Stara željeznička stanica, 1885 - 2022.

 

Od sjaja do rušenja

Jedan po jedan, odlaze nekadašnji simboli, nekadašnjeg grada Mostara.

Oni koji još imaju u sjećanju vožnju nekadašnjim Ćirom od Mostara do Sarajeva, od Mostara do mora, do Ploče, ili od Čapljine do Trebinja, Dubrovnika, Bileće i Titograda, pamte puni sjaj i značaj stare stanične zgrade u Mostaru.

Zgrada Ćirine stanice nalazila se u ruševnom stanju od završetka rata 1995. godine. Po prilici, nije se uklapala u neke nove poglede, ali ni u sjećanja na neka davno protekla vremena.

Danas 10.1. počelo je rušenje nekadašnje Ćirine stanice u Mostaru.

Možda je moglo i drugačije ???

Periferija za dvije strane grada

Najgore što niko nikoga ništa ne pita, a još i gore što niko ne reaguje. U sred centralnog gradskog kvarta, pored opšteg nereda i brojnih bespravno i bez plana napravljenih objekata, objekata koji su godinama u izgradnji... ruši se baš ova, ćirina zgrada, koja za nas nije samo zgrada i bivša željeznička stanica. Ona je nama naš rodni grad. Vrijedna uspomena koju je svakako trebalo sačuvati. Mogla je i trebala biti muzej u centralnom gradskom kvartu punom zelenila, fontana, restorana, dućana i sadržaja kaji će nas privući a ne odbijati. Ili je možda problem u shvatanju ili predstavljanju pojma "centralni gradski kvart", koji je ustvari već dugo samo periferija za dvije strane grada?

(Dženana Dedić)

Evo i kratkog podsjećanja:

Ćirina stanica u Mostaru građena je od 27. augusta 1884. do 13. juna 1885. godine, kada je puštena u promet dionica željezničke pruge uskog kolosijeka Metković - Mostar dužine 42,4 km.

Prvi voz na pokusnoj vožnji provezao je 12. aprila 1885. od Mostara do luke Metković. Iz vojničkih i tehničkih razloga odlučeno je da se pruga prema luci Metković gradi desnom obalom Neretve.

Austrougarska vlada je kao graditelja Južne pruge izabrala Karla Schwartza iz Beča. Gradnja je započela 1884., a završila 1885.

U zgradi stanice Mostar bila je smještena željeznička administracija i željeznička arhiva do početka 1992. kada je u ratnim događanjima zgrada zapaljena. U sastavu stanice bila je radionica za popravke lokomotiva, vagona i ložionica, kao i parkirno mjesto za lokomotive. Stanična zgrada je imala i jedan uredan restoran, sa terasom sa strane kolosjeka.

(fotografija: arhiva, cidom, portali)

(spagos).

Ponovo spektakl: Hajduk - Velež

 

Spektakl u najavi: HNK Hajduk Velež – FK Velež Mostar, 22. januara 2022. u 14:30 sati.

Prema dostupnim podacima Velež i Hajduk odigrali su ukupno 95 utakmica, od čega je njih 74 bilo u prvenstvu Jugoslavije, a još jedna u Kupu Maršala Tita dok su ostale bile na Februarskim turnirima ili prijateljskog karaktera.
Hajduk je slavio pobjedu u 38 utakmica, Velež u 31, dok je 26 puta bilo neriješeno. U prvenstvu je Velež uspješniji u Mostaru - 18 pobjeda i 11 neriješenih iz 37 utakmica - dok je u Splitu Hajduk slavio 22 puta uz 12 neriješenih.
Prvi put Velež i Hajduk igrali su 5. jula 1947. u Mostaru, a pobjedu u to vrijeme prvoligaša Hajduka s 8-2 obilježila je činjenica da je to bio debi Bernarda Vukasa u dresu Splićana.
Posljednji duel Veleža i Hajduka odigran je 17. marta 1991. na Poljudu. Završilo je 1:1, a nakon raspucavanja penal bod osvojili su Rođeni (1-3). Strijelac za Hajduk bio je Mario Osibov u 34. minuti, dok je za Velež pogodio Vladimir Gudelj u 66.
Hajduk je nastupio u sastavu Slavica, Hadžiabdić, Erak, Šerkić, Jesilenek, Jeličić, Osibov, Bokšić, Vučetić i Jarni, a kao rezerve su ušli Kozniku i Setinov. Za Velež su igrali Peštalić, Šišić, Gosto, Margeta, Rahimić, Jedvaj, Tufek, Gudelj, Kodro, Beširević i Popović, a s klupe ulazili Birjukov i Mavrak.

