Sa stranica stare štampe: Mostar 1893. godine

 

U engleskom časopisu „The Graphic“ od 16. septembra 1893. godine objavljen je kraći tekst sa grafikom Starog mosta, i pootekstom „Mostar, Herzegovina: The Bridge over the Narenta“.

"Mostar, iako izgledom siromašan grad, veoma je zanimljiv, zahvaljujući svom orijentalnom izgledu. Nalazi se u uskoj dolini, kuda Neretva probija svoj put između strmih litica, jedva ostavljajući prostora za više od dvije duge ulice na obje obale rijeke. Dvije četvrti grada, tako formirane, su povezane jednim od najljepših mostova na svijetu, građevinom s jednim lukom koji se proteže iznad rijeke na visini od sedamdeset stopa, tako strm i lagan u svojoj pojavi da izgleda nesiguran, iako postoji toliko dugo tako da je njegov nastanak izgubljen u dalekoj prošlost."

Prilog: grafika Starog mosta, 1893.

Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)

Oldtajmer uhvaćen radarom!

 

Čak ni uposleni u Uredu za kazne u gradu Ulmu, Njemačka, nikada prije nisu vidjeli sličnu fotografiju, uhvaćenu radarom!

Istorijski Ford T-model, koji je inače bio najprodavaniji automobil na svijetu, do pojave VW Bube, starinski je automobil izgrađen 1926. godine sa 20 KS, bljesnut je od radara u jednoj ulici sa ograničenjem brzine od 30 km/h, dok se kretao brzinom od 40 km/h.

Za volanom je bio penzioner Anton Aubele (67) iz mjesta Pfaffenhofen an der Roth, strastveni oldtajmer fan. "Mislio sam da zbog zaštite od buke brzina 30km/h važi samo radnim danom, ali ne i subotom." Kazna: 15 eura. Aubele kaže da to može preboljeti.

Penzioner je ljubitelj Forda, a nekada je imao salon automobila sa ovom markom. Ovaj T-Model, sa najvećom brzinom od 70 km/h, otkrio je kod jednog privatnog dobavljača u SAD.

Kupio ga je za protuvrijednost od 15.700 eura, plus 5000 eura troškova prevoza.

Na kraju je obećao: "Nikad više, prebrzo sa oldtajmerom.”

(bild)

(spagos)

Partizansko spomen groblje Mostar, 9.maja 2021.

Bez komentara! 

(fotosi:raja, 20210509)

Obilježen Dan pobjede nad fašizmom

 

Dan pobjede nad fašizmom danas je prigodnim programom „Vjerni slobodi-vjerni domovini“ obilježen u Mostaru.

Položeno je cvijeće na Partizanskom spomen groblju i na Šehitlucima, a u znak sjećanja na žrtve fašizma izveden je počasni skok sa Starog mosta i bačeno cvijeće u Neretvu.

U Centru za kulturu održan je program pod nazivom „Sjećanje na 9. maj“.

(NovaSloboda.ba)

Obilježena 78. godišnjica Bitke za ranjenike: Borimo se protiv neofašizma

 

Spuštanjem karanfila u Neretvu i polaganjem cvijeća palim borcima u Drugom svjetskom ratu na spomen obilježju u kompleksu muzeja Bitka za ranjenike na Neretvi u Jablanici je obilježena 78. godišnjice Bitke za ranjenike i Dan pobjede nad fašizmom.

Okupljeni antifašisti u Jablanici su uz partizanska obilježja evocirali sjećanja na jednu od najhumanijih bitki u historiji te iz gradića u kanjonu Neretve poslali snažne poruke.

Predsjednik SABNOR-a BiH Sead Đulić ističe kako je ovo mjesto gdje je vrhovni komandant jedne vojske u nastajanju u potpunom okruženju i bezizlaznoj situaciji povukao potez koji nikad niko prije, a ni poslije takav nije.

"Izdao je naredbu koja nije naredba vrhovnog komandanta vojnicima nego naredba čovjeka ljudima,“ ranjenike ne smijemo ostaviti“. Bez obzira što je spašavanje ranjenika, možda značilo likvidaciju svih, to žrtvovanje i spremnost na žrtvovanje za spašavanje druga, prijatelja saborca je nešto što nam danas fali", kazao je Đulić.

Ističe kako nije cilj da se samo sjeća te prošlosti, niti da se priča o 1943-oj godini, nego da se ljudi inspirišu kako bi iz toga nešto naučili za danas.

