Samstag, 5. April 2025

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale - Jasenica

 





Nastavljamo sa serijalom – Jasenica

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.


Jasenica. Selo, lokalitet, rijeka. Ovo naselje zauzima južni dio Mostara između Baćevića i Rodoča i podijeljena je na Gornju i Donju Jasenicu. Kroz selo protječe istoimena rijeka na kojoj je izgrađeno desetak mostića, a iz nje se putem desetak kilometara kanala za navodnjavanje, vrši navodnjavanje brojnih bašta. Inače rijeka izvire na mjestu zvanom Bezdan i od davnina je narodno kupalište žitelja Jasenice i Rodoča. Legenda koja se veže za ovaj izvor kaže da dosad nitko nije otkrio dno ovog izvora po čemu je i dobio taj naziv.

Postoje nalazi da je na rijeci Jasenici postojao i tzv. Rimski most. Ovaj most je najmanje istražen, a nalazio se na ušću Jasenice u Neretvu i bio je dug oko 100 m. Svrha mosta bila je povezivanje rimskih naselja na desnoj obali Neretve (naselja Rodoč i Jasenicu) s naseljem Bunom. Most je na krajevima bio izgrađen od kamena, a u sredini je korištena drvena građa. O ovom mostu imamo zapis iz 1891. kao o novom arheološkom nalazu, koji je ostavio Vjenceslav Radimskỳ. Danas nisu uočljivi nikakvi tragovi njegovih stopa ni na jednoj strane rijeke, tako da pronalazak Radimskog treba uzeti s dozom rezerve.

Objašnjenje je preuzeto iz knjiga: Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020. i Rodoč za sjećanje, autora Davora Šaravanje i Tibora Vrančića, 2023.


Prilog: fotografije:

- Br. 1 - Jasenica - željezni most (Franz Laforest) 1885.;

- Br. 2 - Jasenica željeznička stanica Lug (Stjepan Tomlinović) 1900-ih;

- Br. 3 - Jasenica - mala hidroelektrana 2009.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Freitag, 4. April 2025

Svjedok vremena – Na granici sjećanja

 


(fotografije koje slijede objavljene su na FB stranici Cidom18. Novembra 2017. godine, autor je bio Ismail Braco Čampara)



hotel Neretva, poslije rata i 2017.

nova slika 2025. Armin Džabirov


Jedna fotografija uvjek govori više nego hiljadu riječi. Ismail Braco Čampara, svjedok vremena, oko sokolovo, tragom starih fotografija, pronalazio je uvjek isti pogled, ili kako smo to u našim rubrikama nazivali: Na istom mjestu, sa iste pozicije. Novije fotografije su napravljene 2017. godine.
U sjećanju!
Fotografije iz arhive cidom.org.

(CidomTeam)

Donnerstag, 3. April 2025

Prije 104 godine – Maska za lice

 


Koliko god da je poza dvije mlade žene iza pisaće mašine normalna, njihov izgled je uznemirujući. Zašto li samo nose ove maske? Je li to šala? Neki umjetnički performans? Je li to seksualni fetiš? Ili jesu li njih dvije žrtve požara?

Rješenje je jednostavno: riječ je o kozmetici. Ili kako piše u kratkom natpisu uz postavljenu fotografiju: „Gumene maske za uljepšavanje, koje se nose kako bi se spriječile bore i mrlje“.

Materijal je u najboljem slučaju bio nov, ali je kozmetička metoda bila drevna. Čak su se i u faraonskom Egiptu koristile maske za ljepotu napravljene od gline, ponekad u kombinaciji s mlijekom ili medom. U Kini su se za njegu kože lica primjenjivali korijeni đumbira, lotosa, pirinčane vode ili listova čaja. U viktorijansko doba, Engleskinje su stavljale tanke kriške sirove govedine i teletine na lice kako bi se borile protiv bora.

A eksperimenti se i danas provode kada je u pitanju najperspektivnija metoda za njegu kože lica: U dubinama interneta, na primjer, postoji "LED fotonska maska za uljepšavanje" za 95 eura, što se nimalo ne razlikuje od gumene maske prikazane na slici. U svakom slučaju, kao što danas znamo, takva maska nije stekla nikakve uslove da zavlada u potrošnji. Pogotovo ne u kancelariji.

(nzz)

(spagos)

Mittwoch, 2. April 2025

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, mart 1929. godine

 


Jugoslavenski list od 19. marta 1929. godine objavio je više kratkih tekstova u rubrici “Vijesti iz Mostara”


“Vijesti iz Mostara

Mostar, 17. marta


Nesretan slučaj.

Pred dva dana dogodio se u Mostaru u Luka ulici jedan nesretan slučaj sa kćerkom ovdašnjeg krojača g. Ahmeta Krpe – Muhibom. Mala 8-godišnja Muhiba igrala se u blizini svoje kuće sa ostalom djecom. Mjesto gdje su se ta djeca igrala obilovalo je raznim kamenjima manjim i većim, i pećinama koje su stršile u zraku. Nekim slučajem jedan komad od jedne manje pećine odlomio se i pao na desnu stranu tijela male Muhibe, koja je odmah pala onesvještena na zemlju. Prizvan je liječnik koji je ustanovio, da je mala Muhiba slomila desnu nogu i teže oštetila cijelu desnu stranu tijela. Prenešena je kući u teškom stanju. Ovaj slučaj je izazvao veliko žaljenje nad curicom, jer je bila vrlo umiljata i simpatična.


Gajretova svečana zabava.