(fkvelež)

fotografije: arhiva, cidom, fk velež, Enes Vukotić

Najava koja je izazvala pregršt sjećanja, kako na utakmice u Splitu, kod Plinare i na Poljudu, tako i u Mostaru na Starom ogralištu, i na stadionu pod Bijelim Brijegom.

Manje više, svaki navijač Veleža ima neko svoje sjećanje na neki od ovih istinskih derbija.

Slike govore više od hiljadu riječi.

(spagos)

Širom svijeta – Sa iste pozicije, nekad i sad (1)

 

Pogledi sa iste pozicije, prije stotinu i više godina i u sadašnje vrijeme, u gradovima širom svijeta, uz pomoć starih fotografija, uvijek plijene pažnju posmatrača, u potrazi za odgovorom, koliko i šta se tokom vremena u nekom mjestu promjenilo.

Ovdje, u nekoliko nastavaka, donosimo po nekoliko kombinacija takvih pogleda iz gradova širom svijeta.

Fotografija iz 1900. (približno) prikazuje Pennsylvania Avenue u Washingtonu, D.C. Kapitol se može vidjeti u pozadini. Otprilike 113 godina kasnije, Kapitol još uvijek stoji na istom mjestu. Sada je, međutim, ulica popločana, a promijenjena su i pročelja kuća.

Romantična rijeka vijuga kroz selo Warmenhuizen (Holandija) 1950. godine. Čamci se ljuljaju po vodi, mostić vodi na drugu stranu. Da li je to ista scena? Obratite pažnju na crkvu u pozadini. 65 godina kasnije, rijeka je postala ulica, tačnije Molenaarweg.

Jezero Max-Eyth-See u Stuttgartu stvorena je vještački, i u to vrijeme bila je samo produžetak Neckara. Svjetionik se još uvijek može vidjeti na ovoj slici iz otprilike 1939. godine. 80 godina kasnije, jezero je jedva prepoznatljivo: preko vode vodi most, a okolo su visoka zelena stabla.

Trg svetog Marka u Veneciji oko 1910. Ova slika se ne razlikuje mnogo od sadašnje. 110 godina kasnije, unuk malog dječaka sa naše prve slike našao se na istom mjestu, da osvježi sjećanja na članove porodive, kojih već odavno nema.

Izgradnja zgrade Sultan Abdul Samad u Kuala Lumpuru, Malezija, počela je 1894. godine, a završena tri godine kasnije. Ovdje je prikazana zgrada sa visokom sahat kulom iz 1920. godine. 96 godina kasnije, zgrada je i dalje tu i ona se nije se promijenila – već pozadina iza nje. Brojni neboderi su nikli iza zgrade.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe: Reklame, početkom dvadesetog stoljeća

 

U Kalendaru “Bošnjak” iz 1903, 1905 i 1906. godine redovno su objavljivane reklame za proizvode, koji do tada nisu bili u masovnijoj upotrebi u našim krajevima.

Bilo je to vrijeme redovnijeg izlaska štampe i povećane čitalačke publike. Istovremeno se saznale mogućnosti oglašavanja i reklame proizvoda putem javnih medija. Ovdje pregled nekih interesantnijih reklama

Praznični period godine je i kada se više uljepšava i posvećuje posebna pažnja ljepšem izgledu za svečaniji ambijent prostora i ljudi.

Donosimo nekoliko starih, ponekad malo i humorističnih, reklama proizvoda za uljepšavanje prostora i ljudi.