"Nikada više fašizma nije bilo na ovim prostorima kao sada. Naravno to su moderniji oblici, to su novi oblici i neofašizmam je ušao u sve strukture društva, od Predsjedništva države do najmanje mjesne zajednice. Od tamo se kreira mržnja prema domovini, prema drugom i drugačijem, samo je zanimljivo da nam objasne šta je to drugo i drugačije, kad praktično baštinimo istu historiju, iste civilizacijske tekovine. Sramotno je da dolazi iz Predsjedništva i svih drugih struktura vlasti. Zato smo ovdje da podsjetimo građane, a prvenstveno mlade ljude da nauče prepoznavati nove oblike neofašizma. Ne bijemo mi danas Titove dobivene bitke, to je 1945. godine završeno. Mi treba da bijemo naše nove antifašističke bitke protiv neofašista, naravno drugim sredstvima, koja su svuda oko nas. Mi smo zagledani u 2043. godinu na iskustvu i nadahnuću 1943. godine" , poručio je Đulić.

Isto mišljenje djeli i član SABNOR-a Nijaz Skenderagić koji ističe kako je Bitka za ranjenike na Neretvi i najbolji pokazatelj koliki je Tito bio vizionar, da je ratne 1943. godine spasio 4.000 hiljade ranjenika.

"Ovi danas nisu u stanju ni da vakcinišu svoje građane u mirnodopskim uslovima. To je jedno nestvarno porađanje koje izazva strah, jezu i divljenje onima koji su bili takvi vizionari da su brinuli o svojim borcima, o svome narodu. Nažalost mnogo je onih kojima se ne dopada sve to što je rađeno u tom periodu dok je Tito vladao Jugoslavijom, Ali oni svojim nečinjenjem nisu u stanju ni da okreče ono što su Tito i komunisti napravili. Zato im sve to smeta i zato sve to pljuju i omalovažavaju, jer nemaju šta da pokažu šta su uradili u vrijeme svoje vladavine. Na kraju krajeva kad usporedimo bio je rat i bila je agresija na BiH 1992. do 1995. godine i danas 26. godina nakon završetka rata, kad usporedimo šta su Tito i Jugoslavija uradili u 26. godina nakon završetka rata i ovi danas to zaista se ne može ni poraditi", zaključio je Skenderagić.

Zbog opasnosti od širenja pandemije COVID-a 19 tradicionalna svečana akademija ovog puta nije organizovana. Bitka za ranjenike, u literaturi poznata i kao Četvrta neprijateljska ofanziva, započela je 20. januara 1943. na području tadašnje NDH.

Ofanziva pod kodnim imenom Fall Weiss bila je strateški plan da se zajedničkim napadom sila osovine zada konačan udarac partizanskom pokretu. Trajala je do 1. aprila 1943. godine. Bitka za ranjenike bila je ustvari bitka za spas više od 4.000 ranjenika, te na desetine žena i djece koju su vodile i dobile partizanske jedinice. Po istinitim događajima nastao je kultni film “Bitka na Neretvi” u režiji Veljka Bulajića.

(portali)

Najveći evropski gradovi, nekad i sad: Istanbul, Turska - Aja Sofija, Turska 19. st. - 2018.

19. st.

2018.

Pitajte bilo kog putnika zašto voli Evropu, odgovor će gotovo uvijek biti; zbog njene izvanredne i izuzetne istorije. A ko se ne bi mogao složiti s tim? Ponosi se vrhunskom arhitekturom, zadivljujućim umjetničkim djelima i fascinantnim pričama na svakom koraku.

U ovoj seriji fotografija koje prikazuju velike evropske gradove krajem 19. stoljeća i danas, može se vidjeti koliko se i kako promijenio ovaj kontinent.

Aja Sofija datira iz 537. godine i ima fascinantnu istoriju. Služila je kao hrišćanska katedrala i islamska džamija i najpoznatija je građevina bizantijske ere.

Na engleskom jeziku njeno ime znači “Shrine of the Holy of God” - “Božije svetište”.

Danas je jedan od najposježenijih muzeja na svijetu, Aja Sofija je omiljena zbog svoje upečatljive arhitekture i izuzetne istorije.

(prevedeno sa web stranice „farandwide.com, autor Nikki Gloudeman, februar 1, 2019)

(spagos)

“Vjerni slobodi- vjerni domovini”

 

U povodu 9.maja – Dana pobjede nad fažizmom, Dana Zlatnih Ljiljana, Dana logoraša, 28. godišnjice ubistva zarobljenih pripadnika ARBiH u zgradi Komande 4.Korpusa u zgradi Vranica, 28. godišnjice otvorene agresije i napada HVO i HV na grad Mostar, i Dana Evrope, udruženja i organizacije UG DNRP  „Zlatni ljiljani“ HNK-a, UABNOR Mostar, Medžlis IZ Mostar, Udruženje logoraša Mostar prigodnim programom, pod nazivom „Vjerni slobodi-vjerni domovini“, obilježiće ove događaje.

Predviđena je posjeta i polaganje cvijeća na Partizanskom spomen obilježju, učenje Jasina i polaganje cvijeća na Šehitlucima, bacanje cvijeća u Neretvu u znak sjećanja na žrtve fašizma i počasni skok sa Starog mosta i program „Sjećanje na 9. maj“ u Centru za kulturu Mostar.

(NovaSloboda.ba)