Ne razgovaraj s magarcem!

 

Magarac je rekao tigru:

- “Trava je plava.”

Tigar je odgovorio:

- “Ne, trava je zelena!"

Izbio je spor i oni su otišli do Lava, kralja šume, da rješi ovaj problem.

Čak i prije nego što su stigli do mjesta u šumi gdje je Lav sjedio na njegovom prijestolju, magarac je počeo vikati:

- “Vaše veličanstvo, je li istina da je trava plava?"

Lav je odgovorio:

- “Tako je, trava je plava."

Magarac je bio oduševljen i nastavio:

- “Tigar se ne slaže sa mnom, proturiječi mi i živcira me, molim te, kazni ga."

Kralj životinja reče:

- “Tigar će biti kažnjen s 5 godina šutnje."

Magarac je sretno skočio i zadovoljno krenuo dalje, ponavljajući:

- “Trava je plava ... "....

Tigar je, prihvaćajući kaznu, pitao Lava:

- “Veličanstvo, zbog čega ste me kaznili? Trava je zelena, zar ne?

Lav je odgovorio:

- “Da slažem se, trava je zelena."

Iznenađeni tigar upita:

- “Zašto me onda kažnjavaš?"

Lav je odgovorio:

- “To nema nikakve veze s pitanjem kakva je trava plava ili zelena. Kazna za činjenicu da hrabra i inteligentna životinja poput vas ne može provesti vrijeme svađajući se s mazgom, a zatim mi doći s ovim pitanjem."

Najstrašnije je gubljenje vremena svađati se s budalom i neznalicom, koji ne mari ni za istinu ni za stvarnost, već samo za pobjedu svojih uvjerenja i iluzija. Nikada ne gubite vrijeme na smiješne argumente… Postoje ljudi koji, bez obzira na to koliko dokaza i svjedočenja dobiju, ne mogu razumjeti, zaslijepljeni mržnjom i poniženjem. Jedino što žele je da budu u pravu, iako je to daleko od točnosti.

Kad neznanje zavapi, um šuti!

(Edin/facebook/20210621)

Sa otvaranja izložbe fotografija o Veležovoj vedeti i internacionalcu Enveru Mariću

 

Nastupi u timovima Evrope i svijeta obilježili su Marićevu izuzetno uspješnu karijeru

U Mostaru otvorena izložba dokumentarne građe o veležovoj vedeti i internacionalcu Enveru Mariću, koju je priredio novinar i publicista Zlatko Serdarević.

Izložba je jedan mali prilog obilježavanju stote godišnjice uspješnog djelovanja FK Velež, u predvečerje jubileja (1922-2022.), čime je započet serijal mini izložbi, koje će u kontinuitetu biti prezentirane tokom ove, i u godini jubileja. Izložba je otvorena u caffe „Globus“ u Fejićevoj ulici tako da i sam naziv asocira na otvorenost i pripadnost Veleža cijelom svijetu.

Autor je na dvadesetak panela izložio oko osamdeset izložbenih eksponata koji ubjedljivo ilustruju razvojni put internacionalca Envera Marića od njegovih prvih nastupa u Veležu do kraja karijere, sa svim uzletima i postignučima na internacionalnim takmičenjima.

Prilikom otvaranje izložbe, uvodnim riječima se prisutnim obratio novinar Božo Kijac, svojevremeno urednik Hercegovačkih novina, koji je na vijest o izložbi napisao: „Enver Marić je najbolji bosanskohercegovački fudbaler svih vrmena i jedan od najboljih svjetskih golmana svih vremena. Branio je gol Evrope i Svijeta. Respekt. Vrhunski sportista, profesionalac. Fudbalski znalac i kao igrač i kao trener u svjetski priznatim okvirima. A, opet, običan, porodičan čovjek, sugrađanin i komšija. Naš čovjek, nevjerovatno. Hvala našem Mari za sve naše radosti kojima nas je čašćavao bravuroznim intervencijama u najdražem dresu Rođenih! Možda je ovo najuvjerljiviji portret ili završna skica za takav rad, ali po svemu sudeči vrlo zorno pruža impresije o čovjeku o kome danas govorimo, želeći ukazati na potrebu daleko veće afirmacije njegovog doprinosa razvoju sporta ne samo u Mostaru nego i u regionu, akcentirao je autor Serdarević.

Nakon toga je naveo osnovne Marićeve reference istakavši da se nakon iscrpljujučih treninga sa žarom Barbarićem, nastupima u Mladoj i A seleciji Jugoslavije moglo zaključiti da će postati veliko ime, što se i ostvarilo.