Stovarište haljina The American u blizini sarajevskog Zemaljskog muzeja kupcima garantovalo zadovoljstvo njihovim proizvodima. "Ko jedanput kupi, kupiće opet", poruka je na reklami.

Reklamiran je i "Schiftovov safun" koji je bio prepoznatljiv po simbolu jelena ili ključa. Proizvođač je tvrdio da je to "najbolji, najizdašniji i zato najjeftiniji safun. Čist od svakih škodljivih sastojina".

U galeriji fotografija imate priliku pogledati i druge, ništa manje interesantne reklame iz drugih dijelova Austro-Ugarske monarhije.

Prilozi: reklame, Kalendar "Bošnjak", 1903, 1905. i 1906.godine

priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)

Odlasci poznatih u 2021. godini

 

Iza nas je druga pandemijska godina koju ćemo, između ostalog, pamtiti i po odlascima sjajnih djelatnika s muzičke i glumačke scene, ali i iz oblasti sporta, politike i mnogih drugih sfera.

Početkom 2021. godine, u januaru, napustili su nas legendarni voditelj Larry King, radijski i televizijski voditelj Tarik Helić, junakinja pjesme "Selma" Bijelog Dugmeta Selma Borić, legendarna Marija iz "Žikine dinastije" Rialda Karić te fantastična Mira Furlan.

Godinu je nesumnjivo obilježio odlazak legendarnog Đorđa Balaševića, za kojim je sedmicama nakon njegovog odlaska tugovao cijeli region. Đole nas je napustio u februaru, a isti mjesec ispratili smo i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, kao i bh. rukometašicu Adelu Merdžanić.

U martu je preminuo Želimir Altarac Čičak, jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih kreatora sarajevske muzičke pozornice. Isti mjesec umro je i glumac Vlasta Velisavljević, kao i legendarni komentator Formule 1 Murray Walker, glumac Boris Komnenić i glumica Darinka Čalenić, najpoznatija po ulozi Dare u "Žikinoj dinastiji".

Vlasnik prvog registrovanog kafića u Sarajevu Damir Lisac napustio nas je u aprilu, a tokom su u tom mjesecu umrli i princ Philip, Jovan Divjak, Predrag Živković Tozovac, montažer Miralem Zubčević, supruga legendarnog Kirka Douglasa - Anne te bh. rediteljica Vesna Ljubić.

Mjesec kasnije preminuo je srbijanski pjevač Đorđe Marjanović, reditelj "Balkanskog špijuna" Božidar Nikolić, glumac i reditelj Saša Anočić i pjesnikinja Ljubica Ostojić. U junu i julu preminuli su: tvorac "Supermana" Richard Donner, autor omota kultnih jugoslavenskih albuma Branko Gavrić i mlada glumica Amra Prutina.

Milan Lane Gutović napustio nas je u augustu, a nedugo zatim preminuli su i bubnjar Stonesa Charlie Watts, član Mostar Sevdah Reuniona Milutin Sretenović Sreta i legendarni Brico iz "Našeg malog mista" Mišo Martinović.

Septembar su obilježile smrti velikog broja ljudi, napustili su nas: Glumica Sanja Burić, jedna od najpoznatijih tekstopisaca na prostorima bivše Jugoslavije Marina Tucaković, pjevač i kompozitor sevdaha Edin Pandur, legendarni glumac Jean-Paul Belmondo, umjetnik Senad Pezo, popularni televizijski voditelj Minja Subota, Kemal Kurspahić, legendarni Boycie iz Mućki John Challis, poznati košarkaški trener Dušan Ivković i zvijezda "Sexa i grada" Willie Garson.

Pred kraj godine obožavatelje "Prijatelja" rastužila je vijest o odlasku Jamesa Michaela Tylera, koji je u ovoj seriji tumačio lik simpatičnog konobara Gunthera. Pored njega u oktobru je preminuo i doajen bh. filma Jasmin Dodik, kao i legendarni golman Dragan Pantelić. Tokom ovog mjeseca preminuo je i Vjekoslav Mandić.