Sinoć je u prostorijama “Hrvoja” održana velika svečana Gajretova zabava. Priredba i izvedba ove zabave jedinstvena je i nadmašuje sve dosadašnje Gajretove zabave u Mostaru. Orkestar J. Div. Obl. odsvirao je kao uvod u program nekoliko pjesama, a kao prva bila je Gajretva himna. Iza toga je mješoviti zbor učiteljske škole otpjevao “Gori ćeš jezera” od M. Hubada i njome razdragao svijet. Jedna od najljepših tačaka programa zabave bilo je solo-pjevanje (“Uzdah”) od Ivana pl. Zajca, koju je otpjevala gđica Mevlida Grebo i kao i kod “Moje dike” pjevajući izvela na sveopće zadovoljstvo i buran aplauz, te je na zahtjev publike morala opetovno pjevati. Šesta tačka rasporeda bila je duet pjesma za tenor i bariton koju su izvodili gg dr. Jakiša Milković i prof. Matišić i izveli je na opšte zadovoljstvo prisutnih. Ženski zbor učiteljske škole otpjevao je “Zagorku”. Pozorišni komad “Na Bajram” od A. Muratbegovića izveden je neočekivano dobro. Svi diletanti do jednoga odigrali su svoje uloge vrlo dobro. Vidi se, da je režiser samoga komada prog. g. Kurt uložio mnogo truda, da komad što bolje ispadne. Nakon svršenog komada nastavljen je ples pod ravnanjem g. Lokmića, ali je međutim najveću napetost doživila tačka izbor kraljice ljepote. Nešto iza tri sata proglašen je rezultat prema kome je gđica Šefika Hadžić dobila 165 glasova, a gđica Habiba Duvnjak 412. koja je dobila kao kraljičin dar jedan lijepi stolni sat. Tombola na zabavi bila je vrlo bogata. Posjeta i red odlična, a materijalna strana vrlo dobra. Zabavu su posjetili i gg. Veliki župan Ivanišević, gradonačelnik Mostara I. Fejić, gradonačelnik Stoca M. Šehić i drugi


Kafana Ruža Mostar.

Javljam svim svojim cij. gostima, da sam uveo u svoju kafanu Radio koncert, koji svira svakim danom i svake noći.- Osim toga kafanu sam i baštu preuredio te će moji gosti, pored udobne zabave još čuti koncerte iz svih evropslih gradova, kao što su Beograd, Pariz, London, Zürich, Neuen, Beč, Zagreb, Budimpešta, Angora it.d.

Ahmed Brajlović, kafanar


Hotel Neretva Mostar.

Ovaj hotel je bez sumnje najljepši od svih hotela u cijeloj Hercegovini, pa možda i u Bosni. Po svome položaju svakako nosi prvenstvo na daleko, jer se nalazi na obali Neretve, koja pruža tako romantičan pogled, a po svojoj veličini i vanjskom uređaju veoma impozantan, da nadmašuje i u samim velegradovima mnoge hotele. Od prije par dana ovaj hotel je dobio mnogo bolji i ljepši izgled kako sa izvana tako i po svom unutrašnjem uređaju, jer ga je vlasnik snabdjeo sa najmodernijim i skupocjenim namještajem te putnicima omogućuje boravak uz solidnu i dobru podvorbu.”


prilog: Mostar, hotel Neretva, bašta, 1928.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Dienstag, 1. April 2025

Svjedok vremena – Na granici sjećanja

 


(fotografije koje slijede objavljene su na FB stranici Cidom18. Novembra 2017. godine, autor je bio Ismail Braco Čampara)


Jedna fotografija uvjek govori više nego hiljadu riječi. Ismail Braco Čampara, svjedok vremena, oko sokolovo, tragom starih fotografija, pronalazio je uvjek isti pogled, ili kako smo to u našim rubrikama nazivali: Na istom mjestu, sa iste pozicije. Novije fotografije su napravljene 2017. godine.
U sjećanju!
Fotografije iz arhive cidom.org.

(CidomTeam)

Montag, 31. März 2025

U Crnom moru

 


Ruska vojska je ponosna na tradiciju Crnomorske flote, koja se borila protiv Turaka, Britanaca, Francuza, a od 1941. nadalje, protiv Nijemaca i njihovog rata na uništenje. Međutim, u Krimskom ratu od 1853. do 1856. godine, carski ratni brodovi su se povukli pred eskadrilama Velike Britanije i Francuske (na slici ruski ratni brodovi u Balaklavi) i čak su ih posade potopile, kako bi blokirali luke. Rusi su se radije oslanjali na svoje obalske topove.

Ishod rata u Ukrajini je iznenađujući: dok su napadači u početku vjerovali da kontrolišu more, Ukrajinci su projektilima i podvodnim dronovima nanijeli velike gubitke Crnomorskoj floti. Na primjer, raketna krstarica Moskva potonula je u aprilu 2022. Ostaci flote povukli su se u udaljene luke. Iako su se Rusija i Ukrajina, uz posredovanje SAD-a, sada obavezale na sigurnost civilnog brodarstva na Crnom moru, još uvijek je neizvjesno kako će se to postići.

(sdz)

(spagos)

Samstag, 29. März 2025

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale - Ilići

 





Nastavljamo sa serijalom – Ilići

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.


Ilići. Naselje, lokalitet. Selo na zapadu grada bilo je isključivo poljoprivredno sve do dolaska austrougarske vlasti. Tek onda su se značajnije počele graditi stambene kuće. Selo prati tok Radobolje i smješteno je tik ispod brda Žovnica. Tek 1962. g. je kroz bašte Duranovića, Drača, Dvizaca i Fazlibegovića probijena i proširena cesta kroz Iliće.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Prilog: fotografije

- Br. 1 - Ilići - uskrsna misa 1934.;

- Br. 2 - Ilići - mlinica 1940-ih;

- Br. 3 - Ilići - mlinica 1950-ih.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)