Od prvog nastupa u najboljoj jugoslovenskoj selekciji u Beogradu protiv SSSRa 1972. godine, pa sve do posljednjeg u Kardifu sa Velsom 1976. godine, odigrao je čak 32 utakmice za reprezentaciju Jugoslavije, ostavljajuči upečatljiv trag u analima tadašnje države. Branio je u Kupu nezavisnosti u Brazilu, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, učestvovao na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 1974. godine, kao i u kvalifikacijama za naredno svjetsko prvenstvo. Na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj izabran je za najboljeg golmana Evrope. Iz jedne Marićeve izjave saznajemo da je najbolju odbranu igrajući za reprezentaciju, postigao na utakmici sa Španijom u Zagrebu.

Čuveni trio BMV, Bajević-Marić-Vladić, izrastao pod mentorstvom velikog trenera i čovjeka Sulejmana Repca, koji je bio strah i trepet za sve prvoligaše sedamdesetih godina, pronio je slavu Veležu širom svijeta. Taj trolist je ispisivao najljepše stranice fudbalskog umijeća i simbolično svjedočio ljepotu, vrijednost, bogatstvo i harmoniju zajedničkog života. Njima je posvečen jedan pano na ovoj postavci.

U timu Evrope je nastupao na humanitarnoj utakmici protiv Južne Amerike u Bazelu 1972. godine. Igrali su za gladnu djecu cijelog svijeta. Bila je to još jedna referenca za buduću karijeru. Sa Veležom je kao kapiten osvojio nacionalni i Balkanski kup. Kad je pozvan u tim svijeta na utakmicu protiv Crvene zvezde, tada nije verifikovana samo njegova izvanredna sportska ličnost nego i grad Mostar, odnosno Velež. Utakmica je 1972 godine odigrana u Beogradu, pred oko 50 hiljada gledalaca. Tada mu je stavljena kruna najboljeg na svijetu, kazao je Zlatko Serdarević, dodajući da je njihova generacija Veleža predstvljala segment u kontinuitetu tradicije kluba, od njegovog osnivanja 1922. godine, pa sve do današnjih dana, kada su Rođeni ponovo izborili nastup u evropskim takmičenjima.

Enver Marić je bio vidno uzbuđen, pažljivo je razgledao eksponate koji su bu budili sjećanja na vrijeme velikih uzleta i druženja sa suigračima, trenerima i članovima uprave Veleža.

“Svaki izložak je priča za sebe i ponovo kroz sječanje doživljavam to minulo vrijeme u kome smo zaista imali izuzetne uspjehe. Od 1968. godine, od kada sam u Veležu, prošlo je mnogo vremena, ali sjećanja ne blijede. Lijepo je podsjetiti se na svoje kolege, od kojih nekih više nema među nama. Ipak mi se i dalje sastajemo i družimo. Veoma sam sretan što je ova generacija izborila plasman za takmičenje u evropskoj Konferncijskoj ligi i nadam se da će uspjeti. Pokazali su kvalitet i dobru organizaciju. Zlatku se zahvaljujem na ovoj postavci, sa željom da nastavi na ovakav način afirmisati Velež”, kazao je na otvaranju izložbe Enver Marić.

(Zletko Serdarević/20210619)

Slike sa izložbe i Mara i Džaja u timu Evrope na utakmici Evropa - Južna Amerika 0:2, odigranoj 23.11.1972. godine u Baselu (arhiva)

Otvorena izložba ''Enver Marić - Veležova vedeta svjetske reputacije''

(fotografije: klix.ba i federalna.ba)

Povodom stogodišnjeg jubileja '"Velež 1922.-2022.'' u Mostaru je otvorena izložba dokumentarne građe pod nazivom ''Enver Marić-Veležova vedeta svjetske reputacije'".

Na izložbi su predstavljeni plakati, fotografije, katalozi i ostali materijali dokumentarnog karaktera, što je među posjetiteljima izložbe budilo sjećanja na dane kad su mostarski Rođeni svijetom nosili slavu svoga grada i svoje zemlje.

Sjećanja su navirala i legendarnom golmanu Veleža i reprezentacije Jugoslavije Enveru Marić koji je sinonim za čuvara mreže, poznat kao "Leteći Mostarac", "Panter s Neretve" i član poznatog Veležovog trija "BMV" (Bajević, Marić, Vladić), kojem je ova izložba i posvećena.

"Svake slike i situacije se sjećam, tako da je to vrijem brzo prošlo i lijepo se prisjetiti svega toga", kazao je Marić.