Kraj ove sezone Formule 1 je pored pobjede Maxa Verstappena obilježila i smrt legendarnog Franka Williamsa. U novembru je preminuo i Tom Stoddart, fotograf koji je u svijet slao snimke iz opkoljenog Sarajeva.

Isti mjesec preminuli su i Marinko Rokvić, bubnjar YU grupe Raša Đelmaš, Merima Njegomir, Muamer Zukorlić, akademik Abdulah Šarčević i jedan od osnivača SDA Hasan Čengić. U decembru je preminula Davorka Ručević Kasandra, a posljednjeg dana 2021. godine oprostili smo se od legendarne američke glumice Betty White, koja je preminula u 99. godini, dvije sedmice prije svog 100. rođendana.

(klix/20220102)

Sport u 2021. godini

 

Bronzana Lana, odbojkaši prvaci Evrope i bronzani na Olimpijadi, košarkašice pete u Evropi i ljetna bajka FK Velež!

Nakon što je 2020. godina bila obilježena pandemijom koronavirusa, zbog koje je čitav svijet stao, sva velika sportska dešavanja su prebačena za 2021. godinu te smo uz već planirana takmičenja dobili 365 dana u kojim su ljubitelji sporta mogli skoro svakodnevno uživati.

Januar je tradicionalno rezervisan za veliko rukometno takmičenje, a neparne godine su rezervisane za svjetska prvenstva.

Domaćin Svjetskog rukometnog prvenstva bio je Egipat, koji je u potpunosti pao na ispitu. Organizacija turnira je bila haotična te je samo dan pred početak Češkoj i SAD-u zabranjeno učešće zbog nekoliko igrača pozitivnih na koronavirus te su umjesto njih na turnir upali Sjeverna Makedonija i Švicarska. Tokom turnira i reprezentacija Zelenortskih Otoka se morala povući zbog slučajeva korone u njihovim redovima.

Da prvenstvo ne bi prošlo samo u znaku ružnih vijesti pobrinuo se pivot Demokratske Republike Kongo Gauthier Mvumbi Thierry, koji je osvojio simpatije zbog svog izgleda, ali i rukometnih vještina.

Prvak je postala Danska, koja je u finalu pobijedila Švedsku rezultatom 26:24.

U februaru je u Melbourneu održano drugo izdanje teniskog ATP Cupa, a prvak je postala Rusija.

Italijanska Cortina d'Ampezzo je bila domaćin Svjetskog prvenstva u skijanju, na kojem su najuspješniji bili Austrijanci sa pet zlata. Individualno je najuspješnija bila Lara Gut-Behrami sa dva zlata i jednom bronzom.

Teniski Australian Open je osvojio Novak Đoković u muškoj te Naomi Osaka u ženskoj konkurenciji.

Centralni događaj u martu bilo je Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici, koje je održano u poljskom Torunu, na kojem je najuspješnija zemlja bila Nizozemska. Prva zvijezda bio je Šveđanin Armand Duplantis, koji je postavio rekord evropskih prvenstava preskočivši s motkom 6,05 metara.

U aprilu se u bugarskoj Sofiji održavalo Evropsko prvenstvo u taekwondou. Ekipno su slavili Rusija u muškoj te Velika Britanija u ženskoj konkurenciji, a prvenstvo ćemo pamtiti i po tome što su naši Nedžad Husić i Marija Štetić osvojili srebra.

Ruski Jekaterinburg je osvojio titulu u košarkaškoj Euroligi za žene pobjedom nad španskom Avenidom na Final Fouru održanom u Istanbulu. Zanimljivo, dvije bh. reprezentativke su se u finalu našle na suprotnim stranama - Jonquel Jones na pobjedničkoj, a Marica Gajić na gubitničkoj.

Maj je tradicionalno rezervisan za finale evropskih nogometnih kupova. Najprije je odigrano finale Lige prvaka za žene, u kojem se Barcelona ponijela trofej, a potom su uslijedili finali u muškim takmičenjima. Evropsku ligu je osvojio Villarreal, a Ligu prvaka Chelsea.

Košarkaši Anadolu Efesa su suvereno osvojili Euroligu zahvaljujući najviše maestralnom Vasiliju Miciću.

