arhitekture. Izgrađen je 1892. godine, prema projektu arhitekta Aleksandra Witeka, u pseudo-maurskom stilu, a lokacija hotela izabrana je na velikom trgu Musali i na samoj strmoj obali rijeke Neretve. U Beču je sačuvan izvedbeni projekt s Witekovim potpisom koji datira još iz ožujka 1890. Već godine 1900. hotel Neretva doživljava manje promjene u interijeru, vrše se pregradnje i to prema projektu Đorđa Knežića. Odmah nakon gradnje bila je predmetom pažnje i divljenja ne samo Mostaraca nego i svih posjetitelja i brojnih putopisaca. U novoizgrađenom hotelu svaka je soba imala svoj Badezimmer (kupatilo), gosti su imali na raspolaganju salu za sastanke i mogli su čitati tadašnji europski tisak uz pratnju žive klavirske glazbe, a na menije se uvodi bečka gastronomija, pri čemu su hranu pripravljali posebno obučeni kuhari dovedeni iz Praga. Time se u Mostar unosi duh Europe, pa on nimalo ne zaostaje za ostalim europskim metropolama. Na istočnoj strani hotela gdje se nalazio vrt, izgrađena je prelijepa veranda gdje su, pored gostiju, i mještani rado sjedili. Na osamnaestogodišnjicu izgradnje, u istom tom hotelu odsjeo je i car i kralj Franjo Josip I, u vrijeme njegova posjeta Mostaru. U periodu 1992. – 1995. g. hotel Neretva doživio je ratna razaranja, a nakon okončanja ratnih sukoba počelo se s obnovom porušenog hotela, no nakon izvjesnog vremena sve je stalo, tako da su dvadesetak godina u samom centru grada, na mjestu gdje je se nekada kočoperio impozantan biser hotelijerstva, zjapili stravični patrljci ruševina koji su predstavljali istinsku opasnost za prolaznike. Tek sredinom 2018. počeli su radovi na obnovi hotela, ali su i oni stali.”

Tekst je objavljen u knjizi Mostaski leksikon, autor Tibor Vrančić

fotografiju priredio Armin Džabirov

Monografija Mostar i knjiga Mostarski leksikon mogu se kupiti u knjižari Mutevelić u Mostaru.

(cidom)