Prisjećajući se evropskih i svjetskih prvenstava, na kojima je legendarni Mara tri puta branio boje Jugoslavije, ali i plejade igrača iz Veleža koji su bili ponos Mostara i čitave tadašnje države s mnogo ljubavi i žara govori i o novim uspjesima Veleža, koji se plasirao u Kup Evrope.

Autor izložbe Zlatko Serdarević kaže, kako je ovo prva iz serijala izložbi koje će se tokom ove i naredne godine priređivati povodom obilježavanja stogodišnjeg jubileja Veleža.

Izložba je otvorena 18. juna u prostoru caffe Globusa na šetnici u Fejićevoj ulici i time je pristupačna brojnim prolaznicima narednih 15 dana od jutarnjih sati do kasno navečer.

(spagos)

Bogat program ovogodišnjeg „Mostarskog ljeta“

 

U nedjelju 20. juna počinje tradicionalna kulturna manifestacija “Mostarsko ljeto”

Budi u Centru - Kultura Mostar

Direktori pet mostarskih institucija kulture (Centar za kulturu, Narodno pozorište, Pozorište lutaka, Narodna biblioteka i Muzej Hercegovine) predstavili su na današnjoj press-konferenciji programe ovogodišnje kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto“.

Ovaj festival kulture sa tradicijom dugom više od 30 godina, počinje u nedjelju 20.06.2021. svečanim defileom kroz grad mališana Plesnog studija „Mo-Stars“, nakon čega će u Pozorištu lutaka pogledati predstavu“Mačak u čizmama“.

Direktor Centra za kulturu Mostar Senad Suljić istakao je da je ceremonija svečanog otvaranja ovogodišnje manifestacije predviđena u ponedjeljak 21.06.2021.

„Odlučili smo da ovo ljeto provedemo radno, kako bismo grad oplemenili kulturnim aktivnostima, koje će nam nakon pandemije zasigurno svima dobro doći.

Planirano je da od 20. juna do 4. augusta ove godine bude održan 31 sadržaj. Planirane su izložbe, predstave, koncerti, promocije knjiga te brojni drugi sadržaji“ rekao je direktor CK Mostar Senad Suljić.

Narodna biblioteka Mostar će se predstaviti sa četiri sadržaja.

„U pitanju su promocije knjiga „Nakon potopa“ Ibrahima Kajana , zatim „Baštinske studije:od moderne do postdigitalne kulture, Biblioteka i grad:studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva, autorice Lejle Kadrić Zaimović, zatim knjige „Recidiv“ autorice Bee Balta Manjgo, te promocija časopisa „Librum““, istakao je Rasim Prguda, direktor Narodne biblioteke Mostar.

I Narodno pozorište Mostar će se predstaviti sa četiri projekta: 3 predstave i jedan koncert klasične muzike
„Publika će imati priliku pogledati predstavu „Kokoška“ Nikola Koljade u režiji Admira Glamočaka koju izvodi ansambl Pozorišta mladih Sarajevo , zatim kultno djelo „CABAres CABArei“ Zijaha Sokolovića, te predstavu „Pluća“ autora Duncana Macmiliana u izvedbi Teatra EXIT iz Zagreba.

Pripremili smo i jednu muzičku poslasticu. Radi se o koncertu klasične muzike, koncertu za klavir i violončelo naših prijatelja iz Dubrovnika Helene Tomašković i Adriana Ivičevića“, rekao je Almir Mujkanović, direktor mostarskog Narodnog pozorišta.

Direktor Pozorišta lutaka Mostar Edin Kmetaš podsjetio je da ovogodišnje „Mostarsko ljeto“ počinje predstavom ove institucije kulture.
Nakon svečanog defilea kroz grad u nedjelju 20. juna, mališani Plesnog studija Mo-Stars će pogledati predstavu Pozorišta lutaka „Mačak u čizmama“.

„Ove godine obilježavamo 20 godina od njenog nastanka, veoma je popularna predstava. Smatramo da je ovo poseban događaj koji ćemo iskoristiti da se predstavimo još jednom našoj najmlađoj publici.

Druga predstava je naša nova predstava koju smo radili ove godine „Dječak koji je sanjao more“, jedan od jedinstvenih projekata koji smo radili u saradnji sa režiserom Zijahom Sokolovićem.

Tekst za predstavu je napisala Selma Parisi, kćerka Zijaha Sokolovića tako da imamo jednu simbiozu oca i kćerke i Pozorišta lutaka kao njihovog domaćina, koje je iskoristilo priliku da spoji ta dva značajna umjetnika“, istakao je Kmetaš.