Novak Đoković je osvojio Roland Garros u muškoj, a Barbora Krejčikova u ženskoj konkurenciji.

Njemačka je pobjedom nad Portugalom rezultatom 1:0 osvojila U21 Evropsko prvenstvo u nogometu.

Početkom juna je italijanski Pro Recco osvojio Ligu prvaka u vaterpolu, a Kanađani su trijumfovali na Svjetskom prvenstvu u hokeju.

Barcelona je osvojila Ligu prvaka u rukometu, dok su košarkašice Srbije trijumfovale na Evropskom prvenstvu u Francuskoj i Španiji. Na tom takmičenju reprezentacija BiH je zauzela peto mjesto.

Novak Đoković je osvojio i treći Grand Slam u sezoni - Wimbledon, dok je Ashleigh Barty trijumfovala u ženskoj konkurenciji.

U junu su počela, a u julu završila dva velika kontinentalna nogometna takmičenja – Euro i Copa America. Prvak Evrope je postala reprezentacija Italije, a Lionel Messi je prvi put odveo Argentinu do titule u Južnoj Americi.

Euro će ostati upamćen kao prvi u historiji koji je bio održan neparne godine, ali nažalost i po tome što je na njemu tokom utakmice Christian Eriksen doživio infarkt, a samo brzom reakcijom ljekara je izbjegnut najcrnji scenarij.

Saznali smo i prvake u dvije velike američke lige. Milwaukee Bucksi su postali prvaci košarkaške NBA lige, a Tampa Bay Lightning hokejaške NHL lige.

Jedna MMA borba je privukla dosta pažnje prošle godine. Conor McGregor je sredinom jula izgubio od Dustina Poiriera prekidom nakon što je Amerikanac slomio nogu Ircu.

Olimpijske igre, koje su također kao i Euro prvi put održane neparne godine, su počele krajem jula, a završile početkom augusta. Najuspješnija država u Tokiju su bile Sjedinjene Američke Države sa 113 medalja, od kojih je 39 zlatnih.

Bermudi, Filipini i Katar su stigli do svojih prvih olimpijskih zlata u historiji, a Burkina Faso, San Marino i Turkmenistan su prvi put osvojili bilo koju medalju na olimpijskim igrama.

Chelsea je svoju evropsku sezonu počeo osvajanjem UEFA Superkupa.

Tokom jula i augusta FK Velež je pisao stranice ljetne bajke, plasmanom u Evropske kupove nakon 33 godine. Na tom putu, u Konferencijskoj ligi su iz daljnjeg takmičanja u prvom kolu izbacili ekipu Coleraine iz Sjeverne Irske pobjedom na Grbavici 2:1, i u Irskoj 1:2. U drugom kolu su iz daljnjeg takmičenja izbacili AEKa iz Atine, pobjedom na Grbavici 2:1, te nakon što su doživjeli poraz u Atini od 0:1, plasirali su se u treće kolo pobjedom na penale od 3:2 penale. Rođeni su u trećem kolu zaustavljeni od švedske ekipe Elfsborg iz Borasa, nakon nerješenog rezultata 1:1 u gostima, i porazom na Grbavici 1:4.

U septembru smo još jednom dobili potvrdu da je Italija odbojkaška velesila nakon što su Azzurri i Azzurrine u obje konkurencije osvojili Evropska prvenstva.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci osvojila je bronzanu medalju na Paraolimpijskim igrama u Tokyu.

Novak Đoković nije uspio osvojiti i četvrti Grand Slam u prošloj sezoni, jer ga je u finalu US Opena pobijedio Rus Daniil Medvedev. Na taj način je najboljem teniseru svijeta "za dlaku" izmakao kalendarski Grand Slam, dostignuće kakvo je uspio ostvariti samo Rod Laver. U ženskoj konkurenciji je trijumfovala Emma Raducanu.

Krajem septembra smo vidjeli i najiščekivaniji boks meč godine u kojem je Oleksandr Usyk odlukom sudija pobijedio Anthonyja Joshuu i oduzeo mu titule u teškoj kategoriji u verzijama WBA, IBF, WBO i IBO.

