Prije 256 godina – Talentovani Mr. Watt

 

Kada je James Watt 5. januara 1769. godine podnio zahtjev za patent za svoj „metod smanjenja potrošnje pare u parnim mašinama – odvojeni kondenzator“, on nije izumio parnu mašinu. Ali on je poboljšao mašinu, koju je već dizajnirao Thomas Newcomen 1712. godine, toliko da ništa nije stajalo na putu njenoj širokoj upotrebi - a kašljucava mašina je pokrenula industrijsku revoluciju. Uz to podatak, Škot u tome momentu nije imao nikakvu posebnu stručnu spremu, ali je bio prilično talentovan.

Bio je bio odgovoran za održavanje i popravku tehničkih uređaja i instrumenata na Univerzitetu u Glazgovu. U zimu 1763/64. desiio se sudbonosni događaj: talentovanom gospodinu Wattu je naručeno da ponovo razradi model parne mašine Newcomen. Prepoznao je njene dizajnerske nedostatke: ogromne gubitke toplote i ogromne količine uglja koje proždire. On ju je obnovio i poboljšao joj efikasnost za 60 posto.

Bio je to jedan trajni uspjeh: parne mašine se i danas koriste. U elektranama, vrući zrak pokreće turbine, koje zauzvrat proizvode električnu energiju.

(welt)

(spagos)

Slikom i riječju kroz mostarska naselja i mahale - Carina

 

Nastavljamo sa serijalom – Carina

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Carina. Mahala, gradska četvrt. Carina je najsjevernija mahala Mostara, a u prošlosti se protezala duž Glavne ulice sve od ulaza u Sjeverni logor pa do Suhodoline. Ime je dobila jer je na sjevernom ulazu u grad bila izgrađena malta. Malte su bile svojevrsne carinarnice na ulasku glavnih cesta u grad. Na njima su gradovi ubirali pristojbu (maltarinu) za robu i vozila kad su ova stupala na njihovo zemljište. Za vrijeme Austrougarske cijela Glavna ulica nosila je ime Carina. Danas se Carina odnosi samo na Glavnu ulicu od Dječje biblioteke do Sjevernog logora i ulicu Mladena Balorde kao i uličice oko nje.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

prilog: fotografije:

• Panorama Carine 1891.

• Carina 1940.

• Karta mahale Carina - nastajanje (kartu izradio Ahmet Kurt)

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Prije 82 godine - Sve za kupca, dostava na kućni prag

 

Opsesija trgovine na malo je „blizina kupca“. Menadžeri žele da budu „blizu mušterije“, kako se u žargonu kaže, „isporučite im tamo gde jesu“. Čini se da je mantra bila istinita čak i u ranim danima švicarskih veletrgovaca: švicarski reportažni fotograf Theo Frey snimio je ovu scenu u radničkom naselju u Tösstalu, gdje se zaustavio prodajni kombi Migros. Migros je bio pionir mobilnih trgovina, ali ne nužno zato što je želio biti blizak kupcima, već zato što je Gottlieb Duttweiler neumorno usmjeravao svoje poslovanje prema niskim troškovima i efikasnosti. Počeo je 1925. godine u kantonu Cirih sa pet prodajnih kombija koji su prevozili samo nekoliko artikala. Ovo je uštedilo novac na zakupu prodavnice i prodajnom osoblju (plaćao je samo šofera). Čak i nakon otvaranja prvih trgovina, dostavna vozilla su i dalje bila dio koncepta: omogućila su Migrosu da se takmiči s lokalnim trgovcima s niskim cijenama, čak i u malim selima. To je ponekad dovodilo do divljeg meteža i gužve.

Tek 2007. su posljednja dva automobila Migrosa u Gornjem Valaisu prestala sa radom.

Ali motorizovana maloprodaja nije time bila gotova: automobili iz Migrosa (i takođe iz Coop-a) sada isporučuju samo ono što kupac naruči putem interneta - do njegovog kućnog praga. Međutim, sad to košta malo više.

(nzz)

(spagos)

Prije 67 godina - Novogodišnji skijaški skokovi

 

Turnir četiri skaonice je bio još u povojima, da tako kažemo, kada je Maks Bolkart iz Oberstdorfa skočio iz ovakvog niskog čučanja, na skakaonici Gudiberg u Garmisch-Partenkirchenu prvog dana 1957. godine.

Ovaj njemačko-austrijski sportski događaj se prvi put održao tek četiri godine ranije, kada je Garmisch-Partenkirchen još uvijek bio prva stanica.

Redoslijed je promijenjen u drugoj sezoni - i dok se tehnologija, skokovi i materijal neprestano razvijaju, kalendar koji je tada osmišljen, postoji i danas: početak je 29. decembra u Oberstdorfu, a zatim Garmisch Partenkirchen na Novu godinu , prije nego što će pratnja otputovati u Innsbruck na sljedeće takmičenje 4. januara. Završni skokovi su na Bogojavljenje u Bischofshofenu.

Turnir četiri skakaonice, ne samo da privlači desetine hiljada posetilaca, već je u Nemačkoj jedan od vrhunaca televizijske godine. Prije godinu dana, šest miliona je pratilo takmičenje za držanje i dužinu leta. Usput, Max Bolkart, sa slike, osvojio je Turnir četiri skaonice 1959/1960. godine.

Na slici, natipis na skaonici: Polizeilich gesperrt – Zatvoreno od strane policije.

(sdz)

(spagos)

Iz stare štampe. Spomenik Mujagi Komadini, Jugoslavenski list 1928.

 

U novinama "Jugoslavenski list" od 14.03.1928., je izašao članak o izgradnji nadgrobnog spomenika mostarskom gradonačelniku Mujagi Komadini, u kojem su navedene tek neke njegove zasluge i kao gradonačelnika i humaniste...

Kao pisac tariha na bašluku naveden je Muhamed ef. Dizdar (rođen 1882. godine u Mostaru), koji je u toku svoga života obavljao brojne funkcije, kao što su: profesor arapskog jezika u mostarskoj Gimnaziji, direktor šerijatske gimnazije, upravitelj Gazi Husrev-begove medrese, rektor Više islamsko šerijatsko-teološke škole, orijentalista, publicista i pisac, itd...

“Pošta iz Mostara

Mostar 12. marta

Podizanje nadgrobnog spomenika bivšem načelniku Mujagi Komadini

Jedan od najzaslužnijih gradskih otaca u Hercegovini je bez sumnje bivši mostarski načelnik rahmetli Mujaga Komadina. Njegova je zasluga, da danas u Mostaru postoji više modernih zgrada, kakvih nema ni u mnogo većim gradovima.

On je podigao gradsku banju, kojoj nema ravne na cijelom Balkanu, a koja je dika svakog Mostarca. Električno svjetlo, mostovi, javni nužnici i mnoge druge više i manje zgrade, koje ukrasuju grad, djelo su rahmetlije. Na kulturno prosvjetnom polju grada i građana, stekao je rahmetlija mnoge zasluge i t.d. Obitelj ovog velikog čovjeka, podiže mu ovih dana nadgrobni spomenik, koji će biti jedan od najljepših nadgrobnih spomenika naših velikana. Ovaj spomenik pravljen je u Sarajevu kod klesarsko-kiparske firme Rephan i Matijević a koštaće oko 50.000 dinara. Natpis za spomenik dao je poznati alim Muhamed ef. Dizdar, direktor šeriatske gimnazija u Sarajevu.”

prilog: Mujaga komadina, mezar u krugu Lakišića džamije u Mostaru i Mujaga Komadina crtež, autor Husković Adem0.7.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)