Sponzori tradicionalne kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto“ su Ministarstvo nauke, kulture i sporta HNK, grad Mostar i BH Telecom.

(NovaSloboda.ba)

Izložba: Enver Marić – Veležova vedeta svjetske reputacije

U susret Stogodišnjem jubileju – Velež 1922 – 2022.

i kao znak ličnog doprinosa obilježavanju plasmana Veleža

u kvalifokacije za UEFA Konferencijsku ligu

čast nam je pozvati vas na otvaranje izložbe dokumentarne građe

ENVER MARIĆ-VELEŽOVA VEDETA SVJETSKE REPUTACIJE

Autor izložbe: Zlatko Serdarević

Izložbu će otvoriri Enver Marić

Mostar, petak, 18. juna 2021. u 10:00 sati

Caffe Globus, Fejićeva ulica

(Zlatko Serdarević/facebook/20210616)

Iz stare strane štampe: O Mostaru, 1896. godine

 

U mađaskom časopisu Uj Idök, (Nova vremena) iz 1896. godine objavljen je tekst pod naslovom “O Mostaru”.

„O Mostaru

Hercegovinu i njen glavni grad posjetit ćemo nekom drugom prilikom. Zasada, spominjemo samo naše dvije slike kao objašnjenje, gdje se vidi Stari most preko rijeke Narente, najmoćnije i najsmjelije djelo na ovom području i na cijelom Istoku. Turski pjesnik, ovdje rođeni Derviš paša, pjevao je: - Olovkom se sada ne može opisati njegova neusporediva ljepota. Zato, srce moje, nemoj se čuditi što je Mostar fascinantan. Nigdje u cijelom svijetu - osim možda u raju - ne nalazim tako blagotvoran zrak i vode koje produžuju život. Tko posjeti Mostar, taj se budi u novom životu. Svaki njegov vrt je pravi raj na zemlji. Sa svoje dvije kule, današnji most podsjeća na nebeski svod na kojem zvijezde iscrtavaju svoju putanju. Ali čak se ni zvjezdano nebo ne može usporediti s njim, jer svod mosta premašuje veličinu zvjezdana svoda. I ako putujete cijelim svijetom, nećete pronaći ništa slično.

Derviš paša nije poznavao ni brooklinški most, ni Lančani most u Budimpešti. Zato je pustio svojoj smjeloj mašti na volju. Bolje bi bilo da je opjevao neusporedivu ljepotu Bune koja teče nedaleko od Mostara, pored Blagaja, gdje izvire iz špilje obrubljene stalaktitima. Iz planine gdje zjapi špilja, izvire rijeka iz zemlje. U stara vremena nisu znali otkud dolazi, tek kad je izvadio izgubljenu ovcu svoga sina pastira iz izvora, otac je shvatio da rijeka ponire visoko u brdima. Od tada nadalje, stočar je svaki dan zaklao ovcu i poslao je ocu kroz podzemni plovni put i rekao svom gospodaru da su je vukovi pojeli. Napokon je aga shvatio otkud gubitak uhvativši pastira i jednog dana otac koji je čekao plijen ugledao je leš vlastitog sina među valovima.

Ovakvim krvavim pričama bogata je zemlja kojom vlada Kállay. Postoje krvava sjećanja vezana uz gotovo svaku značajnu točku. Posebice Mostar i njegova okolica obiluje takvim pričama, jer je u posljednjim stoljećima srednjeg vijeka tu bilo posljednje utočište heretičkog svijeta. O pristalicama bogumila, patarena, i protupape sa sjedištem u Dalmaciji ima mnogih drugih zanimljivih kazivanja koja su danas potpuno izgubili vjerodostojnost jer su se povukli u regije Rusije na Kavkazu, gdje su se cijelo vrijeme vodili svoje krvave vjerske borbe. Također su prošarani pričom o bezbroj vođa pljačkaša heroja. Hvala nebesima, takve priče danas žive samo u sjećanju ljudi, jer u sadašnjosti nema takvih likova. Javna sigurnost u okupiranim provincijama uistinu je uzorna i s više prava od zemalja Istoka, jer Kállayevu zemlju nazivaju rajem poštenja, ako zaboravite svoju torbicu punu zlata sa strane ceste, nakon tri mjeseca naći ćete je opet na istom mjestu.”