U oktobru je Francuska postala drugi osvajač nogometne Lige nacija, dok je Portugal osvojio Svjetsko prvenstvo u futsalu.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci pobijedila je Rusiju i postala prvak Evrope.

San Francisco Giantsi su postali prvaci najjače bejzbol lige svijeta - MLB.

Carlos Alcaraz je otvorio novembar pobjedom na Next Gen turniru najboljih mladih tenisera svijeta, nakon kojeg su uslijedili i završni Masters turniri u obje konkurencije na kojima su slavili Garbine Muguruza i Alexander Zverev.

U tom mjesecu je i Bosna i Hercegovina bila domaćin jednog velikog takmičenja. U Sarajevu se od 12. do 15. novembra održalo Evropsko juniorsko prvenstvo u taekwondou na kojem su najuspješniji bili Rusi sa sedam zlata.

Na kraju novembra održana je ceremonija dodjele Zlatne lopte koju je sedmi put u karijeri dobio Lionel Messi.

Teniska reprezentacija Rusije je početkom decembra osvojila Davis Cup, dok su Norvežanke osvojile Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene.

Max Verstappen je 12. decembra pobjedom na Velikoj nagradi Abu Dhabija u direktnom dvoboju s Lewisom Hamiltonom osvojio svoju prvu titulu prvaka u Formuli 1.

Krajem posljednjeg mjeseca 2021. godine u Abu Dhabiju je održano i Svjetsko plivačko prvenstvo u malim bazenima. Sjedinjene Američke Države su bile najbolje, a Lana Pudar je osvojila bronzu i na taj način se upisala u historiju bosanskohercegovačkog plivanja.

(sport)

Svijet u 2021. godini

 

Tokom 2021. godine svijet su obilježili brojni politički i drugi događaji, čije su posljedice znatno odredile kako kretanja određenih zemalja tako i cjelokupnu sliku svijeta.

Ukoliko se osvrnemo na godinu iza nas, gotovo da se ne može izdvojiti dio planete koji nisu pratila burna politička dešavanja, pučevi, previranja pa i ratovi kojih, nažalost, nije manjkalo ni ove godine.

Napad na Kongres, dolazak Bidena i vojni udar u Mijanmaru

Početak 2021. godine obilježila su dva važna događaja u Sjedinjenim Američkim Državama. Dok su Amerikanci, ali i ostatak svijeta čekali inauguraciju novog predsjednika Bidena, 6. januara dogodio se napad na zgradu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

Hiljade demonstranata, uglavnom pristalica politike Donalda Trumpa, opkolilo je zgradu Kongresa u Washingtonu te su tražili od američkih zvaničnika da obustave imenovanje Joea Bidena na predsjedničku funkciju te da na to mjesto imenuju "jedinog i pravog pobjednika izbora" Donalda Trumpa.

Demonstracije su se vrlo brzo pretvorile u nasilje i otvoreni sukob policije i demonstranata, a mnogi su napad na Capitol Hill ocijenili kao "pucanj" u američku demokratiju i nezapamćen napad na demokratski sistem Sjedinjenih Američkih Država.

Nekoliko sedmica kasnije, nakon što se situacija koliko-toliko smirila, Sjedinjene Američke Države zvanično su dobile novog predsjednika. Tokom ceremonije održane 20. januara Joe Biden je položio zakletvu i postao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Pored brojnih gostiju i bivših američkih zvaničnika koji su pratili inauguraciju, Bidenovo imenovanje obilježilo je i raspoređivanje rekordnog broja policijskih službenika i više od 20.000 pripadnika Nacionalne garde koja je osiguravala događaj.

Februar je započeo burno na području Azije. Prvih dana februara, vojska u Mijanmaru uhapsila je funkcionere vladajuće stranke, ali i istaknutu političarku i liderku države Aung San Suu Kyi, čime je započeo vojni udar u ovoj azijskoj zemlji.

Dane nakon toga obilježile su masovne demonstracije nezadovoljnih građana, ali i sukobi između stanovnika s jedne te policije i vojske s druge strane. Tokom demonstracija vojska je uhapsila hiljade građana, a više stotina njih je ubijeno. Uprkos brojnim protestima, vojna hunta je i dalje na vlasti, a vojna vladavina je "zaokružena" i odlukom da se Aung San Suu Kyi osudi na četiri godine zatvora.

Odlazak posljednjeg Castra, sukob Izraela i Hamasa

Iako ne tako bitan događaj za cjelokupna kretanja u svijetu, stanovnici Kube su krajem aprila ove godine svjedočili historiji. Tokom Kongresa Komunističke partije Kube potvrđeno je kako Raul Castro, brat kubanskog revolucionara Fidela Castra, odstupa s funkcije predsjednika države i predsjednika Komunističke partije.

Nakon 60 godina vladavine porodice Castro Kuba je prvi put nastavila svoj put bez članova ove porodice na čelu države, a za novog predsjednika imenovan je Miguel Diaz Canel.

Nažalost, vjerovatno najupečatljivi događaj koji se u svijetu dogodio tokom maja jeste novi sukob između Izraela i palestinskih snaga na čelu s organizacijom Hamas.

Sukob je počeo protestima Palestinaca u istočnom dijelu Jeruzalema, nakon čega su pripadnici militantne organizacije Hamas ispalili nekoliko raketa prema Izraelu. Ovaj čin pokrenuo je niz izraelskih vojnih operacija koje su uključivale bombardovanje gotovo cijelog područja Pojasa Gaze. Dok su s jedne strane Palestinci tvrdili kako Izrael napadima čini ratne zločine, izraelski zvaničnici su napade pravdali snimcima koji pokazuju da se unutar civilnih objekata kriju pripadnici Hamasa.

Sukob je okončan krajem maja. Na području Izraela poginulo je 12 osoba, dok je u Pojasu Gaze poginulo njih 256, a najmanje 2.000 stanovnika je ranjeno.

Pad Netanyahua i dolazak talibana na vlast u Afganistanu

Područje Izraela početkom juna bilo je poprište još jednog važnog političkog događaja. Nakon 12 godina vladavine izraelski premijer Benjamin Netanyahu prestao je obnašati funkciju prvog čovjeka Izraela.

Postizbornim dogovorom opozicionih partija na čelo Izraela došao je premijer Naftali Bennett, koji će na ovoj funkciji ostati do 2023. godine, kada će se na tom mjestu, prema dogovoru, zarotirati s trenutnim šefom diplomatije Izraela Yairom Lapidom.

Ljetni period 2021. godine obilježila su dva važna događaja za azijske zemlje, ali i cijeli svijet. Krajem juna, nakon održanih predsjedničkih izbora, Iran je dobio novog predsjednika. Nakon Hassana Rouhanija na mjesto prvog čovjeka Irana stigao je Ebrahim Raisi. Njegovo imenovanje naišlo je na veliko negodovanje izraelskih zvaničnika koji ga nazivaju "Gospodin smrt" s obzirom na njegova djelovanja u nekadašnjem kontroverznom iranskom "Vijeću smrti".

Tokom augusta svijet je mogao svjedočiti nevjerovatnim dešavanjima u Afganistanu. Iako je ranije bilo poznato kako će vojska SAD-a, ali i drugi zapadni saveznici napustiti Afganistan zaključno s 11. septembrom, niko nije očekivao kako će talibani vrlo brzo vratiti vlast u ovoj državi.

Povlačenjem američkih, britanskih i drugih trupa talibani su vrlo lako osvajali brojne dijelove države, a kao "šlag na tortu" uslijedilo je osvajanje Kabula koje se dogodilo 15. augusta.

Ulaskom talibana u Kabul, dotadašnji predsjednik Ashraf Ghani pobjegao je iz države, a talibani su kroz nekoliko mjeseci potpuno ovladali teritorijom Afganistana.