(prevod sa mađarskog: Tibor Vrančić)

Prilog: fotografije iz časopisa, i Stari most, 1890-ih, Stjepan Tomlinović

Priredili: Tibor Vrančić, Armin Džabirov, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Obilježena 29. godišnjica oslobađanja lijeve obale Mostara

 

Boračka udruženja iz Grada Mostara zajedno s porodicama šehida i poginulih boraca obilježila su u utorak 29. godišnjicu oslobađanja lijeve obale grada od srpsko-crnogorskog agresora.

U akciji “Forsiranje Neretve” poginuli su: Enver Enko Salčin, Azer Husković, Semir Maslo, Ozrenko Vrtikapa, Elvedin Tiro, Fadil Džiho, Šerif Husović, Amer Spahić, Derviš Begić, Miralem Ćupina, Zoran Galuza, Dželal Ramadanović, Ismet Mehić-Hika i Alija Nožić.

Njihovi suborci i članovi porodica obišli su spomen-obilježja na više lokacija u gradu – na Tekiji, ispred Šarića džamije, u Liska parku, u Radosnoj ulici, na Šehitlucima, na Šolinoj pećini i u Pasjaku, gdje su položili cvijeće u sklopu manifestacije “Putevima pobjede – Stazama Samostalnog mostarskog bataljona 1992-2021”.

“Ova godišnjica je istovremeno i žalosna i radosna. Radosna, zbog oslobađanja lijeve obale, a tužna jer smo tada izgubili 14 naših suboraca. Svake godine, dok smo živi, mi ćemo se njih sjećati i obilaziti mjesta njihovog stradanja”, kazao je Azer Penava, predsjednik Jedinstvene organizacije boraca “Stari Grad”.

Poručio je kako se njihova golema uloga u akciji “Forsiranje Neretve” nikada ne smije zaboraviti.

 “O onome što se događalo u proteklom ratu treba stalno govoriti kako se ne bi zaboravilo i ne daj Bože, ponovilo”, istakao je Penava.

Salko-Braco Repak i Ahmet Hadžić postavili su zastava s ljiljanima na vrhu Robne kuće Razvitak. Rodbina, komšije i prijatelji dvojice mostarskih heroja evocirali su sjećanja na njih dvojicu i položili ljiljane ispod spomen ploče.

Manifestaciju su organizovali RVI “Stari Grad”, JOB “Stari Grad” te Organizacija porodice šehida i poginulih boraca grada Mostara.

(novasloboda.ba)

Sjećanje na heroje odbrane Mostara, Ahmo i Braco

Na današnji dan 1992. godine su po ko zna koji put u tom periodu hrabri mostarci Ahmo i Braco, preplivali hladnu Neretvu i stigli do zgrade Razvitka na koju su postavili zastavu sa šest zlatnih ljiljana.

Bitno je naglasiti da je tada istočna strana Mostara bila još uvijek pod okupacijom srbočetničkih snaga, ukopani na Uborku posebno, ali nisu mogli demoralisati ova dva heroja da postave zastavu sa ljiljanima na zgradu.

Po posljednjim informacijama na današnji dan 1992. godine kada su postavljali zastavu, uhvaćeni su, zarobljeni i ubijeni.

Ahmed Hadžić i Salko Braco Repak, svojom gestom poslali su jasnu poruku neprijateljima Mostara, da će se ljiljani zauvijek vihoriti na tom mjestu i u tom gradu. I, tako je i dan danas. Na istom tom mjestu, mostarci redovno mijenjaju zastavu sa ljiljanima na koplju kako bi podsjećala na požrtvovanost ova dva heroja.

Ahmi i Braci posvećena je i snimljena pjesma koju je napisao Tahir Tašo Delić a otpjevao je njegov brat Ilijaz Delić.

Neka im je vječni rahmet i mir i da se nikada ne zaborave i neka se ljiljani vječno viju sa zgrade Razvitka ali i širom Mostara do Sudnjeg dana.

Ispod je link pjesme koju možete poslušati.

https://youtu.be/bnXaDx2GjvQ

Na Razvitku ljiljan se vihori, Ahmo Braci kroz suze govori: „Zbog Mostara krv ćemo proliti, Mostar niko neće pokoriti!" 13.06.1992., dok je istočna obala Mostara još uvijek bila pod četničkom okupacijom, Ahmet Hadžić i Salko Braco Repak na zgradu Razvitka postaviše zastavu Republike Bosne i Hercegovine, zlatne ljiljane i dadoše svoje živote za njih. Uhvatili su ih žive. Nek' im je vječni rahmet i Džennet dušama. Tekst pjesme je napisao Tahir Tašo Delić, a otpjevao njegov brat Ilijaz.(Sanel/youtube)