Iako su najavili kako će njihova vladavina biti znatno drugačija i nešto "liberalnija" u odnosu na period do 2001. godine, izvještaji pokazuju kako se talibanske metode vladanja nisu znatno promijenile pa tako Afganistan i u narednoj godini očekuje izuzetno težak period prilagodbe na talibanski način upravljanja državom.

Vojni udar u Sudanu i odlazak Angele Merkel

Događaj koji je obilježio jesen u Africi svakako je bio vojni udar u Sudanu, gdje je vojska predvođena generalom Al-Burhanom svrgnula i uhapsila sudanskog premijera Abdallu Hamdoka i druge civilne dijelove vlasti. Vojni udar pokrenuo je demonstracije u kojima je poginulo nekoliko stanovnika Sudana.

Uprkos dogovoru civilne vlasti i vojske, građani i dalje strahuju kako se Sudan odlukama vojske vraća u mračni period prošlosti, kada je ova zemlja bila sinonim za vojnu diktaturu i vojne udare.

Naravno, najvažniji događaj koji se tiče Evrope odvijao se krajem godine u Njemačkoj. "Vječna" kancelarka Angela Merkel ranije je tokom godine najavila povlačenje iz politike, a nakon održanih parlamentarnih izbora do tada vladajuća koalicija CDU - CSU izgubila je vlast.

Na njihovo mjesto stigla je "semafor" koalicija, koju predvode SPD, FDP i Zeleni. Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel kancelarsku funkciju preuzeo je lider SPD-a Olaf Scholz.

Gabriel Borić na vlasti u Čileu i dvije velike evropske krize

Sami kraj godine pripao je Južnoj Americi, gdje se kao događaj vrijedan pažnje mogu izdvojiti predsjednički izbori u Čileu. Nakon dva kruga izbora pobjedu u ovoj državi odnio je Čileanac dalmatinskih korijena Gabriel Borić.

Tako će Čile u narednom periodu predvoditi 35-godišnji ljevičar koji je najavio izmjene brojnih zakona kojima će se nastojati napraviti otklon od zaostavštine nekadašnjeg čileanskog lidera i diktatora Augusta Pinocheta.

Događaji koji se ne mogu vezati za jedan mjesec, ali su nažalost obilježili cijelu godinu, odnose se na krize na istoku Evrope. Migrantska kriza na granici Bjelorusije i Poljske postala je način hibridnog ratovanja između EU i Aleksandra Lukašenka, a žrtve svega su, kao i obično, migranti koji se već mjesecima nalaze na "ničijoj zemlji", dok Brisel i Minsk okrivljuju jedni druge za eskalaciju krize.

Druga kriza na istoku Evrope tiče se Ukrajine i Rusije. Ruske trupe se već mjesecima stacioniraju u blizini istočne ukrajinske granice, zbog čega mnogi pretpostavljaju kako Ruska Federacija planira izvršiti invaziju na Ukrajinu, naročito na njene istočne dijelove.

Posljednjih nekoliko mjeseci pažnja velikih sila upravo je usmjerena na ovo područje, a većina državnika poziva na deeskalaciju tenzija. Iako ruski zvaničnici tvrde kako Rusija nema namjeru da napada Ukrajinu, mnogi zapadni političari smatraju kako je ovaj događaj moguć već u januaru 2022. godine.

Cijeloj krizi dodatno je doprinijela i eskalacija tenzija na relaciji Rusija - NATO, a Moskva je krajem godine objavila nacrte dokumenata u kojima od NATO saveza i SAD-a traži sigurnosne garancije za to da se NATO neće širiti na istok Evrope, tačnije Ukrajinu, zemlje Kavkaza i centralne Azije.

Iako svi pozivaju na dijalog, očigledno je da će se "hladnoratovska" kriza prenijeti i u 2022. godinu, a epilog svega mogao bi biti poznat već početkom naredne godine, kada bi se NATO zvaničnici i ruski predstavnici trebali sastati i razgovarati o sigurnosnim mjerama i mogućoj deeskalaciji tenzija koje su zabrinule sve građane Evrope.

(klix)

Svijet u 2021. godini: Pucanj na demokratiju SAD-a, novi ratovi i odlazak Angele Merkel (klix.ba)